2. KLIMA I BILJNI SVET
Australia je kontinent koji je
karakteristican po susi I velikim
oskudicama vodom.Izmedju 15 i 30
stepeni juyne geografske sirine ,
zastupljena je suva tropska klima I
veci deo ovog prostora prima
manje od 250 mm padavina
godisnje , pa se tu javljaju pustinje
I polupustinje . Obode pustinja
cine stepe I u stepama se javlja I do
500 mm godisnje. U sevrnom delu
se javlja vlazna tropska klima koja
ima obilne padavine leti I susne
zime .Istocni deo Australije ima
suptropsku suvu klimu I u njoj su
padavine zastupljene tokom cele
godine . Najvise padavina iyluci se
na istocnim padinama veliih
razvodnih planina . Na jugu se
javlja sredozemna klima u kojoj se
gaje agrumi (vinova loya , masline )
3. BILJNI SVET
Duga izolovanost kontinenta
uticala je na razvoj specificnih
biljnih I zivotinjskih vrsta .
Australija ima vise od 10.000
biljnih vrsta . Ovaj kontinent
nazivaju I zemljom fosila jer ima I
vrste koje stu stare I vise miliona
godina . U severnom delu
Australije raste tropska kisna suma
bogata palmama , papratima I
EUKALIPTUSOM . Na uscima reka
koje se ulivaju u Timorsko I
Arafursko more rastu sume
mangova . Prema unutrasnjosti se
pojavljuju svetle listopadne sume I
savana a potom samo savane
(savene su oblasti visokih trava ). U
polupustinjama su zastuplje ne
stepe sa retkim I niskim
zimzelenim tvrdolisnim grmljem
koje je poznato pod nazivom skrab
. Na jugozapadu se javljaju
zimzelena drveca .
4. VODE NA KOPNU
Australija ima samo 1
procenat svetske rezerve
slatke vode . U pustinjama I
polupustinjama se javljaju
suva recna korita – krikovi (u
njima se posle retskih I
kratkotrajnih pljuskova
javljaju mani tokovi .
NAJVECA Australijska reka
jeste Mari sa samo 2600 km
duzine u koju se ulivaju
Darling I Marambidzi . Ovaj
kontinent je izuzet no bogat
podzemnim vodama .
Arteski basen zauzimaju
trecinu kontinenta . U ovom
delu kontinenta nalazi se
najvise podzemne vode sa
preko 3000 bunara.
5. STANOVNISTVO I
NASELJA
Krajem 16 . veka doselili su se prvi stanovnici , a
to su bili Portugalci I Spanci . Delimicno
istrazivanje kopna obavio je Abel Tasman po
kojem je I Tasmanija dobila ime . Ali tek je 1770
Britanski moreplovac Dzejms kuk obavio
detaljno istrazivanje I proglasi Australiju
posedm VB . U vreme otkrica Australije u njoj je
zivelo oko 300.00 Aboridzana (starosedelaci
Australije) . Smatra se da su oni u Australiji
duze od 40.000 godina . Danas ima vise od
500.000 Aboridzana koji zive na obodima
radova. Australija j najmanje naseljen kontinent
. Oko 92 procenta stanovnistva zivi na
jugoistoku kontinenta a ostalig 8 procenata
neravnomerno po ostatku kontinemta.
6. PRIRODNA
BOGATSTVA I
PRIVREDA
Najstarija privredna delatnost je stocarstvo
(konkretno ovce ) Merino vrsta ovaca koja je
doneta iz Spanije krajem 18 . veka jer su
stepe bile pogodne za ispasu . Australija
spada u visokorazvijene industrijsko –
poljoprivredna zemlja . Australija ima malo
obradivih povrsina ( pola kontinenta je pod
livadama I pasnjacima ) . Ona je najveci
svetski proizvodjac mesa I mlecnih
proizvoda . Australija je veliki proizvodjac
psenice I bogata je rudama (mangan , boksit
, gvozdje , volfram , zlato , dijamanti I
nemetali ) . Jedno od vecih nalazista
dijamanata nalazi se na visoravni Kimberli .
Ona je n atrecem mestu po proizvodni zlata
u svetu . Najvece nalaziste mangana na
svetu nalazi se na ostrvu Krot u
Karpentarijskom zalivu .
7. NAJVAZNIJE I
NAJLEPSE LUKE U
SVETU
Najvaznije luke su : Sidnej ,Njukasl ,
Melburn I Brizben . Zbog velikog
prostransva Australija ima preko 400
aerodroma sa redovnim letovima .
Australiju godisnje poseti 5 miliona ljudi
zbog mnogo primorskig letovalista I
nacionalnih parkova .
8. TASMANIJA
NAJVECE OSTRVO
AUSTRALIJE
Tasmanija je najvece ostrvo
Australije na kome je
zastupljena okeansta klima
(cele godine izlucuje se
velike kolicine padavina kao
u Engleskoj ) . Na tasmaniji
zivi jedna od najpoznatijih
vrsta tasmanijski dzavo .
Tasmanijski djavo je jako
agresivna I teritorijalna
zivotinja koja jede iskljucivo
manje zivotinjice .
9. ZANIMLJIVOSTI
Australija je poznata po
mnogim stvarima kao sto su :
pas dingo ,bumerang , najduza
zicana ograda na svetu ,
zeleznica koja povezuje Sidnej I
Pert I jos mnogo drugih
pojmova … Bumerang je
tradicionalno Aboridzansko
oruzje koje je sluzilo za : lov ,
secenje drva , odbranu , stap za
kopanje , instrument I najcesce
je napravljen od eukaliptusovog
drveta ,a kada se baci po pravilu
bi trebao da se vrati nazad. Pas
dingo zivi u polupustinjskim
oblastima I ova zivotinja je
povezana sa najduzom ogradom
na svetu koja je podignuta zbog
odbrane ovaca od dinga koji
neretko napadaju pa cak ubijaju
I po 3 , 4 jedinke u jednom
napadu . Digo zivi u coporima
koji sadrze 6 do 15 clanova .