Ekonomski fakultet u Osijeku Kolegij: Urbana ekonomija Prof. dr. sc. Maja Lamza Maronić Prezentaciju izradili: Ljeposava Rosić Filip Lacković Ivona Kašnik

1. Osječka kina- nestanak
duge povijesti i tradicije
Mentori:
prof.dr.sc. Maja Lamza-Maronić
univ.spec.oec. Jerko Glavaš Studentice:
Maja Laušević, 34947
Kristina Krolo, 34888
Sara Stjepanek, 34807

2. "Gledati filmove je lako. Razumjeti filmski medij,
ipak je nešto teže." (Krešimir Mikić)

3. UVOD
Osijek-kulturno
sjedište Slavonije
Kina Europa i Urania čuvali su identitet
grada Osijeka
važna institucija na kulturnoj karti Osijeka
mjesto filmskog i gradskog života

4. POVIJEST KINEMATOGRAFIJE
početak kinematografije- prosinac 1895
novioblik zabave i razonode proširio se
Europom
prvikinematografi teško su se nosili s
navalom gledatelja fasciniranih filmskom
magijom

5. filmske su se projekcije održavale ponekad
na otvorenome- gostionice, hoteli

6. Osječka kinematografija
 prvi osječki kinematograf – 1901.
 prvafilmska predstava- na
gornjogradskom secesijskom kinu
Urania prikazana 1912. godine
 Kinematografi Osijek d.d. -
trgovačko društvo
registrirano u Osijeku koje
se bavi kino prikazivačkom
djelatnošću
 društvoraspolaže s dvije
atraktivne zgrade- kinom
Urania i kinom Europa

7. objezaštićene kao spomenici kulture s dugom
povješću i tradicijom prikazivanja filmova
kina diljem Hrvatske terete se nametima (režijama
i davanjima) kao djelatnost u kulturi, što čini puno
manji iznos u odnosu na davanja u gospodarstvu-
to nije slučaj u Osijeku
Cirkus Charliea Chaplina

8. osječka kina- opterećena su davanjima jednako
kao i bilo kakav drugi gospodarski subjekt koji
ostvaruje dobit što nije u skladu sa zakonom niti
pozitivnim propisima
burna povijest- stogodišnja tradicija, 3 rata,
snažan razvoj filmske industrije u svijetu,
transformacija industrije u novijem razdoblju
gradili su, a kasnije prodavali kina, prošli nekoliko
preoblikovanja društva

9. KRONOLOGIJA OSJEČKIH
KINA
19.rujna 1912. - prva
kinematografska
predstava u
novoizgrađenom
gornjogradskom Urania
kinu
od 25. prosinca 1920. –
do 1990. - kinematograf
Slavija d. d.

10.  kino Retfala - krajem prosinca
1941. promijenilo ime u
"Narodno kino" i pod tim
imenom djelovalo do 1990.
 Braća Fleissig su 1939. otvorila
novi kinematograf pod imenom
"Korzo", današnje kino
"Europa"
 prva predstava prikazana je
14. kolovoza 1940. godine
 U tom je razdoblju djelovalo
još jedno gornjogradsko kino
"Royal Biografy" (kino
Zvečevo), te Apollo kino

11. Nakon završetka Drugoga svjetskoga rata
osnovano je 24. listopada 1946. Gradsko
kinematografsko poduzeće "Prosvjeta“
sastojalo
se prvotno od dva kinematografa -
"Royal Biografy“ i kinematograf "Korzo“
(preimenovan u "Crvena zvijezda“)
od5. prosinca 1947. kinematografsko poduzeće
"Prosvjeta" preuzelo je retfalačko kino
"Narodni", a prijeratno gornjogradsko kino
"Urania", tada već "Papuk", priključeno je
"Prosvjeti" 27. travnja 1951. godine

12.  kinematograf"Slavija"
također uključeno u
poduzeće
 poduzeće djeluje do
1995. –mijenja ime –
Osječki kinematografi
d.o.o.
 od6. veljače 1958. u
Domu JNA - još jedna
osječka kino-dvorana
 istodobno
djeluje i kino-
dvorana Radničkog
doma

13. prestankom agresije na Osijek, obnovljene
su kino dvorane "Europa" i "Urania"
ostvarivanje prihoda – preoblikovanje
poduzeća
Kinematografi Osijek član su prestižne
europske kinoprikazivačke grupacije
EUROPA CINEMAS

14. KINO EUROPA
 najljepši
objekat
cijele moderne
arhitekture
u Osijeku iz 1939.
godine
 djeloosječkog
arhitekta - Ljudevit
Pelzer
 urbanističkii
arhitektonski
-izuzetno djelo
hrvatske moderne
arhitekture

15. za arhitektonski
element Pelzer je
upotrijebio boju
zagasita,originalna
crvena boja
dramatičan spoj
jedinih dviju fasada,
na kontrast
zatvorena kubusa i
ostakljena ugla
zgrade

16. na ovom istaknutom stupu na prednjem pročelju
se trebao nalaziti kip koji nikad nije realiziran
to je prvo moderno
osječko kino - koje je
Osječane upoznalo sa
"surround" tehnologijom
i udobnim kinonaslonjačima

17. KINO URANIA
 poznato kino u znamenitoj
secesijskoj zgradi u Gornjem
gradu u Osijeku
 Sagrađeno je prema projektu
arhitekta Viktora Axmanna
1912. godine
 dobioprestižnu nagradu na
kino-izložbi u Beču

18. Zgrada se odlikuje neobičnim konveksno-konkavnim
pročeljem s valovitim zabatom u vrhu kojega je reljef
 Konkavna forma pročeljne linije razgibana je konveksnim
balkonskim istakom prvoga kata, ispod kojega je glavni ulaz u
zgradu s visokim pristupnim stubištem

19. jednim od najznačajnijih
ostvarenja secesijske
arhitekture u Hrvatskoj
ambiciozan pothvat
Klima uređaji, električna
rasvjeta iz vlastitog
plinskog generatora,
električnu blagajnu koja
na zahtjev štampa i izdaje
ulaznice

20. GAŠENJE
OSJEČKIH KINA
Zatvorili svoja vrata, čini se, zauvijek!!!
http://www.youtube.com/watch?v=47Fo4cf87AA

21. 2011. godine Uprava Kinematografa Osijek
d.d. donijela je odluku o zatvaranju oba
osječka kina - kina Europa i kina Urania
Povod - blokada računa od strane Grada
Osijeka na ime spomeničke rente u iznosu
od oko 300.000 kuna za razdoblje od 2007.
do 2010. godine

22. kultno osječko kino “Urania” neće
doživjeti proslavu 100. rođendana
od kojega ga dijeli manje od godine
dana.
iako je u 99 godina postojanja
prošlo dva rata, promijenilo
nekoliko vlasnika te se više puta za
dlaku "iščupalo" iz financijskih
dubioza
 porazio ga je dolazak velikih
kinolanaca u novosagrađenim
trgovačkim centrima

23. prisiljeni
staviti ključ u bravu kina Urania i
kina Europa!!!
nisumogli konkurirati ogromnom repertoaru
komfornih kinodvorana s najsuvremenijom
tehnologijom

24. mišljenje: prof. dr. sc. Goran Rem,
književnik, znanstvenik i sveučilišni
profesor
"To što nam nestaje kinokultura, pakleni
je plan protugradnog stanja divljačkog
vremena... Bez kina nema gradske kulture,
a kina nipošto nisu tržničke robnokućne
projekcije na obilaznici. Želim im tržišni
uspjeh, koliko god upravo metastazirana
tržišnost bila glavni sponzor ukupnog
uništavanja urbaniteta", naglašava
književnik, dodajući kako je "kino -
centar, organski oblik urbanosti"

25. BUDUĆNOST KINA
Ako gradski čelnici ne prihvate prijedlog
Kinematografa Osijek da zajednički uđu u
postupak prenamjene kina Europa i Uranija u
kulturno-umjetničke svrhe, postoji realna
mogućnost da se ona pretvore u kineski
distributivni centar (Europa) i kasino
(Urania)!

26. svjesniteške situacije- kulminirano
otvaranjem dva multipleksa -
Cinestara u TC Portanova i Cineplexxa
u Avenue Mallu
ne žele doživjeti sudbinu tri nekadašnje
kinodvorane (Zvečevo, Narodni i
Slavija) koje su prodane i više ne služe
u javne svrhe

27. ZAKLJUČAK
bez kina nema gradske kulture
kino je živo multiumjetničko biće grada
gradska su kina posljednje mjesto koje Osijeku
čuva sam identitet pa bi i grad trebao čuvati kina
kompleksima komfornih kinodvorana s
najsuvremenijom tehnologijom osječki
Kinematografi jednostavno nisu uspjeli
konkurirati - bitku gube dva Osječka kina

29. Iako smo i mi posjetili nova kina koja su
opremljena novom tehnologijom i koja su
magnet za mlade ( velik broj dvorana, velik
repertoar, ljubavna sjedala, 3D filmovi...)
nadamo se da ovo nije kraj starih kina i da
ćemo opet jednoga dana sjediti u starom,
ali poboljšanom kulturnom srcu Osijeka
http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded5

30. HVALA
VAM NA PAŽNJI!!!
KRAJ!!!

31. LITERATURA:
ČASOPISI:
Pejić, L. (2010.), Osijek kroz povijest:Essehist,FFOS,str. 28-29
INTERVJU:
Rem,G. (2011) Intervju. Kina čuvaju identitet grada, neka i grad (o)čuva
prava kina - “Europu” i “Uraniju”,kolovoz 2011.,str.25
INTERNET:
http://www.exdizajn.com/hr-web/kinematografi-osijek-povratak-u-kino/
http://www.osijek-online.com/Kultura/Osvrti-i-zapazanja/Nakon-99-godina-zauv
http://www.osijek.hr/index.php/cro/Kultura/Kina