SlideShare una empresa de Scribd logo
1 de 23
ŠTA JE GENETIKA?
Damnjanović Ivana
Šta genetika proučava?
• Nasleđivanje i varijabilnost (promenljivost)
osobina,
• Način na koji se nasledna informacija prenosi
kroz generacije, kako se održava, ispoljava i
menja.
Transmisiona genetika
• Proučava način
prenošenja osobina
sa generacije na
generaciju.
• Prenošenje osobine
sa roditelja na
potomstvo se prati
kroz nekoliko
generacija.
Rodoslovna stabla
• Kod ljudi ne može biti kontrolisanog eksperimentalnog
ukrštanja; osobina se prati kroz više generacija
Citogenetika
• Proučavanje
hromozoma
pomoću posebnih
tehnika bojenja.
• Saznanja o njihovoj
građi, broju,
promenama.
Genetička istraživanja na
molekularnom nivou
• Proučavanje nukleotidnog sastava velikog
broja gena kod različitih grupa organizama.
Populaciona genetika
• Analiza na nivou
populacija; zašto se
neke osobine javljaju
u populacijama,
zašto se neke
održavaju a druge
nestaju.
HROMOZOMI

Hromozomi predstavljaju najviši stupanj
kondenzacije jedrovog materijala hromatina koji se
sastoji od DNK i proteina.

Broj i oblik hromozoma karakterističan je za svaku
vrstu.

Telesne ćelije su diploidne (imaju 2n hromozoma), a
polne haploidne (n).
Kod čoveka: 2n = 46; n = 23
 Hromozom je
izgrađen od dve
hromatide (dva
molekula DNK)
spojene
centromerom.
 Hromozom ima dva
kraka: p i q, koji su
iste dužine ako je
centromera na
sredini hromozoma
Građa hromozoma
Oblik hromozoma
• Kod metacentričnih hromozoma centromera je na
sredini, pa su kraci jednaki.
• Submetacentrični hromozomi imaju centromeru bliže
jednom kraju, a kod akrocentričnih centromera je
skoro na samom kraju hromozoma.
metacentrični submetacentrični akrocentrični
Kariotip-skup svih hromozoma
Kada se hromozomi poređaju po
veličini i obliku dobija se kariogram
Hromozomi čoveka
• Čovek ima 46 hromozoma: 22 para autozoma i
jedan par polnih hromozoma.
• U telesnim ćelijama muškarca, pored
autozoma, prisutni su X i Y polni hromozomi:
22 AA + XY
• U telesnim ćelijama žene, pored autozoma,
postoje dva X hromozoma: 22 AA + XX
• Polne ćelije imaju ukupno 23
hromozoma: 22 autozoma i
jedan polni hromozom - X ili
Y.
• Polovina spermatozoida
muškarca ima 22A + X, a
druga polovina ima 22A + Y.
• Jajne ćelije žene imaju
22 A + X.
Položaj gena u hromozomu
• Geni su linearno
raspoređeni delovi
hromozoma.
• Mesto gena na
hromozomu nazova
se lokus.
Aleli
• Aleli su različiti oblici (varijante) jednog gena.
• Aleli se nalaze se na istom lokusu na homologim
hromozomima.
• Geni koji imaju više alela su polimorfni geni, a oni koji imaju
samo jedan oblik su monomorfni geni.
Genetička osnova polne i bespolne
reprodukcije
• Mitozi predhodi duplikacija DNK molekula; pred samu
mitozu svaki hromozom ima 2 hromatide (2 DNK molekula)
povezane centromerom.
• Ishodne ćelije će imati samo 1 DNK molekul po hromozomu.
Tako je broj hromozoma i broj DNK molekula isti u
roditeljskoj i potomačkoj ćeliji.
Mitoza odvaja
hromatide
• Primer: vinska mušica ima 8 hromozoma (4 para;
2n=8). Koliko će imati molekula DNK i koliko
hromatida na kraju mitoze?
• Pre deobePre deobe (S faza) hromatide se dupliraju; pred
samu mitozu svaka ćelija će imati 16 DNK
molekula i 8 hromozoma.
• Nakon mitozeNakon mitoze, u svakoj telesnoj ćeliji će biti 8
molekula DNK I 8 hromozoma.
• U procesu mejoze (I i II) se redukuje broj
hromozoma sa 2n na n.
• Rastavljaju se hromozomi poreklom od oca i
od majke.

Más contenido relacionado

La actualidad más candente (20)

3. Prokariotska i eukariotska celija
3. Prokariotska i eukariotska celija3. Prokariotska i eukariotska celija
3. Prokariotska i eukariotska celija
 
Evoluciona biologija 2015
Evoluciona biologija 2015Evoluciona biologija 2015
Evoluciona biologija 2015
 
Genetika čoveka
Genetika čovekaGenetika čoveka
Genetika čoveka
 
Митоза и мејоза
Митоза и мејозаМитоза и мејоза
Митоза и мејоза
 
Homeostaza.pdf
Homeostaza.pdfHomeostaza.pdf
Homeostaza.pdf
 
Regulacija aktivnosti gena
Regulacija aktivnosti genaRegulacija aktivnosti gena
Regulacija aktivnosti gena
 
Gametogeneza
GametogenezaGametogeneza
Gametogeneza
 
Promene u strukturi i broju hromozoma
Promene u strukturi i broju hromozomaPromene u strukturi i broju hromozoma
Promene u strukturi i broju hromozoma
 
Humana genetika rodoslovno stablo
Humana genetika rodoslovno stabloHumana genetika rodoslovno stablo
Humana genetika rodoslovno stablo
 
Poreklo zivota na Zemlji. Dokazi evolucije.
Poreklo zivota na Zemlji. Dokazi evolucije.Poreklo zivota na Zemlji. Dokazi evolucije.
Poreklo zivota na Zemlji. Dokazi evolucije.
 
Populaciona genetika
Populaciona genetikaPopulaciona genetika
Populaciona genetika
 
Mejoza
MejozaMejoza
Mejoza
 
Individualno razviće čoveka
Individualno razviće čovekaIndividualno razviće čoveka
Individualno razviće čoveka
 
Наследне болести човека
Наследне болести човекаНаследне болести човека
Наследне болести човека
 
Varijabilnost
VarijabilnostVarijabilnost
Varijabilnost
 
Mehanizmi nasledjivanja 2017
Mehanizmi nasledjivanja 2017Mehanizmi nasledjivanja 2017
Mehanizmi nasledjivanja 2017
 
Teorije evolucije
Teorije evolucijeTeorije evolucije
Teorije evolucije
 
Replikacija DNK
Replikacija DNKReplikacija DNK
Replikacija DNK
 
Geni+i+genom1
Geni+i+genom1Geni+i+genom1
Geni+i+genom1
 
1. Podaci o evoluciji, hemijska i bioloska evolucija
1. Podaci o evoluciji, hemijska i bioloska evolucija1. Podaci o evoluciji, hemijska i bioloska evolucija
1. Podaci o evoluciji, hemijska i bioloska evolucija
 

Similar a Šta je genetika (20)

Promene u broju i strukturi hromozoma
Promene u broju i strukturi hromozomaPromene u broju i strukturi hromozoma
Promene u broju i strukturi hromozoma
 
Mutacije
MutacijeMutacije
Mutacije
 
bios173
bios173bios173
bios173
 
Mutacije
MutacijeMutacije
Mutacije
 
генетика понашања.катарина
генетика понашања.катаринагенетика понашања.катарина
генетика понашања.катарина
 
Viorika krecu genetika
Viorika krecu genetikaViorika krecu genetika
Viorika krecu genetika
 
Celijski ciklus
Celijski ciklusCelijski ciklus
Celijski ciklus
 
Celijski ciklus1
Celijski ciklus1Celijski ciklus1
Celijski ciklus1
 
Humana genetika, rodoslovno_stablo
Humana genetika,  rodoslovno_stabloHumana genetika,  rodoslovno_stablo
Humana genetika, rodoslovno_stablo
 
Nasleđivanje pola kod čoveka
Nasleđivanje pola kod čoveka Nasleđivanje pola kod čoveka
Nasleđivanje pola kod čoveka
 
Једро
ЈедроЈедро
Једро
 
Једро и хромозоми
Једро и хромозомиЈедро и хромозоми
Једро и хромозоми
 
1) Strukturne aberacije hromozoma i 2)Numeričke aberacije hromozoma
1) Strukturne aberacije hromozoma i 2)Numeričke aberacije hromozoma1) Strukturne aberacije hromozoma i 2)Numeričke aberacije hromozoma
1) Strukturne aberacije hromozoma i 2)Numeričke aberacije hromozoma
 
Генетика за Музичку школу
Генетика за Музичку школуГенетика за Музичку школу
Генетика за Музичку школу
 
Jedro
JedroJedro
Jedro
 
животни циклус ћелије митоза
животни циклус ћелије митозаживотни циклус ћелије митоза
животни циклус ћелије митоза
 
Specijacija.pdf
Specijacija.pdfSpecijacija.pdf
Specijacija.pdf
 
Nasledjivanje
NasledjivanjeNasledjivanje
Nasledjivanje
 
Nasledjivanje
NasledjivanjeNasledjivanje
Nasledjivanje
 
Цитологија
ЦитологијаЦитологија
Цитологија
 

Más de Ivana Damnjanović

Más de Ivana Damnjanović (20)

An ecosystem includes all the living things (plants, animals and organisms) i...
An ecosystem includes all the living things (plants, animals and organisms) i...An ecosystem includes all the living things (plants, animals and organisms) i...
An ecosystem includes all the living things (plants, animals and organisms) i...
 
Promene u toku razvića i uticaj hormona na njih.pdf
Promene u toku razvića i uticaj hormona na njih.pdfPromene u toku razvića i uticaj hormona na njih.pdf
Promene u toku razvića i uticaj hormona na njih.pdf
 
Obezbeđivanje energije.pdf
Obezbeđivanje energije.pdfObezbeđivanje energije.pdf
Obezbeđivanje energije.pdf
 
Nervni sistem.pdf
Nervni sistem.pdfNervni sistem.pdf
Nervni sistem.pdf
 
Velike promene u prošlosti.pdf
Velike promene u prošlosti.pdfVelike promene u prošlosti.pdf
Velike promene u prošlosti.pdf
 
Čulni organi.pdf
Čulni organi.pdfČulni organi.pdf
Čulni organi.pdf
 
Kalendar života.pdf
Kalendar života.pdfKalendar života.pdf
Kalendar života.pdf
 
Rast i pokreti biljaka.ppt
Rast i pokreti biljaka.pptRast i pokreti biljaka.ppt
Rast i pokreti biljaka.ppt
 
Razvice biljke bez semena.ppt
Razvice biljke bez semena.pptRazvice biljke bez semena.ppt
Razvice biljke bez semena.ppt
 
Biljni hormoni.ppt
Biljni hormoni.pptBiljni hormoni.ppt
Biljni hormoni.ppt
 
Razmena supstanci kod biljaka.ppt
Razmena supstanci kod biljaka.pptRazmena supstanci kod biljaka.ppt
Razmena supstanci kod biljaka.ppt
 
Gljive i lišajevi.pdf
Gljive i lišajevi.pdfGljive i lišajevi.pdf
Gljive i lišajevi.pdf
 
Polne zlezde.pptx
Polne zlezde.pptxPolne zlezde.pptx
Polne zlezde.pptx
 
Polne zlezde.pdf
Polne zlezde.pdfPolne zlezde.pdf
Polne zlezde.pdf
 
Dokazi evolucije
Dokazi evolucijeDokazi evolucije
Dokazi evolucije
 
Osnovni biomi na zemlji. Biosfera
Osnovni biomi na zemlji. BiosferaOsnovni biomi na zemlji. Biosfera
Osnovni biomi na zemlji. Biosfera
 
Ћелија
ЋелијаЋелија
Ћелија
 
Carstva
CarstvaCarstva
Carstva
 
Uslovi zivota na Zemlji
Uslovi zivota na ZemljiUslovi zivota na Zemlji
Uslovi zivota na Zemlji
 
Obnovljivi i neobnovljivi resursi
Obnovljivi i neobnovljivi resursiObnovljivi i neobnovljivi resursi
Obnovljivi i neobnovljivi resursi
 

Šta je genetika

  • 2.
  • 3. Šta genetika proučava? • Nasleđivanje i varijabilnost (promenljivost) osobina, • Način na koji se nasledna informacija prenosi kroz generacije, kako se održava, ispoljava i menja.
  • 4. Transmisiona genetika • Proučava način prenošenja osobina sa generacije na generaciju. • Prenošenje osobine sa roditelja na potomstvo se prati kroz nekoliko generacija.
  • 5. Rodoslovna stabla • Kod ljudi ne može biti kontrolisanog eksperimentalnog ukrštanja; osobina se prati kroz više generacija
  • 6.
  • 7. Citogenetika • Proučavanje hromozoma pomoću posebnih tehnika bojenja. • Saznanja o njihovoj građi, broju, promenama.
  • 8. Genetička istraživanja na molekularnom nivou • Proučavanje nukleotidnog sastava velikog broja gena kod različitih grupa organizama.
  • 9. Populaciona genetika • Analiza na nivou populacija; zašto se neke osobine javljaju u populacijama, zašto se neke održavaju a druge nestaju.
  • 10. HROMOZOMI  Hromozomi predstavljaju najviši stupanj kondenzacije jedrovog materijala hromatina koji se sastoji od DNK i proteina.  Broj i oblik hromozoma karakterističan je za svaku vrstu.  Telesne ćelije su diploidne (imaju 2n hromozoma), a polne haploidne (n). Kod čoveka: 2n = 46; n = 23
  • 11.
  • 12.  Hromozom je izgrađen od dve hromatide (dva molekula DNK) spojene centromerom.  Hromozom ima dva kraka: p i q, koji su iste dužine ako je centromera na sredini hromozoma Građa hromozoma
  • 13. Oblik hromozoma • Kod metacentričnih hromozoma centromera je na sredini, pa su kraci jednaki. • Submetacentrični hromozomi imaju centromeru bliže jednom kraju, a kod akrocentričnih centromera je skoro na samom kraju hromozoma. metacentrični submetacentrični akrocentrični
  • 15. Kada se hromozomi poređaju po veličini i obliku dobija se kariogram
  • 16. Hromozomi čoveka • Čovek ima 46 hromozoma: 22 para autozoma i jedan par polnih hromozoma. • U telesnim ćelijama muškarca, pored autozoma, prisutni su X i Y polni hromozomi: 22 AA + XY • U telesnim ćelijama žene, pored autozoma, postoje dva X hromozoma: 22 AA + XX
  • 17.
  • 18. • Polne ćelije imaju ukupno 23 hromozoma: 22 autozoma i jedan polni hromozom - X ili Y. • Polovina spermatozoida muškarca ima 22A + X, a druga polovina ima 22A + Y. • Jajne ćelije žene imaju 22 A + X.
  • 19. Položaj gena u hromozomu • Geni su linearno raspoređeni delovi hromozoma. • Mesto gena na hromozomu nazova se lokus.
  • 20. Aleli • Aleli su različiti oblici (varijante) jednog gena. • Aleli se nalaze se na istom lokusu na homologim hromozomima. • Geni koji imaju više alela su polimorfni geni, a oni koji imaju samo jedan oblik su monomorfni geni.
  • 21. Genetička osnova polne i bespolne reprodukcije • Mitozi predhodi duplikacija DNK molekula; pred samu mitozu svaki hromozom ima 2 hromatide (2 DNK molekula) povezane centromerom. • Ishodne ćelije će imati samo 1 DNK molekul po hromozomu. Tako je broj hromozoma i broj DNK molekula isti u roditeljskoj i potomačkoj ćeliji. Mitoza odvaja hromatide
  • 22. • Primer: vinska mušica ima 8 hromozoma (4 para; 2n=8). Koliko će imati molekula DNK i koliko hromatida na kraju mitoze? • Pre deobePre deobe (S faza) hromatide se dupliraju; pred samu mitozu svaka ćelija će imati 16 DNK molekula i 8 hromozoma. • Nakon mitozeNakon mitoze, u svakoj telesnoj ćeliji će biti 8 molekula DNK I 8 hromozoma.
  • 23. • U procesu mejoze (I i II) se redukuje broj hromozoma sa 2n na n. • Rastavljaju se hromozomi poreklom od oca i od majke.