1.
CRTEŽ : LINIJA I PLOHA

2.
• Linija ili crta je trag koji
ostavlja sredstvo za crtanje ili
pisanje.
• Crte razlikujemo po toku,
karakteru i usmjerenju.
• TOK - način na koji crta „teče“:
ravno, valovito, cik-cak, uglato,
zakrivljeno itd, s time da crte s
više promjena toka
doživljavamo dinamičnijima od
onih s manje ili ravnih
• KARAKTER – kakva je narav
crte: tanka, debela, oštra,
meka, prozirna, gusta,
isprekidana, kontinuirana,
istočkana itd
• USMJERENJE – osnovni smjer
cijele crte neovisno o toku i
karakteru: vodoravno, okomito,
koso, dijagonalno
Rembrandt, Suzana i starci, pero od
trske i bistra, oko 1655.g, Nizozemska

3.
• Crta može imati različite uloge, pa tako razlikujemo
obrisnu, strukturnu i teksturnu crtu.
• OBRISNA crta je ona koja opisuje oblik izvana i odvaja
ga od ostatka plohe. Može biti kontinuirana ili
isprekidana.
Đuro Tiljak, Iz
grafičke mape
proljetnog salona,
litografija, 1920.g,
Hrvatska

4.
• STRUKTURNA crta opisuje građu nekog oblika, gradi
oblik iznutra, pa se naziva i gradbenom crtom.
Vincent van Gogh, Sušionica ribe u Scheveningenu, olovka, pero i kist, 1882.g, Nizozemska

5.
• TEKSTURNA crta opisuje karakter površine,
teksturu.
Claude Monet,
Dva ribiča, crna
kreda, 1882.g,
Francuska

6.
• Linijom ili crtom možemo
postići privid volumena
na plohi.
• Regulacijom gustoće crta
možemo prikazati svjetlija
i tamnija mjesta, svjetlo i
sjenu i tako postići iluziju
trodimenzionalnosti na
plohi. Isto možemo učiniti
i točkama, a takav način
modeliranja naziva se
grafička modelacija.
Rembrandt, Žena sa strijelom,
bakrorez, 1661.g, Nizozemska

7.
• Privid volumena
možemo postići i
promjenom
karaktera crte, na
osvijetljenim
dijelovima crta će
biti tanka, oštra i
prozirna, a na
dijelovima u sjeni
debela, meka i
neprozirna.
Albrecht Dürer, Umjetnikova
majka, crtež ugljenom, 1514.g,
Njemačka

8.
• Kada u pravilnim
razmacima
ponavljamo crte ili
točke stvoriti ćemo
raster. Raster služi
za postizanje
privida volumena
na plohi, kod
grafičke
modelacije, ali i
kao element kojim
prikazujemo
strukturu ili
teksturu.
Georges Seurat, Studija
za kupanje, 1883-1884.g,
Francuska

9.
• CRTAČKE TEHNIKE
• Ugljen je najstarije sredstvo za crtanje koje ostavlja širok i mekan potez.
• Trag mu je praškast i može se razmazivati pa je zbog toga moguće
postići vrlo fine prijelaze iz svjetla u sjenu, a šiljatim dijelovima mogu se
postići relativno oštri potezi.
• Srebrenka je pisaljka od srebra, olova i kalaja korištena u renesansi koja
ostavlja oštar, čist i taman trag, za razliku od ugljena. Korištena je za
crteže i skice fresaka i štafelajnih slika.
Dušan
Branković,
glava žene,
ugljen na
papiru,
1907-
1908.g,
Hrvatska
Leonardo da Vinci, Skica za spomenik
Francescu Sforzi, srebrenka na plavom papiru,
oko 1488-1489.g, Italija

10.
• Kreda je suho, mekano crtaće sredstvo koje se javlja u više boja,
crna, crvena, bijela i smeđa. Nezašiljena ostavlja mekan trag kao
ugljen, a zašiljena je slična olovci. Dobro prianja na podlogu, može
se razmazivati i postiže fine prijelaze svjetla i sjene.
• Olovka je zamijenila srebrenku, čija je crta čišća od one koji
dobivamo olovkom, ali olovka ima širu skalu tonova od vrlo
svjetlosive do crne pa se pokazala boljom za studije koje prethode
slikama.
Peter Paul Rubens,
Nickolas Rubens, crna i
cvena kreda, oko
1625-1626.g,
Nizozemska
Amadeo Modigliani,
Studija za amazonku,
olovka, 1919.g, Italija

11.
• Pero može biti životinjsko, metalno ili od trstike.
• Pero se često kombinira s laviranim tušem, tušem koji je razrijeđen
vodom, kako bi se dodatno potencirala svijetla i tamna mjesta.
• Kist se koristi kao sredstvo za crtanje tušem, a stvara crte velikog
raspona debljine. Bez pritiska kist daje vrlo tanku liniju, dok se s
povećanjem pritiska linija podebljava.
Pietr Breugel stariji, Slikar i poznavatelj, 1565-
1568.g, pero i indijska tinta, Nizozemska
Vincent van Gogh, Polja krumpira iza
duna, kist i tuš, 1883.g, Nizozemska

12.
• GRAFIČKE TEHNIKE
• Drvorez je grafička tehnika visokog tiska što znači
da se izrezuju, odnosno udubljuju dijelovi drvene
ploče (matrice) koji se neće otiskivati, a na
ispupčene dijelove nanosi se boja i oni se
otiskuju. S obzirom na materijal koji je relativno
tvrd linije su relativno debele i grube, a obrisna
crta ploha često je neravna i isprekidana.
Linorez je tehnika slična drvorezu, matrica je
od sintetičkog materijala linoleuma.
Kao ni drvorez, linorezom se ne mogu
napraviti fini tonski prijelazi, već samo gruba
grafička modelacija.
Albrecht Dürer, Četiri
jahača apokalipse,
drvorez, 1498.g,
Njemačka
Pablo Picasso, Bradati
čovjek s vijencem od
lišća, linorez, 1962.g,
Španjolska

13.
Bakrorez je tehnika dubokog tiska, što znači da se
otiskuju dijelovi koji su udubljeni u bakrenu ploču.
Ploča se obrađuje čvrstim alatom pomoću kojeg se
stvaraju oštre, fine linije različitih dubina i debljina.
Pliće i tanje udubine daju tanke, svjetlije crte u
otisku, a deblje i dublje tamnije i snažnije crte. Efekt
svjetla i sjene postiže se grafičkom modelacijom.
Mezotinta je srodna bakrorezu, ali se ploča
obrađuje takozvanom njihalicom, alatom koji
lagano struže površinu ploče, što omogućava
izrazito fine tonske prijelaze iz svjetla u
sjenu.
Albrecht Dürer, Adam i
Eva,bakrorez, 1504.g,
Njemačka
Valentine Green,
Portret Emily Mary,
grofice od Salysburya,
mezotinta, oko 1780.g,
Velika Britanija

14.
• Bakropis je također tehnika dubokog tiska, ali se ploča ne obrađuje mehanički, već
kemijski, dušičnom kiselinom.
• Prijelazi iz svjetla u sjenu postižu se grafičkom modelacijom i variranjem karaktera
crte.
• Suha igla spada u tehnike dubokog tiska, bakrena se ploča oštrim alatom mehanički
urezuje, a na rubovima ureza ostaju grebeni koji prilikom otiskivanja daju
karakteristične, mutne konture.
• Akvatinta je također grafička tehnika dubokog tiska, koja se obrađuje kemijski.
Ovom tehnikom postižu se prijelazi svjetla i tame točkastim rasterom.
Rembrandt,
Prikazanje
Krista
narodu,
bakropis i
suha igla,
1655.g,
Nizozemska
Jean Baptiste Le Prince, Odmor
Kalmika, akvatinta, 1771., Francuska

15.
• Litografija je grafička tehnika plošnog tiska, što znači da su oni dijelovi koji
se otiskuju i oni koji se ne otiskuju u istoj razini.
• Matrica za litografiju je kamen na kojem se nakon brušenja crta
litografskom kredom ili litografskim tušem.
• Sitotisak je tehnika otiskivanja kroz svilu napetu na okvir, gdje se kemijski
blokiraju dijelovi koji se ne otiskuju, pa boja prolazi i otiskuje se tamo gdje
je sito čisto.
Henri de Toulouse-
Lautrec, Putnik u
kabini 54, obojena
litografija, 1896.g,
Francuska
Andy Warhol, Znak
američkog dolara,
1982.g, sitotisak na
platnu, SAD