2. Rješavanje problema po Poliu
Svaki zadatak potrebno
je podijeliti na više
manjih zadataka.
Što je zadatak složeniji,
više je pomoćnih
postupaka da bi se došlo
do rješenja. Ti postupci
su međusobno povezani
i svaki sljedeći se oslanja
na prethodni.
4. Govoreći o rješavanju matematičkih zadataka, Džordž
Polia je istakao da se sposobnost za rješavanje
matematičkih problema iskazuje u sljedećem:
razumijevanju zadatka,
izradi plana za rješavanje problema,
izvršenju, realizaciji tog plana,
analizi rješenja problema (osvrt na dobijeno).
5. Algoritam
Algoritam je niz koraka koji jasno i
precizno vode ka rješavanju nekog
problema, govori nam da rješenje ne
postoji ili se ne može dobiti sa
pouzdanom tačnošću.
6. Navešćemo primjer algoritma iz svakodnevnog života–
kuhanje čaja. Kako skuhati čaj?
Algoritam za taj zadatak, napisan govornim jezikom, glasi:
1. Stavi lonac s vodom na vatru.
2. Čekaj dok ne uzavre.
3. Kad uzavre voda, ugasi vatru.
4. Stavi vrećice čaja u vodu.
5. Ako želiš, dodaj šećera.
6. Ako želiš, dodaj limun.
7. Posluži se.
7. Iz ovog jednostavnog primjera jasno se vide svi koraci
koji su se morali izvršiti u algoritmu da bi se došlo do
čaja (u ovom slučaju, čaj je rješenje problema).
Naime, nema previše koristi od algoritma koji se nikad
ne završi. Očito je da algoritam definiše način kako se
neki problem rješava.
8. Algoritam je precizno uputstvo kako obaviti neku radnju ili
opis rješenja određenog problema.
Algoritmi treba zadovoljavati sljedeće kriterije:
Kompletnost — sastoji se od niza preciznih koraka.
Nedvosmislenost –postoji jedan, tačno definisan način za
tumačenje instrukcija u algoritmu.
Konačnost — nakon konačnog broja koraka daje izlazne
podatke, odnosno rezultate.
Određenost— za iste ulazne podatke algoritam uvijek
daje iste rezultate.
9. Algoritmi trebaju zadovoljavati slijedeće osobine:
Općenitost primjenjiv za više problema, a ne samo
jedan. Na primjer, algoritam koji izračunava srednju
vrijednost za proizvoljan broj vrijednosti, primjenjiviji
je od algoritma koji izračunava srednju vrijednost za tri
zadane vrijednosti.
Dobra struktura lako se objasni, razumije, testira i
mijenja.
Efikasnost brzo i jednostavno se izvršava.
Lakoća upotrebe razumljiv za korisnika i lagan za
programiranje.
10. Koraci u programiranju
Zadatak treba pročitati sa razumijevanjem,
analizirati i podijeliti na više manjih zadataka
11. Pri izradi svakog programa potrebno je proći kroz 5
osnovnih faza ili koraka:
Razumijevanje, analiza i definisanje problema;
Razrada plana akcije: pisanje algoritma i crtanje
dijagrama toka;
Realizacija akcije: pisanje programskog koda;
Unos programskog koda u računar i
Pokretanje i testiranje programa.
12. Razumijevanje, analiza i definisanje problema
Prvi korak u izradi računarskog programa je analiza
potreba, razmatranje situacije.
Programeru mora biti jasno kako će se dešavati
promjene, uzroci i posljedice, da bi mogao predvidjeti
sve.
13. Kreiranje algoritma
Riječ algoritam potiče od imena arapskog
matematičara Al Harizmija, koji se smatra tvorcem
algoritma. Algoritam je procedura (postupak) sa jasno
definisanim koracima koji nedvosmisleno vode ka
rješenju problema.
16. Pisanje programskog koda
Nakon završetka algoritma, pristupa se pisanju
programskog koda (programa).
Svaki korak algoritma prevodi se u odgovarajuću
naredbu (komandu) programskog jezika.
Programski kod je konačan spisak naredbi napisanih
jasno, precizno i u određenom logičkom redoslijedu,
spremnih za izvršenje.
17. Unos programskog koda u računar
Programski kod se piše i unosi u računar u jednom od
programskih jezika: Quick Basic, Small Basic, Logo, C,
C++, Pascal, Java, SQL, Delphi i dr.
18.
19. Pokretanje i testiranje programa
Nakon unosa kompletnog programa u računar,
program se pokreće radi provjere da li se izvršava.
Testiranje se vrši tako što se zadaju različiti ulazni
podaci i provjerava da li program daje tačan rezultat.
