SlideShare una empresa de Scribd logo
1 de 15
Supstanca koja otpušta
elektrone se OKSIDUJE !
Supstanca koja prima
elektrone se REDUKUJE!
Procesi oksidacije i redukcije su nerazdvojivi!
Metalna kristalna rešetka
Cu(s) Cu2+
(aq) + 2e-
Ako je ravnoteža pomerena na desno - izraženo
je rastvaranje metala; površina metala se
naelektriše negativno u odnosu na rastvor.
Ako je ravnoteža pomerena na levo – joni iz
rastvora se redukuju; površina metala se
naelektriše pozitivno u odnosu na rastvor.
Metal uronjen u rastvor svojih soli, tj. svojih jona predstavlja ELEKTRODU.
Zn(s) Zn2+
(aq) + 2e-
Potencijal izmedju metala i rastvora predstavlja
potencijalnu energiju koju u datoj tački polja poseduje
jedinično naelektrisanje.
Ne može se izmeriti. Naziva se:
Oznaka:
– javlja se kao posledica oksidoredukcionog procesa koji
se odigrava izmedju metala i rastvora.
- zavisi od :
1.vrste metala
2. koncentracije jona u rastvoru
3. temperature
Ako povežemo dve elektrode dobijamo
sistem koji se naziva GALVANSKI
SPREG.
Razliku elektrodnih potencijala izmedju elektroda
galvanskog sprega možemo izmeriti i ta razlika se
naziva galvanskog sprega.
STANDARDNI ELEKTRODNI (REDOKS) POTENCIJAL
oznaka : E0
je elektromotorna sila galvanskog sprega izmerena pri
standardnim uslovima (250C, 101,325 kPa) sa
standardnom vodoničnom elektrodom kao jednom od
elektroda čiji je elektrodni potencijal proizvoljno uzet
da je jednak nuli.
Standardna vodonična elektroda
Pt(s), H2 I H+
(aq) II Cu2+
(aq) I Cu(s)
A: H2(g) 2H+ + 2e oksidacija K: Cu2+ + 2e Cu(s) redukcija
Šta je naponski niz?
Ako se metali poređaju u horizontalni niz
prema rastućim vrednostima Eo, dobija se
ili ili
.
K Na Mg Al Mn Zn Fe Ni Sn Pb H Cu Ag Hg Au
0- Eo + Eo
U naponskom nizu:
-redukciona sposobnost opada
-oksidaciona sposobnost raste
OGLED 1
Materijal: hlorovodonična kiselina (1:1),
gvozdeni ekser, cink, nikal, mangan,
bakarna strugotina, olovo.
Pribor: epruvete.
Postupak: U epruvete se unesu redom
metali i doda se razblažena hloridna
kiselina. Posmatrati promene.
OGLED 2
Materijal: 20%-tni rastvor sumporne kiseline
Pribor: čaša, pipeta, staklena cev sa
slavinom, bakarna žica, pločića od cinka,
provodnici za spajanje, galvanometaR, stativ
sa hvataljkom.
Postupak: U čašu sipati 20%-tnu sumpornu
kiselinu. U nju uroniti staklenu cev sa slavinom
koja je učvršćena hvataljkom za stativ. U
proširenje cevi stavi se bakarna spirala, pa se
i cev napuni kiselinom. Slavina je zatvorena.
Bakar ne reaguje sa kiselinom. Međutim, ako
se u rastvor stavi pločica od cinka, pa se oba
metala spoje u kolo sa galvanometrom, na
bakru će se razvijati vodonik koji se skuplja u
staklenoj cevi, a kazaljka na galvanometru
pokazuje otklon.
OGLED 3
Materijal: natrijum-hlorid, magnezijumova traka,
bakarna žica, fenolftalein.
Pribor: staklena „U“ cev, provodonici,
galvanometar, stativ sa hvataljkama.
Postupak: Staklena „U“ cev se napuni rastvorom
natrijum-hlorida, kojem se doda nekoliko kapi
fenolftaleina. U jedan kraj „U“ cevi uroni se bakarna
žica, a u drugi komad magezijumove trake. Oba
metala se spoje preko galvanometra. Kazaljka
galvanometra pokazuje otklon; u kraku „U“ cevi oko
bakarne žice pokazuje se ljubičasto obojenje.
OGLED 4
Materijal: rastvor srebro-nitrata, bakarno drvo.
Pribor: čaša.
Postupak: U čašu sipati rastvor srebro-nitrata i uroniti
bakarno drvo. Posmatrati promene.
Određeni metal istiskuje iz vodenih rastvora soli sve
metale koji se u naponskom nizu nalaze desno od njega.
K Na Mg Al Mn Zn Fe Ni Sn Pb H Cu Ag Hg Au
najjača redukciona sredstva
najslabija oksidaciona sredstva
redukciona sposobnost opada
1. Cu2+ + Fe
2. Fe2+ + Cu
3. Zn + Mg2+
4. Mg + Ni2+
Cu + Fe2+
spontana reakcija nije moguća
spontana reakcija nije moguća
Mg2+ + Ni
Da li je moguća reakcija (ako jeste, dovrši je)?
Naponski niz metala

Más contenido relacionado

La actualidad más candente

La actualidad más candente (20)

Atomski i maseni broj
Atomski i maseni brojAtomski i maseni broj
Atomski i maseni broj
 
Rastvori
RastvoriRastvori
Rastvori
 
Ugljenik
UgljenikUgljenik
Ugljenik
 
Kiseonik
KiseonikKiseonik
Kiseonik
 
Jonska veza
Jonska vezaJonska veza
Jonska veza
 
Alkoholi
AlkoholiAlkoholi
Alkoholi
 
Elektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacijaElektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacija
 
UGLJOVODONICI
UGLJOVODONICI UGLJOVODONICI
UGLJOVODONICI
 
Rastvori elektrolita
Rastvori elektrolitaRastvori elektrolita
Rastvori elektrolita
 
Rastvorljivost - osnovni zadaci
Rastvorljivost - osnovni zadaciRastvorljivost - osnovni zadaci
Rastvorljivost - osnovni zadaci
 
Hemijska simbolika
Hemijska simbolikaHemijska simbolika
Hemijska simbolika
 
kiseline-i-baze.ppt
kiseline-i-baze.pptkiseline-i-baze.ppt
kiseline-i-baze.ppt
 
Kristalne resetke l
Kristalne resetke lKristalne resetke l
Kristalne resetke l
 
čIste supstance i smeše
čIste supstance i smešečIste supstance i smeše
čIste supstance i smeše
 
organska hemija - uvod
organska hemija - uvodorganska hemija - uvod
organska hemija - uvod
 
Fizicka i hemijska svojstva supstanci
Fizicka i hemijska svojstva supstanciFizicka i hemijska svojstva supstanci
Fizicka i hemijska svojstva supstanci
 
Vodonik
VodonikVodonik
Vodonik
 
Jonska veza
Jonska vezaJonska veza
Jonska veza
 
Soli -dobijanje_naziva
Soli  -dobijanje_nazivaSoli  -dobijanje_naziva
Soli -dobijanje_naziva
 
Hemijska ravnoteža
Hemijska ravnotežaHemijska ravnoteža
Hemijska ravnoteža
 

Destacado

Израчунавања у хемији (Стехиометрија)
Израчунавања у хемији (Стехиометрија)Израчунавања у хемији (Стехиометрија)
Израчунавања у хемији (Стехиометрија)Bojana Zivkovic
 
брзина хемијске реакције
брзина хемијске реакцијебрзина хемијске реакције
брзина хемијске реакцијеmiluskaprsic
 
Хемијска равнотежа
Хемијска равнотежаХемијска равнотежа
Хемијска равнотежаmiluskaprsic
 
03 oksidacijski broj i redoks jednadzbe
03 oksidacijski broj i redoks jednadzbe03 oksidacijski broj i redoks jednadzbe
03 oksidacijski broj i redoks jednadzbeDunja Stanojković
 
11.predavanje-redoks potencijal (eh)
11.predavanje-redoks potencijal (eh)11.predavanje-redoks potencijal (eh)
11.predavanje-redoks potencijal (eh)Maja Andjelkovic
 
Nukleinske kiseline, predavanja za 2.razred gimnazije
Nukleinske kiseline, predavanja za 2.razred gimnazijeNukleinske kiseline, predavanja za 2.razred gimnazije
Nukleinske kiseline, predavanja za 2.razred gimnazijeBojana Zivkovic
 
металічний звязок. фізичні властивості металів
металічний звязок. фізичні властивості металівметалічний звязок. фізичні властивості металів
металічний звязок. фізичні властивості металівВадим Корчинский
 
10 загальні властивості металів
10 загальні властивості металів10 загальні властивості металів
10 загальні властивості металівschool8zv
 
C10 acids, bases and salts
C10 acids, bases and saltsC10 acids, bases and salts
C10 acids, bases and saltsdean dundas
 
1. predavanje-izvori kontaminacije namirnica animalnog porekla mikroorganizmima
1. predavanje-izvori kontaminacije namirnica animalnog porekla mikroorganizmima1. predavanje-izvori kontaminacije namirnica animalnog porekla mikroorganizmima
1. predavanje-izvori kontaminacije namirnica animalnog porekla mikroorganizmimaMaja Andjelkovic
 
10.vrste mikroorganizama u konzervisanim namirnicama
10.vrste mikroorganizama u konzervisanim namirnicama10.vrste mikroorganizama u konzervisanim namirnicama
10.vrste mikroorganizama u konzervisanim namirnicamaMaja Andjelkovic
 
презентація до уроку в 10 класі метали
презентація до уроку в 10 класі металипрезентація до уроку в 10 класі метали
презентація до уроку в 10 класі металиSvetlana Motchana
 

Destacado (20)

Израчунавања у хемији (Стехиометрија)
Израчунавања у хемији (Стехиометрија)Израчунавања у хемији (Стехиометрија)
Израчунавања у хемији (Стехиометрија)
 
брзина хемијске реакције
брзина хемијске реакцијебрзина хемијске реакције
брзина хемијске реакције
 
Хемијска равнотежа
Хемијска равнотежаХемијска равнотежа
Хемијска равнотежа
 
03 oksidacijski broj i redoks jednadzbe
03 oksidacijski broj i redoks jednadzbe03 oksidacijski broj i redoks jednadzbe
03 oksidacijski broj i redoks jednadzbe
 
11.predavanje-redoks potencijal (eh)
11.predavanje-redoks potencijal (eh)11.predavanje-redoks potencijal (eh)
11.predavanje-redoks potencijal (eh)
 
Prezentaciya oksidy
Prezentaciya oksidy Prezentaciya oksidy
Prezentaciya oksidy
 
Nukleinske kiseline, predavanja za 2.razred gimnazije
Nukleinske kiseline, predavanja za 2.razred gimnazijeNukleinske kiseline, predavanja za 2.razred gimnazije
Nukleinske kiseline, predavanja za 2.razred gimnazije
 
металічний звязок. фізичні властивості металів
металічний звязок. фізичні властивості металівметалічний звязок. фізичні властивості металів
металічний звязок. фізичні властивості металів
 
14.redoks potencijal
14.redoks potencijal14.redoks potencijal
14.redoks potencijal
 
10 загальні властивості металів
10 загальні властивості металів10 загальні властивості металів
10 загальні властивості металів
 
C10 acids, bases and salts
C10 acids, bases and saltsC10 acids, bases and salts
C10 acids, bases and salts
 
1. predavanje-izvori kontaminacije namirnica animalnog porekla mikroorganizmima
1. predavanje-izvori kontaminacije namirnica animalnog porekla mikroorganizmima1. predavanje-izvori kontaminacije namirnica animalnog porekla mikroorganizmima
1. predavanje-izvori kontaminacije namirnica animalnog porekla mikroorganizmima
 
10.vrste mikroorganizama u konzervisanim namirnicama
10.vrste mikroorganizama u konzervisanim namirnicama10.vrste mikroorganizama u konzervisanim namirnicama
10.vrste mikroorganizama u konzervisanim namirnicama
 
8.mikrobiologija mleka
8.mikrobiologija mleka8.mikrobiologija mleka
8.mikrobiologija mleka
 
презентація до уроку в 10 класі метали
презентація до уроку в 10 класі металипрезентація до уроку в 10 класі метали
презентація до уроку в 10 класі метали
 
Vodonik
VodonikVodonik
Vodonik
 
Kисеоник
KисеоникKисеоник
Kисеоник
 
корозија
корозијакорозија
корозија
 
vodonik
vodonik vodonik
vodonik
 
PSE
PSEPSE
PSE
 

Naponski niz metala

  • 1. Supstanca koja otpušta elektrone se OKSIDUJE ! Supstanca koja prima elektrone se REDUKUJE! Procesi oksidacije i redukcije su nerazdvojivi!
  • 2.
  • 4. Cu(s) Cu2+ (aq) + 2e- Ako je ravnoteža pomerena na desno - izraženo je rastvaranje metala; površina metala se naelektriše negativno u odnosu na rastvor. Ako je ravnoteža pomerena na levo – joni iz rastvora se redukuju; površina metala se naelektriše pozitivno u odnosu na rastvor. Metal uronjen u rastvor svojih soli, tj. svojih jona predstavlja ELEKTRODU. Zn(s) Zn2+ (aq) + 2e-
  • 5. Potencijal izmedju metala i rastvora predstavlja potencijalnu energiju koju u datoj tački polja poseduje jedinično naelektrisanje. Ne može se izmeriti. Naziva se: Oznaka: – javlja se kao posledica oksidoredukcionog procesa koji se odigrava izmedju metala i rastvora. - zavisi od : 1.vrste metala 2. koncentracije jona u rastvoru 3. temperature
  • 6. Ako povežemo dve elektrode dobijamo sistem koji se naziva GALVANSKI SPREG.
  • 7. Razliku elektrodnih potencijala izmedju elektroda galvanskog sprega možemo izmeriti i ta razlika se naziva galvanskog sprega. STANDARDNI ELEKTRODNI (REDOKS) POTENCIJAL oznaka : E0 je elektromotorna sila galvanskog sprega izmerena pri standardnim uslovima (250C, 101,325 kPa) sa standardnom vodoničnom elektrodom kao jednom od elektroda čiji je elektrodni potencijal proizvoljno uzet da je jednak nuli.
  • 9. Pt(s), H2 I H+ (aq) II Cu2+ (aq) I Cu(s) A: H2(g) 2H+ + 2e oksidacija K: Cu2+ + 2e Cu(s) redukcija
  • 10. Šta je naponski niz? Ako se metali poređaju u horizontalni niz prema rastućim vrednostima Eo, dobija se ili ili . K Na Mg Al Mn Zn Fe Ni Sn Pb H Cu Ag Hg Au 0- Eo + Eo U naponskom nizu: -redukciona sposobnost opada -oksidaciona sposobnost raste
  • 11. OGLED 1 Materijal: hlorovodonična kiselina (1:1), gvozdeni ekser, cink, nikal, mangan, bakarna strugotina, olovo. Pribor: epruvete. Postupak: U epruvete se unesu redom metali i doda se razblažena hloridna kiselina. Posmatrati promene. OGLED 2 Materijal: 20%-tni rastvor sumporne kiseline Pribor: čaša, pipeta, staklena cev sa slavinom, bakarna žica, pločića od cinka, provodnici za spajanje, galvanometaR, stativ sa hvataljkom. Postupak: U čašu sipati 20%-tnu sumpornu kiselinu. U nju uroniti staklenu cev sa slavinom koja je učvršćena hvataljkom za stativ. U proširenje cevi stavi se bakarna spirala, pa se i cev napuni kiselinom. Slavina je zatvorena. Bakar ne reaguje sa kiselinom. Međutim, ako se u rastvor stavi pločica od cinka, pa se oba metala spoje u kolo sa galvanometrom, na bakru će se razvijati vodonik koji se skuplja u staklenoj cevi, a kazaljka na galvanometru pokazuje otklon.
  • 12. OGLED 3 Materijal: natrijum-hlorid, magnezijumova traka, bakarna žica, fenolftalein. Pribor: staklena „U“ cev, provodonici, galvanometar, stativ sa hvataljkama. Postupak: Staklena „U“ cev se napuni rastvorom natrijum-hlorida, kojem se doda nekoliko kapi fenolftaleina. U jedan kraj „U“ cevi uroni se bakarna žica, a u drugi komad magezijumove trake. Oba metala se spoje preko galvanometra. Kazaljka galvanometra pokazuje otklon; u kraku „U“ cevi oko bakarne žice pokazuje se ljubičasto obojenje. OGLED 4 Materijal: rastvor srebro-nitrata, bakarno drvo. Pribor: čaša. Postupak: U čašu sipati rastvor srebro-nitrata i uroniti bakarno drvo. Posmatrati promene.
  • 13. Određeni metal istiskuje iz vodenih rastvora soli sve metale koji se u naponskom nizu nalaze desno od njega. K Na Mg Al Mn Zn Fe Ni Sn Pb H Cu Ag Hg Au najjača redukciona sredstva najslabija oksidaciona sredstva redukciona sposobnost opada
  • 14. 1. Cu2+ + Fe 2. Fe2+ + Cu 3. Zn + Mg2+ 4. Mg + Ni2+ Cu + Fe2+ spontana reakcija nije moguća spontana reakcija nije moguća Mg2+ + Ni Da li je moguća reakcija (ako jeste, dovrši je)?