Se ha denunciado esta presentación.
Utilizamos tu perfil de LinkedIn y tus datos de actividad para personalizar los anuncios y mostrarte publicidad más relevante. Puedes cambiar tus preferencias de publicidad en cualquier momento.
v.  '- .  1
*mal . n n-ł l

sjetva i sadnja Gnojenje i njega Berba i skladištenje

= COPK| LLER. = áaąuáoteká
g.  Ž  77:?  :l
Sjetva i sadnja 7
Nicanje sjemena .  . .  . .  . .  . .  . .  . .  . .  . .  . .  . .  . .  . .  . .  . . ...
Zalijevanje - molim na ispravan način!  . .  . .  . .  . .  . .  . . . 50
'Lin l Umo s, ,pijancima" .7 52 7- Voda za stabl...
iza_

,  .

.  {ga , 
h gif: : '.  '

-.  *rs

. mu

  

 A5 , . .  r
.   . za z .   . vi
.  _J iFł/ »ñrviunrľzmk«.  .. .x...
Sjetva i sadnja

vase će biljke s uspjehom krenuti u život ako sjemenkama ugodite

bil jnom kupkom,  a tek iznikle biljčic...
Limsnk,  grah,  Ieća,  grahorice i ostale
vpunjaće vole osvježujuću kupku
. l ( djU od kamilice. 

leće,  boba (Vicia faba...
=COPK| LLER= 

 

    

  

na je u vrećice i može se kupiti
pod imenom humofix.  lstraži-
vanja su pokazala da stolisnik ...
illlj

Stare seljačke mudrosti
o vremenu

(ni J i.  prosinca dani su sve
(lllljl. 

Bozic za duzinu muhina
koraka, 

Nova ...
*.  . jiiii/ oiskoj dasci bIIJCICi' često nunhijtl
l . i l '1l1SVjHllčlp0dlOZlh' suriljivićniin

l "ni

/1 -Iimo li unapri...
Il ~liij~

I: .i~.   mrkve često posuše
iliil.  »u jos u zemlji i prije nego
ali) ji' prvo zelenilo izniknulo. 
*itorja je...
Pohvala bobu

Hi ili (Vicia faba) dolazi iz Euro-
jiią a grah čučavac (nlski grah), 
ijiali mahunar (visoki grah, 
lviiise...
I'll]

` h
.  °` 's
' i' Jxxü* 
L! ! s 
i ` {V  
2  "'~7 Ží"
z  v l ł  1  `. 
W j j j 
 '   za;  ,Ilšąt
. v x i'  , JC
`  ...
Pi-eseljenje u vrtu

presadivanje i sadnju naši
. lilľl znali mnogo trikova
i« 'iu se održali do današnjeg

il ilii. 

N. ...
i lii]

niiiiiłicci ili ľClqľlCS sprjećava napad simih (Ivica koji žive u zemlji i tako stvara zdravo tlo. 

treba ukopati...
l IlKjU oko vanjskog ruba ili

l' pod ruba krošnje.  Kako vuči-

ľ i / iilwtijevaju dosta vode i u

iiiixili je oduzimaju ...
4 x. .
fv_j'
. "'
è: -
Y
 1
l . f
l . 
« . , . 
ll, ' V   .  
.  ?r , , . 
.
- hp. 
.. .-
V
li
Is. 
fly,  t"
x. . _
.  /j ...
mladih biljčica iz kojeg
j ii prvi listići ne smije se pre-
Illl xi~in| jom jer će se u protiv-
i lll iiijušiti. 
- Ii sal...
l Illlji

 

. li-ć u antićko doba poriluk s dugaćkim
. lilbljlkdmcł bio je jako ciji-njen;  iakve

. tabljike uspijt-vali...
'Vi ik VJZVIO bijele stabljike Sddl
mnlu zemlju u kojoj nem. )

oii | | iko zeli ubrati poriluk s
iii.  jiiii,  liijelim i...
H"bild je bilo mnogo vise sorti krumpira nego sto ih je danas.  Prije svega sorte

l IlJPHOIWT ili plavom Ijuskom u meduvr...
i i  Seljak ooo

ii u' najbolji i najdeblji
iijm ako ga posije na neo-
li -nu zemlju,  koja prije nije
ii. l ni za vrtlare...
'ritom sebi pomažemo štapi-

ima za pikiranje koji obavljaju
ini posao umjesto prstiju.  Mo-
lerni štapići za pikiranje na...
Ispravna sadnja:  drvena se sadilica zabo-
de u zemlju i njome se napravi dovoljno
velika jamica. 

Osobito je poželjan bi...
(inju

 

 

v« -i

l'rill1()CLJ ćvorova na uzetu za sadnju bit će lako odrediti razmak izmedu

: riij--dinih sadnica. 

J...
l. j'et_n_i_ gosti

iii »j biljaka u lončićima na
l* iinLi Ill terasi nije moda 20.
i.  .i vm su bake naših
r '- lll/ (jit...
Liblje Likopamo cvjetne

I Li zemlju,  to je manja pot-
za vodom Nakon ukapanja
ju Llobro zalijemo u loncima
olo,  da bism...
=COPK| LLER= 

l . Hill i;  le* potom navlažiti pije*
'nik (ivo jł* pogodno za male i
li DIH . inu t' srednje veličine.  -...
l' i(| l|]. i

[LiHddlidS u mnogim seoskim vrtovima vidimo gredice pune šarena cvijeca

koje se CIjIJIO ljeto bere za vaze...
Pitomi vratić u vjenćanici

IiiIjL Ijilliillll l. 'lilil( iTiiiiacetii/ ri

j-. iiri i« mi morala je zbog
swi- lllllliijñi...
i wlnj~

U-. obito je šeboj s popunjenim
(VjUIOVimö oduvijek tražen. 
On ne stvara sjeme,  ali posije li
ut' sjeme jednost...
Zivice i košare od kaline

. i I/ IIlU je poznati grm od kojeg
HŽlIC' xivice l piše u vrtlarskoj
t lijI/ I Il 1684. godine...
vrtlarenje s Mjesecom

o Clkla i stočna repa siju se
kad je Mjesec u opadanju jer
tada tvore velike gomolje.  Ako
sjeme do...
mi jihlVUdlK) zaboravljena zdravičica
i mi iliiliio ziicjeljuje rane da se Čak i

. 
i -ii lhlljl IIJUČHICl ćude. 

NlSkC ...
Gnoj'dba i njega

Blljke su uvijek imale potrebu za hranom.  Naši stari davali su im

kompost ili biljni gnoj od gaveza il...
- Samo izrezano lišće,  pomije-
mim) s pokošenom travom iz
lnuilicte slažemo s ostalim ot-
[MCImd iz kuhinje i vrta na
hrp...
il Llijaliaiinmi jt' u iano proljeće debeo,  ćvrst obrok konjskoga gnoja potaknuo rast

jih" . lilllll . i imi/ imi. 

Kli...
idba i njega

 

Vlastorucno pripremljeno gnojivo od kODHVU i ostalih biljaka pomoci ce da nam biljke

nistu bujno I zdrav...
Preostali prostor u posudi is-
punite kišnicom do 10 cm
ispod gornjeg ruba;  biljke mo-
raju biti posve pokrivene.  Usit-
...
ia i njega

 

Za priprumu biljnih otopina za gnojidbu
irikladne su posude od plastike.  drva ili

šrllľiláľllne. 

Upotre...
Zeleni drumski razbojnic

kišnice.  Osobito dobru otopinu
dobit ćemo od kovrćavog kelja
i kupusa jer su bogati dušikom. 
D...
l' r iiii.  .I dolazi iz Perua,  a francuski su je

. iijiiii i oko 1800. godine prenijeli preko

glavnu biljku pobrinu za...
morju se uglavnom bez većeg
otpora izvući iz zemlje. 

Ovi- divlje rastuće biljke ne
blStt' nipošto smjeli uvrstiti u
skup...
?u- i ~-

ba i njega

 

U gusto posadenim vrtovima dlVljL' biljke nemaju prilike prekriti veće površine

Ako su naime pas...
Problem bi nastao kad bi se
udomaćio na gredici koju smo
s mnogo ljubavi zasadili trajni-
rama ili izmedu cvjetnih luko-
v...
:lba i njega

U starim vrtlarskim knjigama
sedmolist se doduše povreme-
no kudi,  ali istodobno i hvali
kao dobar prekriva...
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena
Próxima SlideShare
Cargando en…5
×

Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena

8.798 visualizaciones

Publicado el

  • Dating direct: ❤❤❤ http://bit.ly/39mQKz3 ❤❤❤
       Responder 
    ¿Estás seguro?    No
    Tu mensaje aparecerá aquí
  • Sex in your area is here: ❤❤❤ http://bit.ly/39mQKz3 ❤❤❤
       Responder 
    ¿Estás seguro?    No
    Tu mensaje aparecerá aquí

Andrea kern-vrtlarski-trikovi-iz-starih-vremena

  1. 1. v. '- . 1 *mal . n n-ł l sjetva i sadnja Gnojenje i njega Berba i skladištenje = COPK| LLER. = áaąuáoteká
  2. 2. g. Ž 77:? :l Sjetva i sadnja 7 Nicanje sjemena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 Biljna kupka koja potiče rast 7 Stimulirajući stajski gnoj 9 ~ Zagrijavanje tla 10 - Milovanje snaži 11 ~ Jamice na gredici 12 e Prokletstvo ili blagoslov? 12 -- Bitna je mješavina - 12 Stop prevelikoj toplini kod salate 12 e Pohvala bobu 13 Seoba u vrtu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 Ne ide bez rodne grude 15 ~ Kaša od ilovaće daje snagu 15 - Zelenilo ispod voćaka 16 - Ne presadujte nikada poslije 10 sati! 18 - Naizmjenićna sadnja 19 ~ Poriluk: skraćivanje korije~ na 20 -~ Sadnja ukoso 20 ~ Krastavci i cvjetaća 21 - Krumpir iz vlastita vrta 21 Sadnja kao po Ioju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23 Sijanje pomoću soljenke 23 ~ Precizan rad s pletaćim iglama 23 ~ Drvena sadilica 24 Držite odstojanje! 25 Ljetni gosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27 Ukrasni afrićki Ijiljan: bezgranićna sloboda 27 - Izlet u vrt 27 Cvijeće za vaze . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 Ranija ili kasnija cvatnja 29 ~- Njegovanje zijevalica 30 ~ Pitomi vratić u vjenćanici 31 ~ Caroban šeboj 31 Razno . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32 Macice u cvjetnom loncu 31 ~ Zivice i košare od kaline 33 -~ Granićnici 34 e Nema tućnjave bez zdravićice 35 Vrtlarenje s Mjesecom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34 Gnojidba i njega 37 Kompost: krug se zatvara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 Kompost od lišća 37 - Kompost od pokošene trave 38 ~ Puževi: unutra ili van? 38 - Kamo sa stajskim gnojem? 38 ~ I sitna stoka stvara gnoj 3 Biljno gnojivo i otopine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 39 Tajna Časnih sestara 40 - Potrebnoje. .. 40 ~ Upotrebljava se samo razrijedeno! 42 - U bačvu s njima! 42 Zeleni drumski razbojnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43 Mićite se! 44 ~ Priče o sedmolistu 46 - Uzbuna zbog pirike 48
  3. 3. Zalijevanje - molim na ispravan način! . . . . . . . . . . . . . 50 'Lin l Umo s, ,pijancima" .7 52 7- Voda za stabla 53 Kopanje i malčiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 53 l« mlk. ) povijest motike 53 Do grla u zemlji 55 e kmh IltlHJt* za zdravlje 56 Razno . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57 l n . l lll) pnvezano 57 - Ostanite uspravni 57 Vrtlarenjes Mjesecom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58 Spiećavanje i zaštita 61 sve ovisi osusjedu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61 '.1 HJICGH savez ili loša ćarolija? 61 ~ Voće i povrće u dobru l' ir-. tvu 62 - Prikladni susjedl za bilje i cvijeće 64 Borba od početka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67 v : inficiranje rana 67 e Prva pomoc' peršinu 68 - lspari! 67 Nikad neometani 68 Iedan gutljaj za zdravlje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68 mi: ekstrakti ićajevi 69 Iz vrtlarova kotla 70 Kompostna ' jima 72 Ekstrakt mahovine73 ~ Mlijeko protiv (jljivita 74 Male i velike muke 74 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 74 . ~ 'lltlha mrava 74 ~ Otopina od krumpira protiv UŠI 75 : imamiti lićinke žičnjaka 76 ~ Buhaći se boje vode 76 jonije protiv puževa 76- Vratile se ptice selice 78 mranjen pristup! 79 ~ Selidba voluharica 80 Razno . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81 Xiatitni zastor od smreke 81 ~ Slamnati ogrtaČ kao zaštita l uunca 82 - Zaštita cvjetova voćaka od mraza 83 imba i skladištenje 85 Dobro uskladišteno voće . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85 Pravilno uskladišteno povrće . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85 Povrće u trapu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 89 Uberi stručak cvijeća . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 90 Razno . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91 s lVlIHO prostrijeti 91 - Cvatuća bUdLK nost 91 lizavanje vrtnog alata 92 Mjesečev kalendar radova u vrtu . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92 *JHIIO
  4. 4. iza_ , . . {ga , h gif: : '. ' -. *rs . mu A5 , . . r . . za z . . vi . _J iFł/ »ñrviunrľzmk«. .. .xml . .L7, ali: i, ... un
  5. 5. Sjetva i sadnja vase će biljke s uspjehom krenuti u život ako sjemenkama ugodite bil jnom kupkom, a tek iznikle biljčice redovito pomilujete. Stari vrt- larski savjeti olakšat će vam i njihovo premještanje na gredice i na- qraditi vas raskošnom cvatnjom ili plodovima. Nicanje sjemena Mnoge vrste sjemena domaćih biljaka sadrže tvari koje ne omogućuju nicanje. Majka pri- roda to je tako uredila kako bi spriječila mlade biljćice da u nezgodno doba ugledaju svje- tlo dana, na primjer zimi. Tek kad su sjemenke upile dovolj- no vode, a tvari koje ometaju nicanje isprale se ili razgradile, sjemenka se budi i diže prema svjetlu. Biljna kupka koja potiče rast Kako bi biljci olakšali taj težak posao i istodobno potaknuli klijanje sjemena, vrtlari su pri- mjenjivali mnoge trikove. ,,Prije nego što počnete sa sjetvom', ' 4 Navika da se više sjemenki posije na jedno mjesto (Sjetva u skupini) potjeće jos iz vremena kad kvaliteta sjemena nije baš bila najbolja. piše Johann Sigismund EIBhoI- tz u svojoj knjizi o vrtlarenju (1684), ,, sve veće i tvrde sjemen- ke treba omekšati kako bi bolje izniknule te ima/ e Ijepše cvjeto- ve ili ukusnije plodove. " Lukovi- ćasto sjeme omekšavao je u otopini vode i kravljeg gnoja, grašak, grah i rotkvice u izvor- skoj vodi, artičoke u otopini v`ode i šećera ili meda. Starom i već suhom sjemenju , ,ako ima još ima/ o života u njemu, bit će od velike pomoči" ako ga se namoći u procijede- nu vodu od kvasa za kiseli kruh. Mikroorganizmi (bakteri- je mliječne kiseline i kvasac) u kvasu za kiseli kruh potiću kli- janje tako da odvajaju bolesne dijelove klica s ovojnice sje- menke, a istodobno je hrane i štite od gljivica u tlu. o Već prije 2000 godina rimski su vrtlari kupali sjemenke kra- stavaca, buće, lubenice te ostalih biljaka iz porodice ti- kava (Cucurbitaceae) u sirutki ili mlijeku. Za brz poćetak i zdrav, bujan rast sjemenke treba dobro . okupatľ u biljnom čaju. o Lepirnjače poput graška, graha čučavca, graha pritka- ša, turskoga graha, mahuna- stoga kriloboda (vrsta graška, Tetragonolobus maritimus), sjemenkama buče. krastavaca i slićnih vrsta pomoči će kupka u mlijeku.
  6. 6. Limsnk, grah, Ieća, grahorice i ostale vpunjaće vole osvježujuću kupku . l ( djU od kamilice. leće, boba (Vicia faba) ili vuči- ke najbolje je namakati najma- aje sat vremena prije sjetve u čaju od kamilice (2 Čajne žliči- : e suhih cvjetova na 1 šalicu, ustaviti 10-12 sati da odstoji). o Valerijana potiče rast korije- ija i, ,grije". Ovu biljnu kupku / ole Iuk, poriluk, rajčica, Uvarak od poljske preslice ima mnogo silicijske kiseli- ne. Ako umoćimo gomolje krumpira u to, štitit će ih od gljivićnih bolesti. paprika, peruanska jagoda (Physalis peruvíana) te Ijetno cvijeće. Višesatna kupka u ek- straktu cvjetova valerijane po- moći će vrstama osjetljivim na hladnoću poput krastavaca i tikvica da i po nepovoljnu vre- menu uspjelo krenu. o U tlu vrebaju razlićite vrste gljivica, koje napadaju još ne- zaštićene biljćice, presijecaju im stabljike ili razgraduju kori- jenje. Zaštitu od bolesti, ,crna noga" ili bolesti odumiranja biljke dobit će od hrena i češ- njaka. Usitnimo po mogućnosti što bolje 100 - 150 g od svake vrste i prelijemo kašu mlakom prokuhanom vodom ili kišni- com. Poslije 1 - 2 sata procije- dimo. Ako smo biljke usitnili grublje, ostavimo da odstoje do jednog dana. Kupka od Češ- njaka godi rajčici, krastavci- ma, cinijama, kokotiću i ne- venu. Naprotiv, sjemenke Iepirnjaća i kupusnjaća ne vole ovu kupku. Natapanje u vodi od hrena odgovara svim po- vrtnim i cvjetnim sjemenkama osim kupusnjaća i ostalih kr- stašica. o Jednako tako naše će sje- menke osnažiti prethodan tre- Kupka u mješavini humofix godit će svim sjemenkama cvijeća i povrća. tman s uvarkom od poljske preslice. Ova biljka koja je na lošem glasu kao korov bogata je silicijskom kiselinom. Silicij koji je u biljci sadnica će ugra- diti u svoje stanice i ojačati ih, što gljivicama otežava posao. o Časne sestre iz benediktin- skog samostana u Fuldi vrtlare već stoljećima na prirodan način i svoja iskustva prenose s generacije na generaciju. Neće posijati ni jednu sjemen- ku a da je prije toga nisu na- močile u biljnom čaju, a najvi- še vjeruju jednoj staroj engleskoj recepturi, koja sadrži cvjetove valerijane, stolisnika, maslaćka, koprive, kamilice i hrastove kore.
  7. 7. =COPK| LLER= na je u vrećice i može se kupiti pod imenom humofix. lstraži- vanja su pokazala da stolisnik i kamilica sprjećavaju rast bak- terija i gljivica. Ostali sastojci biljne mješavine razvijaju kori- sne mikroorganizme, Čine lju- sku sjemena propusnom, poti- (u rast korijenja te pomažu klijancima da postanu otporni. Otoplnu humoflx posebno vole kao kupku: o kelj, hren 15 minuta o rotkva l rotkvlca 30 minuta o cikorija, kopar, koromač, endlvija, poriluk, blitva, paprika, peršln, cikla, salata, Iuk vlasac, rajčica, Iuk 60 minuta o mrkva, celer 90 minuta o sjeme natopljeno u otopini liilja ne samo što brzo klija -i--qo i raste bujno i zdravo. ~ iko će oštećeno i loše sjeme : ilivati na površini, moći će se p« islije kupke lako odstraniti; iitopljeno, zdravo sjeme . iila na dno posude. Njihova mješavina bilja pakira- U rasadniku samostana u Fuldi posebno dobro Iastu biI/ ćice m/ adog povrća icvijeća pod bnžnim okom sestre Pau/ e. Mokro sjeme treba raširiti na kuhinjskoj krpi (papirnatoj ili pamučnoj) da se posuši i zasijati ga isti dan jerje klijanje već zapoćelo. Stimulirajući stajski gnoj Već u antićko doba bilo je uo- bićajeno namakanje sjemena u vodi od stajskoga gnoja kako bi nabubrilo. U medu- vremenu je ta metoda odba- ćena jer su neiskusni vrtlari satima kupali sjeme u nerazri- jedenoj gnojnici, štoje uništl- lo i sjeme i klijance. Ali ako se upotrijebi ispravno, povoljno će djelovati na klijanje. Za kupku sjemena upotrebljava- mo kravlji gnoj jer samo on sadrži dovoljno mikroorgani- zama koji će poboljšati klija- nje i rast. Kako su krave još i visoko specijalizirani biljožde- ri, u njihovim su želucíma i cri- jevima bakterije koje savršeno rastvaraju biljno tkivo sve do cijepanja celuloze. Covjek te balastne tvari izbacuju nepro- bavljene jer ljudske crijevne bakterije ne mogu usitniti ce- lulozu. Prije nije nedostajalo kravljega gnoja, a za razliku od danas, životinjama se ne kada nisu davali lijekovi u obliku antibiotika niti ih se hranilo životinjskim brasnoni
  8. 8. illlj Stare seljačke mudrosti o vremenu (ni J i. prosinca dani su sve (lllljl. Bozic za duzinu muhina koraka, Nova godina za dužinu pIjtľllOVG koraka, Tri kralja za dužinujelenjeg skoka, Na Sviječnicu za cije/ i sat. :Mag/ a u sijećnju ćini mokro proljeće. Kravlji gnoj prvorazredne ka- kvoče koji nam je potreban za kupku našeg sjemena može se danas nači samo na bioimanji- JllUJ slobodnih kr. iv. i koje pasu na iizriii~iiovti mnorioslrtiko se možu n; liv-bli ii/ .iti u vrtu Mnogo snijega u sijećnju nosi bogatu zetvu cije/ e godine. Ako je na Svijećnicu (2. veljače) Svijet/ o I bistro, bit čejos” dugo zima. Ako na Svijećnicu puše i snijezi, proljeće nije daleko. Ozujslci snijeg nanosi bol usjevima. Sveta Kunigunda (3. ozujka) zagrija va odozdo. Gregor (12. ožujka) kazuje seljaku da može sijati u polju. ma. Svaki vrtlar imaoje svoji dobro čuvan tajni recept za vodu od gnoja. Pravilo iz prak- se glasi: staviti jednu lopatu svjezega kravljeg gnoja (naj- bolje od krava koje pasu vani) u kantu, dodati vode do vrha i dobro promiješati. Kantu osta- viti na toplu mjestu (20 ~ 25 “Cl - prijeje to bilo u štali, danas to može biti staklenik, topla šupa ili podrum. Jednom u danu dobro promiješamo i pa- zimo da ne poprskamo odječu kako bismo i sebe i druge po- štedjeli neugodnih mirisa. Poslije 3 - 6 dana vodu proci- jedimo. Kako su nam za nama- kanje sjemena potrebne samo male količine, napunimo oto- pinom jednu cnsicu od jogur- ta, staru kuhinjsku cjrabilicu ili nešto slićno i izlijemo U veću posudu; potom dodatno jos devet dijelova kisnice. Osim ovog razrjedivanja (1:10) bilo je uobičajeno napraviti otopi- nu do 1:20. Namakanje traje od 3 do 24 sata; stoje sjeme manje, prije ćemo ga izvaditi iz otopine. Preostala voda od gnoja bit će dobro (jnojivo za povrće ili cvijeće. U današnje doba vrtlari teško mogu nabaviti kravlji gnoj. Kako su u kompostu takoder mnogi mikroorganizmi koji odgovaraju biljkama, mogu se postići slićni rezultati namaka- njem sjemena u vodu od kom- posta (str. 72). Zagrijavanje tla Cim se dani znatno produlje, počinjemo s uzgojem na pro- zorskoj dasci. Zemlja za sjetvu koju imamo u vrtu, supi ili po- drumu obično je jako hladna. Klijanje ćemo ubrznti ako je napunimo u kantu ili drveni sanduk te je nekoliko dana dr- žimo na kaminu, u poclrumu u kojem je centralno (jrijnnje ili u toploj sobi.
  9. 9. *. . jiiii/ oiskoj dasci bIIJCICi' često nunhijtl l . i l '1l1SVjHllčlp0dlOZlh' suriljivićniin l "ni /1 -Iimo li unaprijed u kuči uz- (jiljlll dalije, kako bismo ih za- . : lllll od puževa zagrijat ćemo 'lliljll prije nego što stavimo (ji iliiülje u sandučiće ili posu- il~ Milovanje snaži l i. : l'l biljčice koje su na pro- . « ilukUj dasci ili u klijalištu na- l. i'ill' tvrste i kompaktne po- n. 'l>l10 im je što više svjetla . .li ilakako, ne smiju se pržiti na j. iku suncu). Ako nemaju . Vjl 'lld, one če se izduljiti na I . liiin stabljikama i na kraju z. /ja vrtlare iz azijskih ze- *j s l-. azu da se posebno : no ophode s biljkama pa . iidno da sujapanskí vr i imnašli posebno blag i. da pomognu svojim bilj- ---ar oni su ~ imitirajući vji- prirodi - lepezom ili samo rukom svaki dan od dva do tri puta odlućno prelazili iznad dobro osvijetljenih biljaka. lsti ćemo rezultat postići drvenom letvicom, malom daščicom ili presloženim novinama. Dobro . milovane biljke ne samo što su kompaktnije nego i taj sva- kodnevan ritual potiče njihovu otpornost. Jamice na gredici U proljeće kad se tlo posuši i kad više ne ostaje blato na ci- pelama počinje sjetva. Mnoge vrste sjemenja najprije razviju korijenje, a onda tek kotiledo- ne (supke) i prave listove kako bi sebi osigurale opskrbu hra- njivim tvarima. Ali dok podze- mni dijelovi biljke preuzmu funkciju i počnu iz tla usvajati vodu i hranjive tvari, klijajuće sjeme ovisi o ravnomjernoj vlazi u svojoj neposrednoj blizini. Sjemiiji» proltl . 'r'-. ,-. s. . ,
  10. 10. Il ~liij~ I: .i~. mrkve često posuše iliil. »u jos u zemlji i prije nego ali) ji' prvo zelenilo izniknulo. *itorja je dobar i provjeren naćin posijati povrće u male jarke. U tu svrhu drškom moti- ke povlačimo otprilike 5 cm duboke brazde, u njih stavlja- mo sjeme, pokrijemo ga s malo zemlje i dobro pritisne- mo da ne viri van. U tim udubi- nama vlaga se održava dulje nego na glatkoj površini. Posli- je nekoliko tjedana kišnica će naplaviti udubine u zemlji koje če se tako ispuniti. To je dobro jer će se time učvrstiti stabil- nost mladih biljaka. Rvtltlvllllll energičnim , maženjenľ jiostizu se kompaktan i zdrav rast biljaka, ___ j. « _ . ' . 'r -v 5.4' ' in- , . , . , ~ _ V_ , v l - ' ih 'ŽA' i v '( a . " n s ' . a _ , x __', *' _ l vi' . vv l l ' Vąu' vi; 'r ~, ç z ' - z l`r- . ,,, V- _ r 2m k , - `4 _ír / ~`(. ., f < i_ z_ . g I . V 7" ' . v ' . .-1 m. - . * . e ~V 11?. r, " r ' 2-". i sľ 'A : ` '. l" f Prokletstvo ili blagoslov? Vrtlari u Rimskom Carstvu obi- čavali su pohvalama ili psov- kama potaknuti biljke na rast. Takoje bilo pravilo da se bosi- ljak sije uz psovke i pogrde jer su smatrali da biljku treba pro- vocirati kako bi bujno rasla. Pri sjetvi kima, naprotiv, trebalo je izgovarati molitve. U krščan- sko doba običaj je da se pri sjetvi i sadnji malih biljaka izrekne blagoslov , ,rastite i ra- zvijajte se". Bitna je mješavina ~ Prijeje tu i tamo bio običaj da se pomiješa sjeme mrkve i poriluka te da se posiju zajed- no. Poriluk u prvim mjesecima raste vrlo polako i gotovo da ne zauzima prostor. Pošto se ubere mrkva, poriluk prorijedi- mo tako da na svakih 15 cm ostane po jedna biljka. ~ Sjemenke peršina, mrkve, celera i ostalih biljaka iz poro- dice štitarki jako su male tako da ih se često sije pregusto. Stoga su vrtlari miješali vlažan pijesak sa sjemenjem i ostav- ljali ga na toplom u blizini peči ili kamina. Toplina i vlaga po- godovali su klijanju. Poslije dva do tri dana ili najkasnije za tjedan dana posijali su sjeme s pijeskom na gredicu; dan je morao biti suh i bez vjetra. Celer koji raste vrlo sporo uz- gajao se u kući u posudama ili drvenim sandučićima. Salata ne podnosi preveliku toplinu Artičoke te još neke druge glavočike poput salate teško će ili uopče neće proklijati ako je suviše toplo. Na temperatu- rama od 20 °C i više sjeme padne u neku vrstu toplinske ukočenosti. Stoga je najbolje da sjeme posipamo na vlažan komad kuhinjskog papira i stavimo ga na dva dana u hladnjak; poslije toga sijemo ga s papirom, tj. stavimo ga u tlo s papirom i tanko prekrije- mo zemljom. Sjeme se nipošto ne smije posušiti pa treba re- dovito zalijevati. To če mu kao prvo dati potrebnu vlagu, ali ga istodobno i rashladiti. lsti ćemo rezultat postići ako radi hladenja i sjene na gredici raširimo vlažno platno ili pamuk (komad stare plahte ili stolnjaka).
  11. 11. Pohvala bobu Hi ili (Vicia faba) dolazi iz Euro- jiią a grah čučavac (nlski grah), ijiali mahunar (visoki grah, lviiiseolus vulgaris) i mnogo- ivji-tni grah (šareni grah, Pha- 'il'i i/ us coccineusnužnoamerič- ki- 'ill vrste. Grah iz Novoga 'iVljUlñ sadi se tek oko 500 go- iliiia u našim geografskim širi- Ihilllrl; medutlm ljudi kojima lv/ l vitlarenje pokušavaju u llll()j)l vjerojatnojoš od kame- lli Ilj (lOba ubrati što više, i sto kiiijinijeg boba. Mljeveno xiiijii boba kuhalo se kaojuha lll lxilStl, mladi bi se bobjeo kao jll ivri e. Prvi seljaci sijali su bob ». .i . 'Ilt)l11,a tek su poslije obje kulture sijane svaka za sebe. lll ji- inedutim bilo tekjedno ji. il )( iljsanje. Generacije sljede- l lll jioljoprivrednika i vrtlara iiiiali- su sve više iskustva, pa '. ll l. l(lllt` ovo: . iiuiili ranijeg uroda bob se Vľl neko vrijeme sije na počet- iii w-Ijaće u klijalište. lzniknule . ,t`1 iitvrsnule biljke sele se j i . lljU otprilike četiri tjedna na ij” ill( ii, a istodobno se stavlja I j--ilan niz zrnja u tu istu il| ( u. (U narodu se grah ili i l i iie, ,sije" več, ,stavlja" ili l. i.-'<*". ) Umjesto da bob sijemo u kucice bolje/ e položiti sjeme pojedinaćno u razmaku od l0 do l5 cm da optimalno iskoristirno prostor. o Često biljke napadne gomila crnih grahovih ušiju. Ako je grah posijan kasno ili je vrije- me bilo toplo i suho, one mogu počíniti toliku štetu da uopče nećemo imati uroda. Ali i biljke same mogu skriviti tu štetu jer svojim kapljicama nektara privlače mrave, a oni opet dovode uši ili njeguju one koje su več na biljci jer se hrane njihovom mednom rosom. Izvor nektara obilježen je crnim točkićama koje mravima iz daljine, a vjerojat- no i iz blizine izgledaju kao lisne usi. Bob: Bubamare ne mogu biti od porni ii I pri takvoj invaziji ušiju. Stoga je Itlllil ijervii boljajer (e sprijećiti navalu štetorinii
  12. 12. I'll] ` h . °` 's ' i' Jxxü* L! ! s i ` {V 2 "'~7 Ží" z v l ł 1 `. W j j j ' za; ,Ilšąt . v x i' , JC ` ji. : . z ' 'A m» Rob nije zahi/ evna kultura, a isto tako ni mnogocvjerni grah koji dolazi iz Amerike. Jn podnosi' veću hladnoću nego grah čučavac ili grah mahunar. Mravi svojim ticalima dotaknu crne točke i kratko potom pro- curi šećerni sok iz biljnih žlijez- da. U tropskim zemljama po- stoje akacije koje takoder hrane mrave svojim nektarom | daju im stanište. Zauzvrat mravi tjeraju sve živo što se približi tom drvetu i što bi ga moglo dovesti u opasnost, bila to životinja ili ćovjek. Z) koji usvaja dušik dobra m ikultura za prokulice te l! n. . medukultura za gla- . I » ij On kelju olakšava i iiil. i(li' biljćice Šľltl Od . li l Nije važno dobije li biljka boba tu vrstu zahvalnosti za svoj nektar ili ne akojoj mnoštvo ušiju izvuče sve životne soko- ve. Medutim, to se može pre- duhitriti: rana sjetva bila je jedna metoda da se umanji steta koju nanose uši. Druga je metoda uzgoj boba u redovi- ma na rubu gredice ili uz puto- ve. Zračno stanište ne godi ušima, a osim toga lako previ de pojedinačne biljke-domači- ne. Čim bob poraste više od vi- sine diana, mora se prigrnuti. Zemlja oko korijena stabilizirat će biljku i zaštiti bar dio nekta- ra u blizini tla. Kako mahune boba dozrije- vaju postupno, biljku treba po- slije zadnje berbe odrezati go- tovo do visine tla. Otpaci biljke poslužit će na povrtnoj gredici kao neka vrsta malća. Odreza- ni dijelovi još ćejednom potje- rati i u jesen dati drugu berbu. Potom se usitnjeni zeleni osta- ci ukopali u gredicu kao zeleno gnojivo. U toku mnogih tisućljeća na- stale su razlićite vrste boba; one s velikim zrnjem služile su za Ijudsku prehranu, s malim zrnjem kao stoćna hrana (u nekim predjelima zvao se svinjski ili konjski grah). Sadnja boba bila je vrlo raširena. Jako siromašni ljudi upotrebljavali su slamu ove vrste graha kao punjenje za madrace pa je s vremenom nastao izraz , ,grub kao grahova slama”, sto se po- slije odnosilo i na priglupe, grube ljude.
  13. 13. Pi-eseljenje u vrtu presadivanje i sadnju naši . lilľl znali mnogo trikova i« 'iu se održali do današnjeg il ilii. N. - ide bez rodne grude v li) su se ljudi podsmjehivali . i- ~iu starih vrtlara da novim l~ 'jiullna u vrtu treba dati l() od rodne grude, dakle iiiji- u kojoj su se prije nala- ii ll jamicu za sadnju, kako i Iill ut? ub| ažila, ,žudnja za HI imi Ali poruga ovdje nije IHjUSIU. Naime, zemlja oko `I]' na puna je mikroorgani- ii. i, koji razgraduju hranjive ii | salju ih u prihvatljivu i *it ii u vodu u tlu. Neke glji- Mykorrhiza) čak i žive na i« iii *Ilju ili oko njega te po- ii pri uzimanju važnih hra- iii tvari kao npr. teško do- »i Illil zeljeza i štite biljku od *Vlll gljivica. Kao zahvalu iljLl sećer i ostale tvari lilljka stvara i kojima ih i gotovo sve raslinje živi u *Hill s tim korisnim gljivi- l na korijenju, a neke kao iimske borovnice bez HI' mogu ni preživjeti; one umiru od gladi ili štetne gljivi- ce unište njihovo korijenje. Stoga iskusni vrtlari uvijek paze na to da sadnice iz priro- de i iz vrta uvijek iskopaju sa zemljom. Ako se gruda raspad- ne, tu zemlju treba staviti u ja- micu za sadnju. Pomagaći koji su u rodnoj grudi pomoći će u prilagodbi i rastu pa ih nipošto ne bi trebalo zaboraviti. Neovisno o pozitivnu djelova- nju mikroorganizama, dakako, općenito vrijedi ovo: što se manje našteti korijenju pri iskapanju, to će se brže biljka primiti na novome mjestu. Kaša od ilovače daje snagu Već u antićko doba biloje uo- bićajeno da se korijenje voća- ka ili ostalih drvenastih biljaka prije presadivanja uroni u gustu kašu od ilovače. Vrtlari su s vremenom opleme- nili kašu od ilovače uvarkom od poljske preslice, čajem od kamilice, ekstraktom češnjaka ili otopinom od koprive. Osim toga bio je običaj da se grubo usitnjena kopriva ili Iistovi ga- veza Iagano umiješaju u ze- mlju u jamicu za sadnju. Prokli- Preseljenje u vrti Jabuke, kruške, dunje, musmuli- i ostalo jezgričavo voće te orahi- stari su voćari sadili ujesen oko blagdana Svih svetih, poštoje Iišće gotovo posve otpalo, i to od dva do tri dana prije punog mjeseca. Trešnje, marelice, bre- skve, šljive i ostalo koštićavo voće te bademi sadili su se u ožujku ili travnju, isto tako neko liko dana prije punog mjeseca. jala zrna ječma koja ukopamo u tlo grijat će korijenje odozdo i ubrzati rast. Kako bi se zaštiti- Io Ijetno cvijeće ili trajnice od truleži korijenja, ispod njih Biljke tretírane uvarkom od ćesnjaka snažna su rastu i' ni* napadaju ih g/ jrvićne bolesti,
  14. 14. i lii] niiiiiłicci ili ľClqľlCS sprjećava napad simih (Ivica koji žive u zemlji i tako stvara zdravo tlo. treba ukopati nekoliko zdro- bljeiwih zrna ćešnjaka ili zaliti i I". ( t' biljke uvarkom od češ- iijiil» . i ili jarvslice. Glavati kelj, .ii . ivI kelj, CVjGIBČU, kUpUS, prokulicu i ostale kupusnjače uranjamo u kašu od ilovače koju smo napravili od uvarka poljske preslice. Zelenilo ispod voćaka Poslije presadivanja deblo ostaje godinu dana bez bilj- nog pokrova, sve dok se korije- nje ne prihvati, kako bi se osi- gurao neometan rast. U sušnim predjelima treba radije čekati dvije godine. No nakon toga zeleni i ćvatući biljni po- krov oko voćaka - grmolikih, patuljastih ili visokih stabala - bit će koristan za preuzimanje hranjivih tvari i zdravlje voćke. Oblikovane niske voćke sa slabim korijenjem ne vole bilj- ni pokrov oko sebe. One će vidljivo procvjetati ako tlo oko njih posipamo grubo usitnje- nom koprivom, gavezom, matičnjakom ili narezanom djetelinom. Ako tijekomljeta imamo do- voljno vlage, korisno je oko voćaka posijati trajne ili ljetne vučike (lupine). Vučike spada- ju u rod Iepirnjaća, ulaze du- boko u tlo i pomoću korisnih bakterija na svojem korijenju usvajaju dušik koji koristi voć- kama, čim korijenje vučike odumre. Medutim, vučike se ne siju neposredno oko stabla jer ondje nema korijenja koje prima hranjive tvari, nego u
  15. 15. l IlKjU oko vanjskog ruba ili l' pod ruba krošnje. Kako vuči- ľ i / iilwtijevaju dosta vode i u iiiixili je oduzimaju voćki, lII lm ih za sušna vremena obi- I. Il() zalijevati. - Gorušica koja se odmah po- llj' cvatnje pokosi i ostane na : iii Lao malć ćini tlo ispod vo- . i: .i rahlijim i održava vlagu. - Neven i kadifíce (Tagetes) i - »Lrit će za kratko vrijeme [Nil/ HU zemlju ispod voćaka. ni vi-n, skromna biljka koja širi il« >l)l() raspoloženje, treba po- »i iii, .i kadificeje bolje posa- . i.i. Uv. : dva ljetna cvijeta od- ' i. i. iii rime u vlažno] polusjeni ~ ^- . iii nili stabala i/ igrmova ti ni Liii u . 'i "iz a , 'a . .V ". ł.v/ ` lična su za zdravo tlo jer se gotovo sve raslinje osjeća dobro u njihovoj blizini. Metvica stvara gust i mirisan pokrov oko debla. Stari vrtlari tvrde da trešnjina stabla, oko kojih raste metvica, godinama ne napada voćna mušica. Isto vrijedi i za jabuku i njenu šte- točinu jabukov savijač (Cydia pomene/ la). i Dragoljub se takoder osjeća dobro u polusjeni voćaka. Ako već u proljeće ima dovoljno vlage, razvijat će se brzo i začas prekriti sve površine. To ne samo što dobro izgleda nego i štiti jabukova stabla od lisnih ušiju, pogotovu ako pre- krije cijelu površinu oko stabla, a poslije smrzavanja ostane kao malč. Postoji običaj da se oko jabuka visokostablašica uzgoji široki pojas matíčnjaka. Unutar po- jasa rastu neveni, grahorice ili drugo Ijetno cvijeće. w Medvjeái Iuk takoderje dobar pokrivač tla ispod sta- bala voćaka. Kad sejednom ukorijeni, brzo će prekriti cijelu površinu pa konkurencija nema nikakve izglede. Kako se Preseljenje u vrtu U doba cvatnje medvjedi ćemo Iuk prije namirisati nego vidjeti. Aromatična biljka rado buja. površinski dijelovi luka poslije cvatnje povlače, a lukovice ostatak godine ostanu u miro- vanju ispod zemlje, ova je bilj- ka sjajna u Ijetnim sušnim raz- dobljima kao podloga. Kad u tim mjesecima padne kiša, ona će posve koristiti samo stablu. Mali savjet iz samostana u Fuldi: Ako drvo kruške ima požutjele listove, ispod drva treba posaditi maslačak. Ako ji- stablojoš nisko i može se do- seći prskalicom, možemo listo ve poprskati razrijedenom oto pinom koprive (1:20).
  16. 16. 4 x. . fv_j' . "' è: - Y 1 l . f l . « . , . ll, ' V . . ?r , , . . - hp. .. .- V li Is. fly, t" x. . _ . /j "l, 1 : I' , . - s l l Vi x . x ^ v . g j - . j "v . -- ' . v! I« . irii . .ki suzi-ir ri ihatinri v ct l l i . .iiiiiiririjdiiiitikr) Ne presaáujte nikada poslije 10 sati! -~ Termin za sadnju: Kako bi se presadnicama olakšao rasti zaštitilo ih se od isušivanja, za presadivanje je uvijek vrijedilo pravilo: nikada poslije 10 sati ujutro i nikada prije 4 sata po- slije podne, a osobito nikada za vjetrovita vremena! , ,Ako je nebo posve sivo, vrijeme je povoljno za presadivanje" bila je austrijska poslovica. Vrtlari, koji su još pažljivije promatrali vrijeme, saželi su to pravilo na ovaj način: ,, Dobro je soditi po- slije kiše, dok kiša pada, ali naj- bolje je soditi, prije nego što padne kiša. " To se odnosi i na zalijevanje s otopinom gnoja. ~ Priprema: Presadniće su se pojedinačno stavljale u sandu- čiće ili košare pošto se razmrsilo srašteno korijenje pa su se po- krivale novinskim papirom kako bi izgubile što manje vlage i dobro podnijele preseljenje. Ako im se naime objesi lišće, treba ih osobito dobro zalijeva- ti, a to se nastojalo izbjeći. Pro- kušan je i stari običaj stavljanja presadnica prije presadivanja na sat vremena u otopinu polj- ske preslice te bi ih se do otprili- ke četiri tjedna prije berbe jedan do dva puta na mjesec zalijevalo ili poprskaloi tom istom razrijedenom otopinom (1 : i 0). To je ojačalo otpornost na gljivične bolesti koje nastaju od gljivica (polijeganje, pepel- nica, mrlje na listovima. . . .) Rezerva vode: Kroz pješća- no ili šljunkovito tlo voda brzo otječe pa se gredice osuše. Presadniće na takvu tlu teško se primaju. Kako bi se ubrzao rast i poboljšalo zadržavanje vode u tlu, vrtlari su ispod kor- jenaste bale potkopali grubo usitnjen novinski papir ili valo- vítu Ijepenku pomiješanu s konjskom balegom. Usitnjena mahovina, stare prirodne spu- žve, poderane vreće od prirod- nih vlakana ili ostali organski materijal koji dobro upija vlagu is vremenom propada poslužit će kao podzemni spremnik vode. Visina sadnje: Početnici sade biljke često tako visoko da stoje na, ,k| imavim nogama' ina kraju padnu. Prijeje bilo dovoljno reći , ,staviti u zemlju do visine korijena", ali danas se vrtlari hobisti više ne snalaze s pojmom, ,do visine korijena" (a l korijen završava ondje gdje počinju prvi donji listovi).
  17. 17. mladih biljčica iz kojeg j ii prvi listići ne smije se pre- Illl xi~in| jom jer će se u protiv- i lll iiijušiti. - Ii salate su listovi rasporede- ii iililiku rozete u Čijoj je sre- i lll 'il(t'. Kako postoji opa- - - . i da kiša ili voda od iljl -viinja nanesu zemlju na . ilatu uvijek treba saditi till no visoko. r l) smo presadnice celera 'jliill preduboko, razvit će wtuilni gomolji. - j | .iiivi glavatoga kelja, kovr- "j kelja, cvjetače, prokulice xilih kupusnjaća visoko su rililjici pa se zbog toga te » iii i- ukapaju duboko. , . l sadnja , ,do grla" spriječit i i . im toga da na biljci polo- ~. ~i Ijil jajašca kupusna pipa iiii a i kupusna muha. iiiiimke: Ako je koraba posa- 'iii preduboko, biljka će po- 'I iinjiliti, a i zadebljala sta- i: .i (e biti prljava. Stoga se . li DllIkO i poslije sadnje iiiii pritisne. podzemne korabe predu- i sadnja zaustavlja rasti iiijuje prirod. Ako pri pre- ilVilHjU skratimo korijenje, .tild će imati okrugli korijen . ~ sto duguljastog. Preseljenje u vrt Biljke s grumenom zemlju na korijenu podnose presadivanje mnogo bolje nego presadnice s golim korijenjem i malo zemlje na njemu. ~~ Neke presadnice i sadnice voća, koje rastu u posudama za uzgoj, tjeraju na svojim sta- bljikama bijele korjenčiće. Medu njih spadaju biljke po- moćnice kao rajčica, peruan- ska jagoda (fizalis) i paprika. Kako bismo ih potakli da razvi- ju gusto korijenje, ove biljke s korjenastim stabljikama uka- pamo duboko u rahlu vrtnu zemlju. Rajčice s dugim stablji- kama polažu se čak i ukoso do prvog lista u pripremljenuja- micu. Kadifice se takoder sade duboko (prije svega visoke vrste poput Tagetes erecta), kako bi im se omogućila stabilnost. Naizmjenična sadnja Čak i najjednostavnija pravila vrtlarenja danas su zaboravlje- na. Tako vidimo povrće, salatu i ostale biljke kako rastu na Umjereno vlažno tlo ideal- noje za sadnju luka. Ako vrijeme nije povoljno pa se lučice posade u suhu zemlju, na površini će se pojaviti poslije nekoliko dana kad se napiju dovolj- no vode. Ako medutim iUČI ce prije sadnje namaćemii 24 sata u kišnici ili prol-: Lihii noj vodi, upit če dovoljno tekućine i primiti se u tlu, umjesto da se istisnu na površinu.
  18. 18. l Illlji . li-ć u antićko doba poriluk s dugaćkim . lilbljlkdmcł bio je jako ciji-njen; iakve . tabljike uspijt-vali- su siimo u tlu boga- om hranivimn. gredicama poput vojnika u 'avnoj črti jedan pokraj i iza jrugoga. Ta kav je četverokutni 'aspored rasipanje mjesta. Po- / ršinu koju imamo bolje ćemo skoristiti sadimo li u obliku : rokuta. U prvome redu salate li ćvjetače pazimo na ispravne azmake, a biljke u drugom 'edu posadit ćemo točno u neduprostor prethodna reda. “)v. i shema sadnje ne vrijedi . .imo za povrtnjak nego i za '. ii(ll1lC0 koje sadimo u više il« i'. 'il XIVKU, voćke itd. .. Poriluk: skraćivanje korijena Car Neron jeo je poriluk redo- vito kako bi ojačao svoj glas pa je tako ovo povrće u Rimskom Carstvu došlo na dobar glas. Jesenska ravnodnevica sma- trala se povoljnim terminom za sijanje. Ovaj se luk sijao gusto i upotrebljavao na sličan način kao luk vlasac. Kad su že- ljeli dobiti deblje stabljike, vr- tlari su skratili Iišče mladog po- riluka otprilike trećinu i presadili prst debele mlade biljke na razmak od otprilike širine dlana. Bioje običaj stavi- ti šljunak ili komadiće cigle ispod korijena da bi se dobile deblje stabljike. Danas su po- srijedi hraniva u tlu, ali u presa- divanju moderna znanost daje starim Rimljanima za pravo. Još dugo u 20. stoljeću iskusni su vrtlari preporučivali da se Iišče i korijenje presadnica poriluka skrati otprilike treći- nu. Potom su agrarni stručnjaci izjavili kako je to zastarjelo i da umanjuje i kvalitetu i prinos. Medutim, najnovija su istraži- vanja dokazala da je skraćiva- nje i te kako dobro. Bilje če rasti čvršće i kompaktnije, a prinos če biti veći. To vrijedi i za celer, kojem kratimo korije- nje. Sadnja ukoso Tijekom stolječa vrtlari u pori- luka nisu cijenili samo debele stabljike nego i bijele jer imaju blaži okus od zelenih. Prije su se biljke zagrtale zemljom, ali poslije su se razvile nove teh- nike. « , ,Kako se bije/ i dio poriluka naj- više traži' i cijenit piše u jednoj staroj knjizi, biljke su se pola- gale ukoso u zemlju, ,, tako da samo malo vire izvan zemlje; tako pokriven dio biljke postat če bije/ i mekaní' Poslije se došlo na ideju da se sadi u jame duboke 20 - 25 cm, koje su se tijekom ljeta po- stupno punile zemljom. Tako se razvila praksa koju toplo preporučujemo: u hu- musno tlo probušimo pomoću štapa dubokejamice, a pre- sadnice stabiliziramo tako da štapom sa strane na njih priti- snemo zemlju. Pri zalijevanju če se jamice postupno ispuniti zemljom. (U teškom ilovastom tlu jame če se brzo napuniti blatom, a biljke neće imati do- voljno kisika te če se ugušiti i slabo rasti. )
  19. 19. 'Vi ik VJZVIO bijele stabljike Sddl mnlu zemlju u kojoj nem. ) oii | | iko zeli ubrati poriluk s iii. jiiii, liijelim i čistim stablji- `. Il'*i| lJUZ pijeska i zemlje llIIW lll ijiistim listovima, omo- i. ir . i , traku pojedinu biljku tri IlII - iiii tjedna prije branja s lJll 'illll jiapirom za umatanje, Krastavci i cvjetača '. i.iii irik IZ Austrije: seljanke »i i. lji' siide krastavce na uzdi- llilili' ijredice, a ispod toga | 1.» l vjetaču. Obje vrste povr- j ili- dobru zemlju, krastavci . siriii, a ćvjetaća vlagu i hlad, r- tako te kulture upotpu- *l na vlastitu korist. Onaj . tiim povrču želi dobro malčirat če gredicu i udubinu obranim biljkama boba ili na- rezanom djetelinom. Krumpir iz vlastita vrta Stare seljačkc Inudrostl: .Posadiš li me u ožujku, sa mnom se šalíš. Posadiš li me u travnju, Iziči ču kad hoču. Posadiš li me u svlbnju, narast ču začas. " U današnje doba kad topli pre- krivaći od flisa štite kulture od mraza i hladnoće mnogi vrtlari sade krumpir na početku trav- nja, pogotovu u suhim predje- lima, kako bi iskoristili proljet- nu vlagu. Korisno je držati sjemenski krumpir u svijetlu prostoru na temperaturi od 10 do 15 °C da potjera klice. Me- dutim, oprez: klice su krhke i mogu lako puknuti. o Kad su vremena bila teška, a sjemenski se krumpir nije mogao nabaviti, razdijelili su se veliki gomolji na pola ili četvrtine. Svaki komad bioje veličine kokošjeg jajeta i imao je otprilike tri oka tako se na- zivaju mjesta iz kojih izlaze klice. To se dakako moze primi- jeniti još i danas. Dakako, ko« madi krumpira ne idu odmah u zemlju jer če izgnjiliti. Bolje je da ih ostavimo od dva do tri dana na suhu mjestu radi zara- ščivanja rana, da ne prodru mi kroorganizmi. lzdašno nama- kanje u otopini poljske preslice prije sadnje dodatno če ojaćati otpornost krumpira. Sjemenski krumpir koji je peljemo klice daje bogat uiod Najbolje je Vľljľlllt* za sadnju od sredine travnja do por nili. : svibnja
  20. 20. H"bild je bilo mnogo vise sorti krumpira nego sto ih je danas. Prije svega sorte l IlJPHOIWT ili plavom Ijuskom u meduvreirieiiu su [JOSldIG sve populainijta. o Krumpir iz vlastita vrta sva- kako je boljeg okusa nego onaj iz samoposluživanjaTo s jedne strane ovisi o vrsti, a s druge o gnojidbi. Na žalost, neke stare sorte više nam nisu dostupne. Prije otprilike 100 godina najbolja rana sorta bio je bijeli krumpir 'Sechswochen' lsestotjedni) ili duguljasti, ,bu~ brezasti krumpir", a njih danas vise nitko ne poznaje. Tzv. Pf/ i/(kino/ /e bio je poseban krumpir kod kojeg su se poje- llllil (joinolji iskapali vec' prije lit “l lw; zemlja se pritom opre- , 'll(l uilijumla na stranu, ubrali . ll ni* liiiinjiiri koji su dosegli . I`| |< llIll lxukiisjucj jajeta, a . - Illlll . 'I'llilj. l ponovno ćvr- . h - ruiujiiiiila lkiuliji" (Iva do tri tjedna preostali su gomolji ud- vostrućili svoju velićinu. Osobi- to ukusna i lijepa salata od krumpira dobiva se od sorte 'Bamberger Hörnchen, krumpi- ra u obliku rošćića. o Vrtlari koji se sjećaju ukusnih jela od krumpira iz svog dje- tinjstva sve više sade krumpir u svome vrtu, makar mnogih sorta više nema. U starim vr- tlarskim priručnicima stoji upozorenje da se krumpir, ,ne smije gnojiti gnojnicom ili fe- kalijama jer će se posve upro- pastiti okus. " Danas to vrijedi općenito samo za pretjerano gnojenje dušikovim gnojivom. Kompost i krumpir idu za- jedno, kažu priznati vrtlarski znalci. Zbog toga svaki gomolj posaden u lose tlo dobiva pola kante komposta u svaku udu- binu za sadnju. Ako se uz to u brazdu stave Lisitnjeni listovi gaveza ili paprati, svojim ce razgradivanjem opskrbiti bilj- ku kalijem i ostalim važnim hranjivim tvarima, osnažiti ot- pornost na bolesti i hladnoću te poboljšati okus. Stavljanje li- snatoga gnojiva pogodnoje medutim samo za humusna i rahla tla; na teškom tlu prije će izgnjiliti nego se razgraditi. Tadaje bolje nanijeti malć od obićne paprati, orlovske bujadi i gaveza, sve dok biljke nisu dovoljno velike da same stva- raju sjenu na tlu. o Osobito ranu berbu imat će onaj tko ubrza klijanje gomo- lja i stvori optimalne uvjete u klijalištu. Lukavi vrtlari krumpi- re ne ukapaju u zemlju vec' ih stavljaju na zemlju koja je obo- gaćena kompostom te ih pre- krivaju slamom. Što biljka po- staje veća, to se više slame podmece ispod nje. Povremeno se dodaje malo otopine od ko- prive. Pri berbi treba samo od- straniti sloj slame. Kako ova tehnika zahtijeva dobru kontro- lu od najozde miseva, korisna je samo na manjim površinama.
  21. 21. i i Seljak ooo ii u' najbolji i najdeblji iijm ako ga posije na neo- li -nu zemlju, koja prije nije ii. l ni za vrtlarenje ni kao . i ijiiivredno zemljište. iwlljlll c`ini tlo rahlijim, uni- . korov i raste zdravo na iiin tlu jerje zemlja još rela- i i)t'Z štetoćina poput sit- 'i l ijnlom oku nevidljivih cr- iiii-matoda) koji su ijilizirani za krumpir i sišu ii Ivo korijenje. I kad sami ~iii ), vrijedi pravllozjoš prije -'. l() planiramo vrt i posa- r-. tdbia i živicu, zamolimo i« l poljoprivrednika da svo- mikiorom izore i drljaćom iii zemlju; tek tada sadimo *ilj)ll. Cak i posve neuki vr- iiii. it ce bogat urod. 'Waicł po špagici llil( ko doba sjeme se puni- ii aiiplju trsku ili koju drugu iiijii biljnu stabljiku kojojje . iii kraj bio zatvoren vo- iiii iu se tada jedna po Ii i. i sjemenka ispuštala iz su- ii nog otvora. Poslije su se IVI vrtlari dosjetilí da sjeme iiiine u malu platnenu vreći- cu, u otvor umetnu slamku i otvor čvrsto zavežu. Sjemenke su prolazile kroz slamku i pa- dale uredno u zemlju. Sijanje pomoću soljenke Kako bi izbjegli pregusto sija- nje ili grumenje vrtlari bi na- pravili neku vrstu soljenke tako što bi u poklopac metalne Ii- menke izbušili rupe. Da se sjeme ne bi zadržavalo, izbru- sili su i izgladili rupice s unu- tarnje strane ili su odmah na- pravili otvore iznutra prema van. l soljenke su dobro poslu- Sadnja kao po Špnq žile kad je sitno sjeme trebalo jednakomjerno rasporediti po tlu. Dobro odmjereno sijanje može se uvježbati. lskusnim vrtlarima sjeme samo od sebe pada iz sjemenske vrećice ili s presložena komada papira točno u pravom omjeru. Precizan rad s pletaćim iglama U posudicama za sadnju pre- sadnice Često stoje pregusto i mora ih sejednom ili dva puta presaditi (pikirati) kako bi se li- jepo razvile. Presadivanje ili pikiranje malih presadnica lako je pomoću pletace igle ili štapica Iii ražnjice Iil mikado. i' . l "x , 'l / l j. ' . ^ _i _ąv/ t. V1 I l _ 'J j. . 'vi' - , / q j l' t. -. 1/ . n' - . 1* . ""' J HfFŠŠQŠ . g rd ii, ` J Q -I ' " -Šlñggí- . *_:5,' hf_ . .ki _. v n. l - ~"-4 Š A1 i -V
  22. 22. 'ritom sebi pomažemo štapi- ima za pikiranje koji obavljaju ini posao umjesto prstiju. Mo- lerni štapići za pikiranje na- iravljeni su od plastike te će se lomiti prije ili poslije. Drveni tapic bolji je u ruci, a kad je ibavio svoje, vratit ćemo ga irirodi. Pojedine starije seljan- : e još imaju drvene pletaće gle razlićitih debljina koje se uvaju medu vrtnim alatom i idgovaraju svakoj veličini bilj- ąe. Plastične pletaće igle tako- ler su dobre premda lako pu- . iju Metalne su teške u ruci, a 'naju I kliznuti izmedu prstiju. 'itiipit l za pikiranje prijeko su min potrebni za bušenje rupa l' Iii jirriirivnt) pritiskanje ze- llijt' uku jim-satima). Stare vili- r jmriiimi pri vntlvnjii biljčica or pljvľ-Ivrljll (i. i ijiiimi-nćic Ilmin' nljmiirii- s knrijvnju (lok mi oprezno s dva prsta podiže- mo biljku i prenosimo je na njezino novo mjesto. Ako ih primamo prstima, oso- bito nježne presadnice mogli bismo i zdrobiti. Tada bi nam mogla pomoći tupa pinceta. Nekoć su je vrtlari pravili sami od komadića žice Čije su kraje- ve spljoštili ćekićem. Drvena sadilica Drvena sadilica mora dobro stajati u ruci kako bi rad i vrtla- ru i njegovim biljkama bio ugodan, opomenuo je prije stotinjak godina iskusan samo- stanski vrtlar svoje pomocnike. Dobre drvene sadilice nasljedi- vali su od majstora vrtlara nji- hovi nasljednici, a djedovi ih predavali svojim unucima. o Za sadnju vrtlari su najprije upotrebljavali jednostavne dr vene kolce, poslije kolce s ku glastom drškom, T drškom, si ljatom ili tupom drškom kao u pištolja. Prve su sadilice bile drvene, poslije su dobile meta lom obložen vršak da bi se lakše ćistile. Moderne su posve izradene od metala te im se na teškom tlu lako odlomi drška jer su iznutra šuplje. Najviše ćete žuljeva dobiti od obicnih drvenih sadlllica ili onih s ku- glastom drškom, a najmanje od onih s drškom poput pišto- lja. Ali takve će razlike zapaziti samo vrtlari koji jako mnogo sade. o Spretnlji su vrtlari sami izra- divali drvene sadiljke. Najjed- nostavnije su se mdile od lješ- njakova drva jer su njegovi grmovi obično rasli Ll blizini kuce. Za to bi jiosluzio komad drva širok Olpflilkt' 3 cm i du- gaćak 20 ( m, po mogucnosti bez boć nih grand, koji bi se na jednomv kraju ldSlijiO. Pomo« ii rirvr~iir~ -. .irlr| ri r- jrmvinio U zemlji iiijm c- i. i jIiv-. .uliii- v Nc-ki ji~ vitliiri upot- ii-hljnvnjii i IJ 'rljdlljc' . .'- Aííríí-. _ . _ __ _
  23. 23. Ispravna sadnja: drvena se sadilica zabo- de u zemlju i njome se napravi dovoljno velika jamica. Osobito je poželjan bio komad drva na kojem je prirodno pri- rasla T drška ili drška kao u pi- štolja, na primjer od trešnjina drva. o Kratile su se i drške od slo- mljenih lopata ili ostalih alatki, jedan se kraj zašiljio i upotre- bljavao kao drvena sadiljka. Lopate koje su imaleT drške bile su prikladnije za to nego D drške. o Posebno velika vještina bila je potrebna za sadnju zrnja graha pomoću lješnjakove grane, štapa ili drške od metle. Desnom su rukom, ,majstori sadnje bez sagibanja" štap za- bili u zemlju, okrenuli ga neko- liko puta prema van kako bi prosirili jamicu te lijevom rukom ubacivali zrnje graha u jamice. Nogom su potom vra- tili zemlju u jamicu, maloje na- gazili, a kad su bili gotovi, mo- tikom su još jednom prošli uz Biljka se stavi u jamicu i pomoću drvene sadilice zemlja potisne prema korijeni- ma. redove i nagrnuli zemlju na zrnje graha. Kako se time rukuje? Inajljepša drvena sadilica ni- malo nam ne koristi ako ne znamo kako se njome rukuje. Mnogi vrtlari, ako je uopče i imaju, upotrebljavaju je kao lopaticu za biljke: drvenom sa- dilicom izbušejamicu u zemlji, stave biljku te poguraju zemlju na nju. To doduše nije krivo, ali drvena se sadilica može upo- trijebiti mnogo lukavije. ® Drvena se sadilica zabode u zemlju. ® Kružnim pokretima jamica se uokolo proširi. ® Biljka s korijenjem okomito se stavi u jamicu. © Drvenom sadilicom, vec prema vrsti zemlje, ubode se na oko 5 cm od jamice u ze mlju i čvrsto se pritisne na ko rijenje. Voda se ulije u novonastalu jamicu kako bi se spriječilo da se presadnice otplave sa svog mjesta. ® Druga jamica koja je nastala tako ostaje otvorena, služi kao otvor za zalijevanje te se s vre- menom sama naplavi i zatvori. Ovom tehnikom sadnje ruke gotovo nikako ne dolaze u dodir sa zemljom. Samo 4 ko- raka bit će dovoljna za stabil- nost biljke, a nakon malo vjež- banja uspijevat če nam bez problema. Za biljku je velika prednost da voda koja joj je potrebna da se primi dolazi bez gubitka do njena korijenja, a takoder se sporije isparuje nego na gredici. Ovako ciljano zalijevanje štedi vodu i dobra je zaštita od puževa. Držite odstojanjol o Za uredan i mvan lzqlod VO- dova dobri (e vrtlari ní ` uze od jednog kraja drugi u- se pri MGM prema njemu.
  24. 24. (inju v« -i l'rill1()CLJ ćvorova na uzetu za sadnju bit će lako odrediti razmak izmedu : riij--dinih sadnica. Još bolje uže za sadnju može se katkad naći u starim samo- stanskim vrtlarijama: posrijedi je grubo uže koje na točno odredenim razmacima ima čvorove. Dakle, tada nije bila riječ samo o ravnoj sadnji veći o točnim razmacima izmedu biljaka. Komadi užeta dugački su kao jedna gredica. Oni se medutim moraju pažljivo po- stavljati te poslije rada smotati | spremiti jer se inače lako za- petljaju. U stručnim se knjigama nade katkad podatak da saditi treba ii razmaku od 18,5 ili 22,5 cm. Onaj tko bi želio na užetu za- VP/ dti čvorove u milimetar im no uskoro bi odustao od ja- li iva pOSia. Cetiri užeta s čvo- rovima U razmaku od po 20, 30, 40 i 50 cm bit će posve do- voljna za povrtnjak. Jako luka- vi vežu u jedno uže čvorove svakih 10 cm tako da im je jednojedino dovoljno za sad- nju. Razmaci izmedu čvorova, koji su centimetar duži ili kraći, neće stvoriti kaos na gredica- ma; prema tome, razmaci od 19 ili 21 cm na 20-centimetar- skom užetu bit če posve u redu. Uže odrežite s klupka tek onda kad ste zavezali čvorove jer čvorovi , ,pojedu" poprilično od dužine. Ako ste ga odrezali odoka, ispast će vam prekrat- ko. lsto kao uže za sadnju znati- željne će poglede na sebe pri- vući i komadi letvica različitih dužina koji vise pokraj motike, lopate ili kantice za zalijevanje u šupi s alatom. Mnoge takve letvice imaju na sebi žigove s oznakama 20/30/40/50 ili dva, tri, četiri i pet ureza. Zapravo imje svrha vrlojed- nostavna: uže za sadnju na- pnemo pomoću dvaju kolčića po dužini gredice, a letvice po- mičemo od jedne presadnice do druge. Djeca i mladi oduše- vit če se tom , ,igračkom" i po- magati pri sadnji. Mudri rodi- telji neće im darovati samo centimetarske letvice nego i vlastite biljčice koje če prema svojoj volji moći posaditi na gredicu s oznakom, ,roditeljima zabranjeno". Kao mjerne letvice za razmak izmedu biljaka prikladni su bambusovi štapovi, ali i osta- ci glatko izblanjanih Ietvica. Ako naime letvice nisu glatke, postoji opasnost da nam pri sadnji ude iver u ruku. Ako le- tvicamajoš izbušimo i rupicu, možemo ih objesiti na čavao. Slomljeni stolarski metar tako- der će nam poslužiti za odredi- vanje razmaka pri sadnji.
  25. 25. l. j'et_n_i_ gosti iii »j biljaka u lončićima na l* iinLi Ill terasi nije moda 20. i. .i vm su bake naših r '- lll/ (jitjdlC i njegovale ' niiitLi, nar, pitospor (pi- rr. iijiirrrrrn) | ostale lijepe, ali na | lll. I.' ni-otporne biljke. One su Lrl-. r.i-. .rvLrlL> ulaz u kuću, stubi- l -ili (lvoriste, a u otmjenim 'iii . ima l zimski vrt. Ukrasni afrićki Ijiljan: br-zgranična sloboda lllj' n« ~jiunih 400 godina, u . ii IljVL Li, u Europuje s Rta il il lll' nade stigao ukrasni ili illll ki ljiljan (Agapanthus). Ta . rl- l oiporna biljka koja se lako Li 'l-ljrl hrzoje osvojila srca ili . rilaui Kako su samo sta- l i l Ijkią koje su posveispu- l ili . 'ji*il1llOF1aC korijenjem, l illtąlitHvdle, SVakOľnetkOje . iiiiL ilIL) / Ll presadnicu davao i . .ivji-i , (la presaditi treba tek iil kor ijr-nje počne izlaziti iz li riii . i lľii iiiii koji su imali vrt preselili ll . oj ljiljan poslije ledenih lili . r srr-dinom svibnja na i~. i iiuriir, na neko sunčano ii«, li) lUjl' Librzalo rast i obi ljeće ukapaju u vrt, što dru- gim riječima znači da ih s lon latu cvatnju. U jesen su se , ,ljet- ni gosti” iz vrta ponovno pre- sadivali u lonce, a ako je bilo potrebno, prije toga se biljka razdijelila, vratila u kuću i pre- zimila na hladnu mjestu bez mraza (na otprilike 10 °C). cem ukapamo u zemlju. Tako ukopane biljke znatno se opo rave, čak i one napola uvenui« ponovno zivnu. Uz ostalo se razvijaju tako dobro jer tempi- ratura oko njihova korijenja manje varira nego u samosto jećih cvjetnih lonaca. Za vrtla ra to znači da če imati zdrav« l bujno cvatuče biljke, kojima Izlet u vrt Gotovo da smo zaboravili na praksu da se Iončanice u pro- Ukriisni . ifricki ljlljilll (viitv samo ako moze l1I"sH1i'ii| I1()ľL| Sll lilkOplv illľil n i lil iil~ i mjestu. LjUlO provodi najradije na otvorenom . .. . , - l ' ' j i. | .1 . H "n, ' i s x . -r . . . , - i ) _- i a 'L I l i. . . . , - a". z' "j , ,- x . s ' . ` , i I g_ l . l ' l l x. ` »'ľ` . W _ ni? l
  26. 26. Liblje Likopamo cvjetne I Li zemlju, to je manja pot- za vodom Nakon ukapanja ju Llobro zalijemo u loncima olo, da bismo zajamčili kom- wo prianjanje tla oko lonca. l«. .Lwlrkiin loni rrnii koju arni: i - i r lilhLljlrlll Li : mnljii notriilino ji' . uh- nr-ijri . lriliorliiiiutrijr-tLiri treba manje njege i vode za zalijevanjejer se vlaga U zemlji duze zadrzava. Kad biljke posadimo Li glinene lonce kao sto je to nekad bio obićaj, upit će v| agLi cak iz svoje okoline ako izmedu lonca i zemlje nema supljina. O potrebania biljke ovisit će izbor mjesta u vrtu, sjenovita ili sunčana položaja. Vranjemil iPlumbagol, nar, bogLimila ili nekoc tako omiljen limLinovac zahtijevaju mnogo svjetla i to- pline; u našim geografskim si- rinama bit će im najsunćanije mjesto u vrtu taman po volji. Kamelijzama je potrebno mnogo svjetla, ali ne izravno jako sunce. Amarilis i ciklame, koje se zimi iscrpe svojom cvatnjom, najbolje će ljeti sku- piti snagu na suhu i sjenovitu mjestu. Ondje će se dobro osjecati i azaleje, ali treba pazi- ti da im se korjenasta bala ni- kada ne osusi. Omiljena ljetna mjesta oduvi- jek sLi bili zaštićeni položaji ispod strehe krova na istoćnoj ili zapadnoj strani zgrade ili kli- jališta. Svaki vrtlar imaoje svoju posebnu tehnologijLi: oni koji su zivjeli Li kisovitim podrućjima Likopali sLi lonce samo na dviju ilt"(ll1t' Li zemlju, drugi gotovo do llll)d, a treci sLi posve zakapali veću lonca- nice s jakim (loblorn, poput ci- trusa, te sLi ćak i njihove lonce prekrili zemljom. U pokrajinama liringiji i Fra- naćkoj bio je OblČJj malčirati lonce koji sLi virili iz zemlje, a najbolje sLi za to posluzili ma- slačak. gavez ili mirisnr) bilje poput matićnjaka i metvice koje je stitilo biljku od štetoči- na. U ono doba spanjolski puž golac (Arion / UŠIUl/ TIHIŠ) zivio je iskljućivo na Pirenojskom po- | uotokLi i nije se jos bio rasirio po srednjoj ELllOpl, Stoga, ako želimo malcirati, 'svakako tre- bamo s vremena na vrijeme pogledati ispod malca zbog puževa. U svih balkonskili biljaka i bi- ljaka lonćanica moramo pri LikapanjLi obratiti pozornost na štetočinu zvanu pipa (oti- orhyncus). Različiti načini ukapanja: o Loncanico Li velikim loncima treba postaviti na zemlju Li kli- jalistu, a inoclLipiL>stL>r ispLiniti slamom. o Kositrenu posude. drvene kace llI kann-nie posodo treba ispLiniti pijeskom, Likopati lon-
  27. 27. =COPK| LLER= l . Hill i; le* potom navlažiti pije* 'nik (ivo jł* pogodno za male i li DIH . inu t' srednje veličine. -íľ Cvijeće za vaze 'ix/ .iknij (Lina u europske zracľ iii- Iiilw xlijecu teretni avioni jiii-jiiini iuza, frezija i peruan- *iialll ljlljiilid iA/ srromeria). l'i ljt' se cvijeće nije dovozilo ci: ji-I« ljUdllit' iz toplijih krajeva, a l| |^. ll jmstojale ni cvjecarnice. Hii. ij : ko je kuću zelio ukrasiti . x ij--i Ulil moraoje upotrijebiti iiiiii nto mu je bilo dostupno u i. Li-. iitii vrtu. U vazama je bilo i-. i ljiiçivi) domace cvijeće, a i mi«. ji' ç v. i|o samo u sezoni. Ranija ili kasnija cvatnja viiLiii ni- samo što sve žele po- uiii | lli*(]() za to pronalazei llili Ill lvl/ t* stara uzrećica, pa uii jllilliihll mnoge trikove Lilu) j>ii*. lI('I raniju lll kasniju imiliijii Za raniju cvatnju dobro su jiiilii. iiiji-iii- biljke tretirali to- jilllll llll Vllliiľl su ih stavljali u omot zemlje i konjske bale- go ll lxlljilllHlll, ili su ih unijeli u Lip il Miki» jt* debeli sloj zemlje ji« l . .ljJll liiljlw od tople balege, Klľlíl* í viji-ra iz vlastita vrta m- ixiiliimsujii 'IHP kupljene mmm ŽVbClHjlI « vw iii | Al`| VHl vv« lYUS(Š(`1L': )(. ' sem / Č(YII`SI`. “"I`L' cesto je korijenje izgorjelo zbog prevelike koncentracije soli u gnoju; ,,tako ce propasti majke sa svojom preuranje* nom djecom" cesto su upozo ravale stare knjige, pri cemu su , djoconf nazivali cvjetiivi- Manji je rizik bio u iiiiili kiiji '. ii svoje biljke pOIKillI ii. i i. i-. i ll staklenicimiá ili hl. iiliiiiii jiiii SľOľljdHhl. lio (etui [ji-dim kasniju (VIC nju poxlI/ .ili '. ii Iii-l«. iil. i-. iiji VI l| .iII llllli' ali» '. ll
  28. 28. l' i(| l|]. i [LiHddlidS u mnogim seoskim vrtovima vidimo gredice pune šarena cvijeca koje se CIjIJIO ljeto bere za vaze. - biljke izgladnjivali ili kasnije presadivali a otkidali prve pupoljke: ,,ako malim karanfilima stalno otki- damo prve pupoljke, možemo ih po želji zadržati da cvatu tek u kasnu jesen ili Čak zimi' i lukovice tulipana i narcisa koje su izvadili oko sv. Jakova (25. srpnja) nisu posadili oko sv. Mihovila (29. rujna), već rano u iduće proljeće. Lukovice su zimi ostavljali na hladnu mjestu koje je bilo zaštićeno od miseva. Najveće umijeće sastojalo se u tome da u poje- (lllilh vrsta biljaka postignu dugotrajanu cvatnju. Tratin- tlii -. punim cvjetovima to su postizale same od sebe. ~ Ljiljani su se sadili na različi- te dubine (5, 10 i 15 cm), pri Čemu su najjaće lukovice došle najdublje; kad su i po- sljednji došli na svjetlo dana, preko nekih se stavljalo gline- ne lonce prije nego što su ra- zvili lišće pa im se oduzima- njem svjetla zaustavio rast. o Lukovice anemona nisu se stavljale u zemlju istodobno, nego mjesec za mjesecom. Njegovanje zijevalica Sarene zijevalíce bile su do dugo u 20. stoljeće najomilje- nije Ijetno cvijeće jer su cvale od Iipnja pa sve do kasno u li- stopadu. Dobrom njegom stručak se može održati i do deset dana, a odstranimo li uvenule cvje- tove, otvorit će se novi pu- poljci. Zijevalice su se tijekom stoljeća tako dobro prilagodi- le životu u vazi da same stva- raju sve više pupoljaka što ih se više bere. l plodovi zijevalí- ca dobro izgledaju u suhim buketićima. Kako u pravilu ove biljke u našim geografskim širinama ne mogu prezimiti, treba ih svake godine ponovno uzgo- jiti. Vrtlari su se nekad natje- cali čije će biljke ranije pro- cvasti. Sijali su ih u svibnju ili lipnju, iskopali bi biljke u kasnu jesen, a prije prvog mraza stavljali ih u glinene posude ili njihove grumene u drvene sandučiće, a zatim u klijalište ili staklenik. U siječnju su zijevalíce unijeli u kuću na svijetlo, ali hladno mjesto, slićno kao što se Činilo u uzgoju vlasca ili medvjedeg luka. Ovako njegovane biljke procvale su već vrlo rano iduće godine.
  29. 29. Pitomi vratić u vjenćanici IiiIjL Ijilliillll l. 'lilil( iTiiiiacetii/ ri j-. iiri i« mi morala je zbog swi- lllllliijñi8ľlllkt` prednosti liiii li . .iki im seoskom vrtu. 'iliixil l ji- kao ljekovita biljka za . '|'| i` k« li« ii-"ilk (ibrubljivala je '| ll| ľ'i . ittii eijrerlice povrca III ii. i,iiii . i l neumorno stvarala . .ji li r. « : a ljetne strucke. Mi li iai {l i t vjetovii pitoriiog . l ir- l iliiijn je trajalo u vazi, a il iilii l . ni iIl; 'l' upotrebljavali su se i u suhim aranzrnaninia. Ovoj je skromnoj biljci za rast potrebno samo toplo | sunca- no mjesto i ne previše vapne- nasto tlo. Rado se prosiri i sama sebi u vrtu trazi svoje omiljeno mjesto. Od Iipnja do rujna pitomi se vratic odijeva u vjencanicu s mnogim sitnim zutim cvjeticima okruzeniin bijelim laticama. Jako aromati- can miris mozda smeta osjetlji- vim ljudima, a zbunjuje i neke insekte. Kako bi odbile mrkvi- nu muliu seljanke bi okruzile gredice mrkve pitomim vrati- ćerii, a posijale bi nesto sjeme- nja i Ll samu gredicu. Čaroban seboj Seboj je od svih najljepši i naj- zahvalniji cvijet za vaze; ni jedan vrtlar neće se odreci nje- govih mirisnili cvjetova. Vec vise od 500 godina ova sarena ljepotica raste u našim vrtovi- ma, a pradomovina mu je Me- diteran. Vrtlari su je od konca veljace Lizgajali u loncima na prozorskoj (lasti, a od sredine travnja presadivali na otvore no da bi ubrzali cvatnju. Hana je sjetva rliirluse ponrcrr . ivala Hoce li seboj imati jednostavne ili popunjene cvjetove vidl so već na mladim biljkama ako su uzgojene u hladnoj prostorijl. Presadniće koje poslije prvih malih Iistića imaju vec prave Il- stove treba na 14 dana izlotlti temperaturi ispod IO “C S vremenom će listovi poprimiti razlićite nijanse zelene boje: u jednostavnih cvjetova listovi su tamnozeleni, a u jmpunjenih cvjetova svijetlozeleni. Tamno zelene se biljćice odstrarie, .i wi jetlozelene treba pikirati, ilalje kultivirati na 12 - iS `(, te posli je presaditi na gredice. opasnost od crne nogi; lit Iiľüll kod koje su stabljike ixijnjilili- blizu tla, a biljke propalią llii iskusni vrtlari u seoskim vrti ivi ma borili su se protiv tiiija zrac nim suhim tlom l . ľliljlWulll biljke cajem od kamilii t' r iil pocetka travnja sijalo se l. 'l. l no u gredice. Seboj spada, kao l kiijiii-. iijii -< rotkve l hren. U poriiilii ll i-l'. i.i srca. U suhoj i lVldUj , 'i'lllljl liv: humusa napada rja liiilia- li«- makar < e irn list e : linij i. Hj. I biti i/ łiiisiiiiri. lillji-xi' i . v “. .I']I'= l liiii . il
  30. 30. i wlnj~ U-. obito je šeboj s popunjenim (VjUIOVimö oduvijek tražen. On ne stvara sjeme, ali posije li ut' sjeme jednostavno cvatu- trg šeboja, izniknut će iz njega velik broj popunjenih. Cim šeboj počne cvasti, vrtlari bi svaka tri do ćetíri dana provje- ravali gredicu te izvlačili iz ze- mlje biljke sa šiljatim oblikom cvjetova. Ostale popunjene biljke ubrzo su zatvorile pra- zno mjesto. Manje je znano da mlade i nježne biljčice spadaju u najomiijenije poslastice kiš- nih glista. One najprije uvuku slabe biljke u zemlju, pa kad uvenu, pojedu ih. Ako medu- tim izmedu tek posadenih bi- ljaka šeboja posipamo šaku- dvije pokošene trave, gliste će ostaviti cvijeće i umjesto njega uvući svježe pokošenu travu pod zemlju. Kako je šeboj bio prije svega jako cijenjen u seoskim vrtovi- ma pa je često ubiran za vazu, seoske su žene ubrzo zapazile da su strućci mnogo dulje tra- jali kad su u vodu stavile šeboj VrL po boji sadnica vid: sv hoce h ŠubOj : mati jednostavne ili ispunjcne CVjrlOVC, in bi nam duijt' trajali, SldVIjdmO Ih u vazu s korijenjem. z* 'es ~ _ "v r , IA 'gb/ I , .2 . "x _ . .V r I : Ž i - ` 3 7 . `v- ', , 1 "HL n, V . . j I i"_ , _. , ç ' a j «, - « x . s -ľ a m' g _= _- _, ~ a. ., ,_ 4 x v AV, : Vłí . _ . . i} v j_ if' l; ~ hi. ` . _ "št ` - N oka 13" ~_ I Q-ľ v' . z - ' z! . V 4 7. I . " ' ~'* ' a Mr' 157%? v "' ' 'A A "a - i V ' . :a N, " l r c - _ n V, *š _7)` *. t . .. g~ f 'j' x __ ,3 . - . .» V* b 'y'. s« / ,` _ v. j w K ł J . s. ~ ' ` ~ I' u ' ' *' o '4 . , s korijenjem. Kako ne bi u vodi izgnjilio, maknule su donje li- stove. Svaki drugi dan mijenja- le su vodu i u svježu stavljale dva-tri prstohvata šećera. Ovaj recept do današnjeg dana nije nadmašen. Razno Macice u cvjetnom loncu Uzgoj grana ukrasnoga grmlja i voća u kući do konca 19. stojeća bilo je visoko cije- njeno vrtlarsko umijeće. Jedan autor vrtlarskih knjiga otprije 100 godina smatrao je zgod- nim uzgoj vrba iva ili tužnih vrba u cvjetnim loncima, koji je uspijevao i početnicima. Za to su se u sijećnju ili veljaći re- zale grane dugačke otprilike 30 cm, utaknule bi se u razma- ku od po S cm u lonce ispunje- ne zemljom i stavile u toplu sobu na prozor. Akoje zemlja bila stalno vlažna, vrbe su ubrzo pustile korijenje i poslije nekoliko dana , ,razvíle lističe najnježmje zelene boje, a male su se macice ispruži/ e prema svjetlut'
  31. 31. Zivice i košare od kaline . i I/ IIlU je poznati grm od kojeg HŽlIC' xivice l piše u vrtlarskoj t lijI/ I Il 1684. godine. Kalina je iliiirjo ime za biljku ligustrum ivji-iojatno dolazi od latinske nji-u / iqare vezati). Od gipkih (HąlHd kaline ljudi su pleli Ot- pornu košare za kuću i vrt. Horn jo služila za bojenje vune U IUIO. Kalin. : je odavna najomiljenija vista zivice jer - HUlUd gotovo nikakvih za- hljvvd prema tlu - oplumenjuje tlo, a izvadi li se, iiim ostaje rahlo - HQ' smeta joj nijako oštro oivzivanje - izu/ otno dobro tjera mladice. l). i bi so potaknuo gust rast mladih biljaka, boćno ih se po- dupirdlo štapovima i šipkama li* isprvpletalo grane prije iii-go sto bi ih se poslije tri do c Ullľl godine oštrim rezom pri- HIIIIO da sa svih strana gusto potjoraju. Prije su vrtlari sami uzgajali sadnice za živicu. Zimi, nuqdji- potkraj siječnja, odre- . nili su od kaline reznice duge od 20 do 25 cm i utaknuli ih mali) ukoso u zemlju tako da ~. ii x-. in virila samojoš tri pupa. 3 a j. S macimma UIQOJUHIFTI u sobi vec' jr- zimi u kuću USUlllO prolji-(v Hrabra kuc'na sreča: Biljka koja je udomaćena na Korzici, Sardiniji I otoku Elbi nekad je rasla kao gust sag ispod vinove- Iozi- ili viii . t . na špaliru. Ako je postojala opasnost od jakih i ducjotmjiiiii iiii va, vrtlari su je pokrivali suhim lišćem ili borovim rjruimnii ko, uzimali su i nekoliko sadnica u kuću. . Ul
  32. 32. vrtlarenje s Mjesecom o Clkla i stočna repa siju se kad je Mjesec u opadanju jer tada tvore velike gomolje. Ako sjeme dode u zemlju pri rastu- ćemu M jesecu, biljke će potje- rati mnogo lišća. o Rotkve i rotkvice narast će vrlo velike posiju Ii se kad je Mjesec u opadanju. o Krumpir su seljacl sadili krat- ko nakon punog mjeseca, dakle kod Mjeseca u opadanju ako su željell imati bogatu berbu i velike gomolje. Berba je takoder bila za Mjeseca u opadanju, da se sprijeći gnjilje- nje i klijanje u skladištu. o Želi li se izbjeći izbijanje mla- dica iz llsnate salate l salate glavatlce, treba ih sijati pri Mjesecu u opadanju. o Bob će imati mnogo cvjetova i velike mahune ako dodu u ze- mlju pri rastućemu Mjesecu. o Grah čučavac, oblłan greh i grašak, naprotiv, siju se kad je Mjesec u opadanju. o Luk je posve neobičan: voli doći u zemlju za punog mjese- ca. Bude li to i na Veliki petak, berba će biti obilata, a uskladi- sten luk dugo će potrajati. o Kulturna šećera: imat će velike kllpove i biti izvrsne ka- kvoće posije li se pri rastuće- mu Mjesecu, ali brati se mora kad Je Mjesec u opadanju. o Glavato zelje sije se kad je Mjesec u opadanju, a isto je tako povoljno kiselltí zelje u toj Mjesećevoj fazi. o Uljanl l vlaknastl Ian sije se u razlićite vrijeme. Tko želi ubrati laneno sjeme, sije za punog mjeseca. Cvrsta lanena vlakna dobiju se ako je lan po- sijan pri rastućemu Mjesecu, o Ako od biljaka zasedenih u velikim loncima uzmemo presadnice pri rastućemu Mje- secu, brzo će se primiti i dobro napredovati. o Povrće posijano ili posade- no izmedu Velikog četvrtka i Uskrsa neće napredovati (osim luka, v. gore) i vrtlari neće biti zadovoljni. Graničnici Kako bi gredice ostale lijepo oblikovane nisu se samo u se- oskim vrtovima obrubljivanje otpornim i lako održivim bilj- kama. Jedna od popularnih za tu svrhu bio je dubačac (Teu- crium chamaedrys), koji spada u porodicu usnjaća. Zimzelena biljka koja na donjem kraju odrveni raste samo 30 cm u vi- sinu i cvate od lipnja do rujna. Purpurni ili ružićasti cvjetovi privlače brojne insekte. Kako dubačac pruža mnoge izbojke na sve strane, biloje uobićaje- no da ga se reže duž napeta užeta kao i šimšir. Nekoc' je bio običaj obrubljivati gredice zelenim i cvatućim biljkama poput dubaćca.
  33. 33. mi jihlVUdlK) zaboravljena zdravičica i mi iliiliio ziicjeljuje rane da se Čak i . i -ii lhlljl IIJUČHICl ćude. NlSkC (30 cm visoke) nježne gr- ninve ima velecvjetna gorska metvica -marulja (Ca/ amintha ijiundiflora). Listići joj zavodlji- vo mirišu na metvicu. Od lip- nja do kolovoza biljke se osi- jmju ružićastim cvjetovima, (iko kojih se roji bezbroj pčela i mialih insekata. Malo viša visld (40 cm), primorska maru- | j.i ( C a/ amíntha nepetoídés), od srpnja do studenog ima njež- noljubićaste cvjetove. Godi joj 'iiliičdnO mjesto, ali i polusjena pa može obrubljivati gredice j)()Vľ(d i cvijeća te voćke. Nema tučnjave bez zdravičice (milogleda) Zdravićica ili milogled (Sanicu- la europaea) danas gotovo da je nepoznata biljka. To je prije bilo nezamislivo: svaki ranar nosioju je u svojoj opremi za prvu pomoć, vojnici su je imali u svojim rancima, a brijaČi su je držali pokraj škara, Češljeva i britvica. Mladi momci stavljali su njen suh korijen u džep prije nego što su krenuli na se- oski ples ili koju drugu prired- bu koja je obično znala završiti tučnjavom. Ako bi potekla krv, zdravićica bi se stavila na ranu koja se odmah zatvorila pa se tućnjava mogla nastaviti. O zdravičici piše Lonicerus u svo- joj knjizi o bilju iz 1679 godine: ,, Tako je ljekovita da Čak sastav- / ja meso u Iukama ako se na njega stavi korijen. " To daka ko nije istina, ali ova ljekovita bilj- ka doista zaustavlja manja kr- varenja i potpomaže lijećenje tako da ožiljaka gotovo i nema. Moderni znanstvenici potvrdili su to djelovanje nakon što su istražili sastojke biljke. Ta u Europi udomaćena biljka iz porodice štitarki bila je u prirodi široko rasprostranje- ll Illl na pa su je travari skupljali l. .iil je Mjesec bio u opadanju ii- j. - potom sušili. Postupno je došla u samostanske i ljekar niČke vrtove. Zdravićica se . su dila ispod voćaka kako bi pota kla cvatnju i zametanje voćke te uz živice. Njezini su listovi davali izvrstan malć za sadnice kupusa i salate. Vjerovalo se da će potaknuti rast jer će ošteće no korijenje brzo zacijeliti. Ukratko i Ako se sjemenke namaćii, iii će proklijati. v Redovito milovanje OSnd/ Il ii proklijale biljčice. ~ Presaduje se samo ujutro l uvečer, nikada za najjaće pod nevne vrućine. Za presadivanje dobro ( i' poslužiti drvena sadilica l uçiii ćvorovima za razmak, i Sobne biljke i lonćanici- U i. kim posudama živnui (i- . ikii ~. presele u vrt poslije ledi-nili svetaca, a Ranija ili kasnija Cvdllij. ) l- s i nog cvijeća moze» ai- piiuiii II' borom termina JPIVV I (l) lllji ll
  34. 34. Gnoj'dba i njega Blljke su uvijek imale potrebu za hranom. Naši stari davali su im kompost ili biljni gnoj od gaveza ili nevena. Plijevili su, okapali i zali- jevali na naćin koji je štedio snagu i da bi prolijevali što manje znoja. Kompost: krug se zatvara Uporaba komposta svakako je povezana s dobrim ukusom jer bilo da je riječ o krumpiru, nirkvi, rajćici ili kojem drugom povrcu - sve će imati bolji iikiis pognoji li se kompostom! (Jravnoteženo prihranjivanje nsini toga potpomaže zdrav nisi, a povrće se može dobro sklndistiti. Kompost je oduvijek bila kasi- <. i prasica svakog vrtlara. Već jiwnia regiji, hrpa komposta li-zala je ispod stabla oraha, (jllild bazge ili lješnjaka. Lisna- i. i krošnja štitila je od isušiva- Iijd zbog sunca ili ispiranja zbog kise. Moderni prekrivaći od flisa danas ispunjavaju istu svrhu. Medutim, voćke nipošto ni» bi smjele biti u blizini kom- 4 Mulini vri nije bio zlata vrijedan samo il ~. lvlliľlllllld nestašice, vec' je obitelj ii| i'. Lililj| /. !U vocem l povrcem tijekom iil. n.i~ ijiiiliilt' posta. Zbog previše gnoja sta- bla bi mogla biti neotporna na mraz i gljivične bolesti poput pepelnice. Neki vrt| ari betoniraju mjesto svoga kompostišta, ,, kako bi sve izgledalo uredno i čisto. " Medutim, kompost baš treba dodir sa tlom, jer kišne gliste i ostale male životinjice ulaze unutra kroz zemlju. Onaj tko nema nikakve druge moguć- nosti, stavit će na betonsku površinu najprije sloj cigle prema veličini hrpe, pa na to sloj dasaka, kako se kompost ne bi ugušio u vlastitu soku. Kompost od lišća U jesen u svakom vrtu ima jako mnogo lišća. Najjedno- stavniji način kako ga pretvori- ti u vrijedan humus grabljanje je lišća oko voćaka ili grmova s bobićastim voćem, koje onda Iagano ukopamo u tlo. Ostatak će napraviti kišne gliste i mi Zreli kompost spreman za upoiir-bu tamneje boje, rahle kOnZlSlPhUjP i im. : ugodan miris na zemlji. kroorganizmi. Ako te površine još zalijemo i gnojivom otopi- nom od koprive, proces će se ubrzati jer razgradnja ovisi o količini dušika. Uz ovaj naćin kompostiranja lišća na ravnim površinama možemo od njega napraviti i hrpe. Usitnjeno lisće prije će izgnjiliti nego ćitavo pa je najbolje skupiti ga po po» vršini travnjaka i koslllcom proći preko njega.
  35. 35. - Samo izrezano lišće, pomije- mim) s pokošenom travom iz lnuilicte slažemo s ostalim ot- [MCImd iz kuhinje i vrta na hrpu. Onaj tko nema dodatnih otpadaka, mora usitnjeno lišće poprskati sloj po sloj naizmje- nićno gnojivom otopinom od koprive i kamilice. Akojoš po tome posipamo šaku kame- nog brašna, dodatno ćemo ubrzati razgradnju. Kako nam vjetar ne bi odnio lišće, preko hrpe nabacujemojoš nekoliko lopata zemlje. IJ (LIIMSHJU ji: vrijeme komposiište od lišća l jmktust-nc trave gotovo zaboravljeno. Kompost od pokošene trave Mnogi vrt| ari smatraju da, ,po- košena trava ne trune" pa je bacaju na otpad. Mekana zele- na trava doista stvara grumene i na kraju postane pljesniva ostane li ležati u debelom sloju. Zato je bolje pokošenu travu raširiti i pustiti nekoliko dana da se suši, pa je tek tada u tankim slojevima rasprostrti po kompostu. Ako se nakupi veća količina, skupimo pove- nutu masu, pomiješamoje sa zemljom i otpacima, posipamo kamenim brašnom i složimo u trap. Takav kompost sadrži mnogo dušika i stoga je ideal- no gnojivo za rajčice, glavati kelj i ostale biljke kojima je po- trebno mnogo prihranjivanja. Pokošena trava dobra je osim toga i za malćiranje ili kao kompost na većim površinama pod uvjetom da je ne nanese- mo u debelom sloju. Puževi: unutra ili van? Makar na gredici s povrćem nanose velike štete, puževi u kompostu usitnjuju meke sa- stojke i time ispunjavaju važan zadatak. Nadu li ondje dovolj- no hrane, neće tražiti sadnice salate ili korabice. U kasno ljeto puževi nesu jajašca u kompostu. Ako u proljeće tim kompostom gnojimo svoje gredice, mladi će puževi kre- nuti u napad. Kako vrućina ubija jajašca, iskusni vrt| ari u jesen prevrću kompost i pomi- ješaju ga sa svježe pokošenom travom. Ona zatim počinje tru- nuti i fermentirati pa ta toplina uništava jajašca. Kamo sa stajskim gnojem? , ,Bez stajskoga gnoja svaki će vr- tlar doživotno ostati diletant" govorilo se još prije 100 godina. Gotovo da i nije postojala biljka u vrtu koja nije dobila svoj obrok gnoja. Služioje kao gno- jivo, zaštita od mraza ili grijač tla. U jesen su se lijevo i desno od voćaka iskapalejame i puni- le istrunulim kravljim gnojem. I povrće se time izdašno tretiralo, katkad ćak i preizdašno. Nerijet- ko su cikla ili kupus imali okus po gnojnici, a rezani je kupus u kaci izgnjilio umjesto da se uki- seli jer su biljke bile prezasićene dušikom. Osim toga takve su biljke bile neotporne na bolesti i štetoćine.
  36. 36. il Llijaliaiinmi jt' u iano proljeće debeo, ćvrst obrok konjskoga gnoja potaknuo rast jih" . lilllll . i imi/ imi. Klilvljl je gnoj doduše izvan- ii-iliio gnojivo, ali iskljućivo u kompostiranu obliku. Stoga ga jiiimijesamo sa zemljom i sla- / i-ino na hrpu, a imamo | i ih, inuzemo dodati i vrtne otpat~ ki- Pošto smo ga dva puta pre- vinuli, tamni i mrvićasti kom- pust spreman je za upotrebu. (lxoblto se dobro razvijaju pa- prike i rajćice tretirane kravljim kompostom. l sitna stoka stvara gnoj (moj od ostalih biljojeda ji« »put zoćeva, zamoraca, ovaca, koza, golubova ili koko- ši dobro je gnojivo, ali takoder u kompostiranu obliku. Prije se miješao s ostalim vrstama gnoja, ali u današnje vrijeme kućni ga vrtlari imaju u malim količinama koje se mogu uba- citi u obićan kompost. Akoje vrtlaru potrebno gnoji- vo brza djelovanja, valja pomi- ješati kokošji ili golublji gnoj s vodom i ostaviti da odstoji 14 dana. Potom se otopina proci- jedi ijako razrijedi (1:50) te Upotrebljava kao gnojivo. Seljačke mudrostl Koliko mag/ e u ožujku, koliko mraza u svibnju, toliko ne- vremena u Ijetu. Travanj vjetrovit i suh zaus- tavlja sve usjeve. Ako je travanj Iijep i vedar, svi- banj će biti utoliko žešći. Topla travanjska kiša nosi najveći blagoslov. Svibanjska kiša na usjevima 1e kiša zlatníh dukata. Biljno gnojivo i otopine Priprema i upotreba biljnoq gnojiva nije izum 20. SľOUUhl, već stara i u samostanskim vi tovima iskušana metoda. (Čak I poČetnici mogu napraviti niu pinu za gnojenje jer ne Zdllllji' va ni vremena ni mnogo prisla Potrebni su nam samo k. iiil. i vode i bilje. Biljke koje p()(jll()jllll() fr-riiii-ii tiranom tekutinnin m/ i-li-iiji-t Če se i opomviti j('l (luhlviljll sve hmnjivi- lVdll i. i SVU] im
  37. 37. idba i njega Vlastorucno pripremljeno gnojivo od kODHVU i ostalih biljaka pomoci ce da nam biljke nistu bujno I zdravo i ne stoje ni novćica. predak. Mnoga kupovna gno- jiva sadrže samo dušik, kalij i fosfor. Ali za zdrav rast potre- banje niz sastojaka, medu ostalim željezo, mangan, cink i molibden te tvari koje potiču rast korijenja i jaćaju otpor- nost. Neagresivna biljna gnoji- va daju brze rezultate i opti- inalno upotpunjuju polagana qnnjiva poput komposta. "* i'~ i. `~ Dodatak Illlľ) iijvtke i~ vl. li)iilsl(t' i~ "III . ipuo "i, llllllh Tajna Časnih sestara Majstorice su u izradi biljnih gnojiva ćasne sestre iz samo- stana u Fuldi. Svoja iskustva prenose na predavanjima i u brošuri , Biljni sok daje snagu biljkama". Sestra Agatha Kris- cher, koja se već više od 60 go- dina brine o samostanskom vrtu, osim komposta upotre- bljava iskljućivo biljna gnojiva, jer, ,ne postoji jeftinije i bolje gnojivo". Postala je takav struć- njak da više ne upotrebljava samo, ,jednostavna" gnojiva od koprive ili gaveza, vec' se speci- jalizirala za mješavine. ,,| biljke vole promjenu, a osim toga tako se mogu iskoristiti pred nosti pojedinih otopina". Na temelju dugogodišnjíh pokusa i iskustva ona zna koje biljke vole koju mješavinu. Poćetnicima ova iskusna ćasna sestra preporućuje da sebi na- bave dvije posude. U jednu, veću, stave se kopriva, gavez, listovi komoraća, cikla i ostale biljke koje imaju mnogo hra- njivih tvari, pogotovu dušika. Takva ce otopina potaknuti rast. Drugu posudu napunimo cvjetovima kamilice, lavande, metvice, stolisnika, kadulje, majćine dušice i matičnjaka. Ova će otopina ojaćati biljke i potaknuti otpornost na bolesti i štetoćine. Prikladne su posu- de drvene kace, kante za žbuku, lonci od kamenine ili plastične baćve. Metalne po- sude nisu dobre jer će otopina naćeti metal i otopiti neke sa- stojke, postati time neupotre- bljiva, a posuda s vremenom porozna. Potrebno je Priprema: Biljke treba grubo Lisitniti | staviti u posudu za gnojivo dok ne bude puna do tri (utvrtine.
  38. 38. Preostali prostor u posudi is- punite kišnicom do 10 cm ispod gornjeg ruba; biljke mo- raju biti posve pokrivene. Usit- njavanje nije nužno, ali onda će fermentacija dulje trajati. Poklopac će sprijećiti da žedne ptice ili neke druge životinje ne padnu u baćvu. Da bi ipak prodiralo dovoljno zraka, iz- medu poklopca i posude treba staviti drvenu dašćicu ili koji drugi komad drveta. Fermentacíja: Već dva do tri dana poslije toga počinje fer- mentacija i na površinu se dižu pjenasti mjehurići. Kako sei biljke počinju dizati na površi- nu, svakoga dana sadržaj treba nekoliko puta dobro promije- šati drvenim štapom, da ih se rasporedi, a otopinu dobro prozrači. Već prema vremenu i temperaturi gnojivoje poslije dva do tri tjedna fermentiralo i gotovo za upotrebu. To ćemo prepoznati po tome da se više ne pjeni, a boja mu je tamna. Ako ima ostataka bilja, past će na dno. - Miris: Gotovo sve biljne oto- pine imaju jak miris, prije svega kad ih miješamo i poslije toga; zato posude treba posta- viti dovoljno daleko od stam- benih prostora. Ako umiješa- Biljno gnojivo i otop Na 10 l kišnice dodaje se otprilike 1 kg svjezeg bilja. Ako se bilje stavlja rahlo u posudu, ne treba ga vagati. To bi trebalo odgovarati na vedenoj količini. Pojedini vrtlari čvrsto natisnu bilju, ali onda gotovu otopinu jaće razrjeduju. mo kameno brašno, ono (v malo ublažiti miris. Casne s. - stre iz Fulde otapaju kann-no brašno i njihov biljni prah iliri mofix) u vodi prije nego sro il ~ dodaju u gnojivo. Timt- lfllji gavaju neugodne miris. - Blijr' stavlja rahlo u posudu Ako s« usitni, ubrza! ce fermt-ntaciju Vuivne tvari poput kamn-nor) brašna, humofii l LlkidHjJjLl neugodne mirise.
  39. 39. ia i njega Za priprumu biljnih otopina za gnojidbu irikladne su posude od plastike. drva ili šrllľiláľllne. Upotrebljava se samo razrijedeno! v Razrjedivanje: Biljne otopi- ie svakakoje potrebno razrije- jiti; ako ih ne razrijedimo, iz- gorjet će korijenje i lišće. U nladih sadnica i ostalih mladih ailjaka, kojima se gnojivo do- : laje svaka dva tjedna, omjerje 1:20, a pri gnojenju svaka tri : lo ćetiri tjedna 1:10. v Uporaba: Najbolje je vrijeme Ia cjnojidbu kratko prije, za vri- i^ln(` ili poslije kiše. Gnojivo se iikatla ne smije dodavati za 'illi-trl sunca, već samo kad je , . l . ~. i t' rjnojitijaće 'l' »in otopinom, nego i`= iii o-ntriranim gno- : í iitjliojl svaki tje- 'ili jiiiiu ia/ Iiji-di u nebo pokriveno oblacima. Ta- koder se biljke ne smiju zalije- vati gnojivom, nego samo tlo oko njih. Nakon toga kantu za zalijevanje treba napuniti kiš- nicom, još jednom proći kroz vrt i pri tome isplahnuti gnoji- vo koje je eventualno palo po lišću, a dodatnim će se zalije- vanjem otopina bolje upiti u zemlju. Ostatkom biljaka koji je ostao na dnu posude poslije fermen- tacije malčiramo voćke i grmo- ve bobičastog voća ili ga do- damo na kompost. U bačvu s njima! Otopina za gnojenje od kopri- ve i gaveza osobitoje hranjiva pa godi gotovo svim biljkama u vrtu. Stoga vrtlari za te biljke imaju u prićuvi dvije najveće posude. Ali i mnoge druge bilj- ke daju nam korisne otopine, npr. borać (boražina), ljupćac i komorač te sve ono što smo oplijevili. Dušikom su bogati mišjakinja, loboda, žabnjak i čestoslavica. Sve zelene biljke koje rastu uz puteljke dobre su za otopinu gnoja, samo ne smiju još nositi sjeme. Fermen- tacijom se sjeme ne uništava, već posve suprotno, sjemenke postaju još klijavije. Gavez: Blaga otopina za gno- jenje bogata dušikom i kali- jem, koja gotovo da nema mi- risa, a sve je biljke dobro podnose. Jako je koristan za rajčice, zelje, celer i krumpir. Razrijeden u omjeru 1:50 dobro je lisno gnojivo ako se šprica po listovima biljaka. Upotrebljava se jednom do dva puta na mjesec. Kopriva: Otopina bogata duši- kom; standardno gnojivo za povrtnjake, voćnjake i ukrasne vrtove, za sve biljke kojima je potreban snažan stimulans. Povrće se od svibnja pa do će- tiri tjedna prije berbe gnoji svaka dva tjedna, a cvijeće dok ne zametne prve pupoljke, Kamilica: Otprilike 100 g suhih cvjetova moči se tjedan dana u 1 litri kišnice; prije zali- jevanja razrijedite u omjeru 1:5. Potiče zdravlje biljaka i štiti presadnice i korijenje od gljivi- ca u tlu. Ako se nerazrijedena jednom na mjesec polije po- svuda po kompostu, ubrzat će razgradivanje i spriječiti trulež. Zelje i kelj: Upotrebljivi su li- stovi svih vrsta, 3- 4 kg na 10 l
  40. 40. Zeleni drumski razbojnic kišnice. Osobito dobru otopinu dobit ćemo od kovrćavog kelja i kupusa jer su bogati dušikom. Dobro je gnojivo za sve povr- će: prije svega zahvalni če biti obićan grah, grah čučavac, krastavci, krumpir, buče, papri- ka, celeri rajčice. Maslačak: Upotrebljavaju se lišće i cvjetovi, 2 - 3 kg na 10 | kišnice. Zalijevanje običnih i drvenastih grmova bobićastog voća nerazrijedenom otopi- nom ubrzava rast i povećava kakvoću plodova, a prije svega je ta otopina odlična za stabla kruške sa žutim lišćem. Neven: Upotrijebite listove ili tvatuću biljku (bez sjemena), l . > kg na 10 l kišnice; razrje- (illjU se u omjeru1:10 do 1:20. Hribar je za sve biljke, a prije uvvrja za stalno gladne poput l. lj( | ( a te glavatih i lisnatih sii-. ia xulja. Poboljšava rasti . 'i lLIVljt' biljaka. Cikla: i 2 kg lišća (otpad od li. lilVl na 10 | kišnice. Jednako '» lII | Hplllilt daje gnojivojako l lilliltlklšlkOm. RaZľljedlľeU ~`li]' lll liloAkozalijemo - jiosijanu ilijakoizgaže- . li ivll, brzo ce se oporaviti. H »j« i(. i: Nakon sadnje upotri jiiriistale prvsadnitv l bočne izbojke. Razrijedeno u omjeru 1:20 za rajčice, grah, krastavce, zelje, buče, poriluk, papriku, peršin, celer i luk. Zeleni drumski razbojnici . .Tako je to u vrtlarenju, što je bO/ je tlo, to bolje raste í korov" žalio se već prije 300 godina jedan autor knjige o vrtlarenju. Divlje su rastuće biljke u pred- nosti pred povrćem. Mnoge od njih rastu i na niskim tem- peraturama, a mišjakinja čaki zimi. Dobro se osjećaju na slabo ili previše pognojenoj zemlji, u ilovaći i na pješćanom tlu te u loše prozračenoj ze- mlji. Kako će se tek onda razvi- ti na dobroj zemlji! U borbi za svjetlom, zrakom, vodom i hra- njivim tvarima uvijek će zauze ti najbolji položaj na gredici. Osim toga mnoge od njih stva raju tisuće i tisuće sjemenki, koje se i pošto smo oplijevili Dobrićica se plljt* upotrebljavala kao ljukOVlIa biljka i povrće. Nalazila Su u sv ili, koja se tradicionalno kuhala na Vtilkl ćctvrtak. . r . / j `w'. I ' ` . . , _ , i . i , - Ej s, oj . ł ` . .r Č' . "` ` I ' '_' r s - . , ` J' . ,. . A . . "I' o' - l s. .z _' V 1 . 4 l s . I 'r 'v ~ a ) _ . r 1 1 0 ' « . L | . 'z ar- . _ , , M. -z p* , . . i. , , r Liv' l 'r . . l " li; - r_ 3 v, .' _ ~ , -. .. , l ç, I . HN- ` *v y, .
  41. 41. l' r iiii. .I dolazi iz Perua, a francuski su je . iijiiii i oko 1800. godine prenijeli preko glavnu biljku pobrinu za to da vrsta ne izumre. Korov medutim nije uvijek korov: naši su preci točno pro- matrali svoju zemlju i sve štoje na njoj raslo. Znali su protumaći- ti znakove i shvatiti što su im divlje biljke govorile o stanju nji- hove njive ili vrta. Poljska presli- ca, pirika, maslačak ili puzavi žabnjak upozoravali su na zbije- no tlo. Ondje gdje se dobro osje- ćaju biljke koje vole kalij, povrće će rasti snazno i otporno. Biljke koje upozoravaju na dušik u tlu daju izvanredne otopine gnoji- Mičite se! Možemo se zaliti na divlje bilj- ke ili ih proklinjati. Ali - osim metode br. 1 (iščupati ih do korijena) postoji još nekoliko dobrih i u meduvremenu go- tovo zaboravljenih naćina da se obraćunamo s konicom, koja potječe iz Perua, a koju su oko 1800. godine francuski vojnici na svojim ćizmama do- nijeli u Europu, te ostalim gusto rastućim korovom. o No prije toga još nekoliko ri- ječi o, .optuženicima": konica, dobričica, mrtva kopriva, `”"V"“”“"*" va. Dobre su iza malćiranje. _ _ _ _ _ _ mišjakinja I čestoslavica Na što apartmaju dlvbo biljke: vapnonnnub Hodnik Pjolhnollo “stopnica Ilobognodullhn Veliki Iadolet II obl- hplmb Metvica Trolsna eemsla- Poljska ltrlh Poljska preslla can slak (Convolvu- (Alanllłamłemls) via (Woman ub- (Anogallisarvensłs) (Convolvius avensis) lus arvensls) hylos) ' Ljetni gorocvljet Melunl dvomllt Zabava srba Cestosiavlca Kopriva (unim diolca U. urens) (Adonls aesrivalis) lľolnołium mine. P. (Galeopsłs (Veronłcaarveiwsis. mhm) 50980111) Mhedublla) Poljski mal: Mali tinka Volujsllljezilt (An- Uebovlta dmnjača Konica (Gallnsoga parvíñom) (Papaver rhoeas) mmexaccmdlą) diusaollicłmłis) (Fmwiaomdmlłs) Poljski kukolj (Agro- Močvarnl tista: Bijelo loboda (Gie- Pastlrska torbica (prava rusoma- sremma githago) (Smily: polnimi: ) napodłum album) ča, Capsełla bum-postavi: ) Poljska ljubica Cmoglavac (Ballora nigm) (viola arvensis) Bijelo mrtva kopriva (Lamlum album) Mlšjaklnja (Stellaria media) Veliki Unutar: (Planoagomajor Rlanceołara)
  42. 42. morju se uglavnom bez većeg otpora izvući iz zemlje. Ovi- divlje rastuće biljke ne blStt' nipošto smjeli uvrstiti u skupinu korova. U vrijeme kad ji- qnojivo bilo rijetkost, stav- ljillt' su se na gredice kao lako jirnbavljiva hrana. No i u kuhi- nji su se upotrebljavali mladi listovi i vršci izbojaka od prve (i-tiri biljke kao salata, povrće i (lodatak juhama. o Posadite neven (Ca/ endu/ a) I/ lllPdU presadnica povrća ili -. .il. ite, kao što je to bio obićaj ll 'ildľlm samostanskim vrtovi- llld. Dobar će biti i špinat, po- inodne biljke poput kadifice i Iuqvtes) te ostalojednogodiš- iiji- Ijetno cvijeće. Važno je da kir/ o popune praznine kako i-. Lii-. m virlari plijeve divlje biljke poput Illlkjilílllljl' prije nego što biljka zametne ujľlllo' l mzinnozi se. biste preduhitrili brze divljake. Ako bi cvijeće s vremenom po- Čelo gušiti povrće, jednostav- no izvucite nekoliko cvjetova, stavite ih u vazu ili ostavite na gredici kao malć. o Prije svega u ljeti sušnim po- drućjima gredice su se prije obrubljivale 10 - 20 cm širokim rubom od vunastog čistaca (Stachys byzantina) ili majčine dušice (Thymus serpy/ /um) kako bi se spriječilo prodiranje divljih biljaka izvana u njih. Naši su preci dobro zapazili da su obje zaštitne biljke uspjelo potiskivale korov Čim su se udomaćile. Vjerojatno to nije bilo stoga što su sebi uzimale svjetlo, vodu i hranjive tvari, nego je njihovo korijenje ispu- štalo tvari koje su biokemijski sprječavale razmnažanje ulje- za. Ondje gdje su se ukorijenili srebrnastobijeli izbojci vuna- stog Čistaca vrt| ari više gotovo da i nisu morali plijeviti. Mora se medutim reći da puževi ispod vunastih listova rado po- lažu svoja jajašca. U suhim pre- djelima ili u pjeskovitom tlu ova će opasnost biti minimal- na, a zeleni granićnici na rubo- vima gredica dugo će godina ispunjavati svoj zadatak. Vunasti ćistac brzo popunjava prazna mjesta i potiskuje korov kao nje-tko koja biljka. o Istu svrhu ispunjavali su obrubi gredica od matićnjaka. Od njega su se osim toga od dva do tri puta u sezoni mogli brati mirisni lističi za čaj ili malč. o Stara vrtlarska mudrost kaže: dva puta temeljito plijevlje- nje gredice s povrćem bit će dovoljno, i to već prema vre» menskim prilikama otprilike u ćetvrtom i osmom tjednu po' slije sjetve ili sadnje. Tlo ne bi smjelo biti ni presuho ni pre vlažno. lskusni vrtlari imaju ne- pogrešiv osjećaj kad jenvrijev me za to" i kad će im korov pružati najmanji otpor. o Ovo vrtlarsko pravilo vrijedi još iz prastarih vremena: plljo- viti prije nego što su biljka počela cvasti!
  43. 43. ?u- i ~- ba i njega U gusto posadenim vrtovima dlVljL' biljke nemaju prilike prekriti veće površine Ako su naime pastirska torbica I ostale biljke koje se rado raz- mnazaju već uspjele posijati svoje sjeme uokolo, posao će se bitno povećati. - Da bismo sebi prištedjeli du- ijotrajno, ,ćupkanje" u proljeće, ~. t.ivit ćemo u jesen na obrane ijii-rlice novinski papir (u 5 - Il) 'ilOJCVEU i posípati ga tankim nltijvlil zemlje. Zbog nedostat- í l -nvji-ila korov neće moći j« i'- Iijiii Do proljeća će papir . lillllllll, .i gredica biti Čista za ii ij. iii-muju povrća. - ~ - »j« Illvltxlil kojaje poseb- l w liiii . '.i sušna pOdľUČ' l iliiliiozalijteotpri- z, LllLI prije sjetveili il« i j ili: suho, ii Il' . vi (l. in. i. iľiiijmjli- ga motikom. Neki od autora povijesnih vrtlarskih knjiga preporućuju provedbu ove metode još jednom netom prije sadnje. Ali kako voda, vje- tar i životinje poput mrava ra- znose sjeme divljih biljaka, boljeje poslije prvog iskapanja korova odmah započeti sadnju ili sjetvu povrća. -i Grabljama u jesen rasporedi- te orahovo Iišče na prazne gredice te ga pokrijte tankim slojem zemlje. Tanin koji će s kišom dospjeti u zemlju sprije- čit će klijanje. Do proljeća će njegovo djelovanje popustiti i gredice se mogu zasaditi. - Korjenasti korov poput piri- ke i sedmolista nipošto ne ba- cajte na kompost, nego od njega prvo napravite otopinu za gnojenje. Ako se u posudu stavi i kopriva, ubrzat će se fer- mentacija. Tek najranije za tri tjedna ostatak zelene mase bacite na kompost. Priče o sedmolistu Sedmolist (Aegopodium poda- graria) voli ilovasta i vlažna tla puna dušika i humusa. Rado se u polusjeni stisne oko voćaka i svojim dugim korijenjem, koje ide u svim smjerovima, stvara guste pokrove koji ne podno- se nikoga u svojoj blizini. l u starim knjigama piše da sed- molist potiskuje sve te da zbog njega mogu odumrijeti trajni- i ce, pa ćak i niski zimzeleni ili- stopadni grmovi. Njegovo se korijenje poput okova steže oko ostalih biljaka i postupno ih uguši, makar one bile deblje ijaće od njega. l' v Najbolja obrana bila je da se ga iskoristi zajelo, napisali su autori. Ali tko želi svakog dana imati sedmolist na tanjuru? Na zemlji koja se redovito obradi- l vala sedmolistje s vremenom t nestao; to su već zapazili naši preci.
  44. 44. Problem bi nastao kad bi se udomaćio na gredici koju smo s mnogo ljubavi zasadili trajni- rama ili izmedu cvjetnih luko- vita. Tada bi preostalo samo jirekapanje i pregledavanje ze- mlje lopatu po lopatu, odstra- njivanje svakog korjenćića, a iinaj tkoje želio biti potpuno 'iltjuľaľL zemljuje prosijao; i najmanji komadić sjemena iiiji bi preostao upropastio bi . iv trud, jer bi se nakon nekoli- . i l jli"ilVnO raste i prozdire go- w iilii wlie pa vrt| ari o njemu | viiij« i na iriisljignja. . i 'l . v . 45 . . Š , kaj I -_ n A 'a . i . "v l 'RSi-is' v a; " ąg - - v. r . __ . _, i. :M -l , - . vm jj_ Š : IL l' J , V_ q . .._ z v _. v . l f, _ . '"-' " ` D V l' l _. . l i« V '-1 I / > . I j ' ' Y "s : W ł | 5 . . l l . {x ko godina pojavila još veća i jača kolonija tog korova. Prije su se vrt| ari borili protiv sedmolista i tako što su dvije- tri godine u jesen prekrivali površine zarasle tim korovom balegom pomiješanom sa slamom, koju su prekrili slo- jem od 10 do 20 cm zemlje, a u proljeće na to zasijali brzo i gusto rastuće biljke poput re- pice ili poljske gorušice. Isti ućinak postiže se i sa dva do tri sloja čiste ljepenke, koji se op- terete 20 - 30 cm debelim slo- jem vrtnih otpadaka, pokoše- ne trave ili neke druge vrste malča. Ako je korov prekrio veću površinu, dvije godine za redom treba posaditi krumpir. Saditi se mora gusto da se sed- molistu oduzme svjetlo, dakle gomolje valja položiti na raz- mak od 15 do 20 cm. Prije toga površinu treba samo grubo očistiti od korova. - Ispod drvenastih biljaka oko kojih se raširio sedmolist tako der možemo (lvijv do tri (j()(il ni- posaditi krumpir - Mariji- jiiiviuiiii- ui-iliiii >il . i.i iiiiijilili iii. ili ii. iinii . lliiL IlII ljii . iilllllilllllijillli j jiiiii» l iii illiii Gurmani cijene sedmolist kaii liiiii povrće. Njegovi cvjetovi pliViill' i muhe i ostale korisne lnsvklr gavezom ili slićnim ll'ii'lllil rlll Dvostruki sloj ljepenl-. i- l. 'lli~ l l ljusaka i malća još o» j)lij. i~ n ućinak. v Puzavaivíca i/ i/llilill i ' takocierpotiskuji- 'wiillii li ~ Ako ga prije jos I Ujli| j~ mogli bismo rj. i n«- ju» v« A-ilhll i 7 iiliijiiiiii Zeleni drumski razbojnii
  45. 45. :lba i njega U starim vrtlarskim knjigama sedmolist se doduše povreme- no kudi, ali istodobno i hvali kao dobar prekrivač tla, ,, koji potiskuje ostali korov". Neki autori stoga preporućuju da se ta agresivna biljka toleri- ra na rubu vrta ispod neke živi- ce. Drveni kolći ili kamene ploće u dubini od 20 cm u ze- mlji sprijećit će mu prolaz u vrt. Njegovi cvjetovi privlače osolike muhe i mnoge ostale korisne insekte. Prije nego što sjeme sazori, cvjetove treba odstraniti. U kuhinji gurmani upotre- bljavaju ukusne mlade listove biljke koja još nije procvala. -i-il. : jiiwiii xvOjlh korijena pušta rnirise *l ili» Lriji ostale biljku sprjećavaju u rastu, jiilli' Fila* i l | Oni su puni minerala, karoti- noida i vitamina, prije svega vi- tamina C. Onaj tko je kušao sedmolist kao delikatesu pro- mijenit će svoje mišljenje o tom živahnom drumskom raz- bojniku. Umjesto korovom na- zivat će ga povrćem, pa će brzo išćeznuti iz vrta ćim shva- ti vrtlareve namjere. Uzbuna zbog pirike Ako joj pružite mali prst, uzet će vam cijelu ruku. To se odno- sina piriku i ostale korjenaste vrste korova. U sedmolista pretpostavljamo, a u pirike znamo da zauzima prostor mi- risom koji pušta u tlo, a koji sprjećava druge biljke da rastu. Pirika svojim korijenjem ćak zna probušiti rupe u gomolji- ma krumpira. U njemaćkom nazivu za piriku, "Quecke", krije se korijen staro- njemaćke rijeći za nešto, ,živah- no, brzo". Obićno govorimo o njenim korijenima, ali taj se korov zapravo širi podzemnim rizomima. Cesto se javlja na vapnenastom i zbijenom tlu; ako se nade na rahloj, humu- snoj vrtnoj zemlji ili debelom sloju malća, može se izvući u Gusktama, patkiima I ostaloj peradi hran jivi su listovi pirike prava poslastioi. punoj dužini i stoga ondje ne opstaje dugo. U stara vremena ljudi bi po- tjerali svinje na oranice prekri- vene pirikom prije nego što bi se zemlja iduće godine preora- la i zasijala. Životinje su iskopa- le ćaki korijenje. Iguske obožavaju zeleni dio pirike te ga popasu sve do tla. Uz nadzor, guske će oplijeviti Čak i kultivirane površine a da ne nanesu štetu. To npr. ima smisla kod sadnica krumpira prije nego što prekriju cijelu površinu. Stogodišnja je vrtlarska tradi- cija sadnja krumpira dvije go- dine na jako obrasloj površini. lsto kao i u sedmolista, dovolj- no će biti dva puta prekopati zemlju i nagrnuti sadnice dok ne narastu tako velike da pre-

×