2. 2
Izradu Akcionog plana za razvoj omladinskog preduzetništva omogućio je američki narod
preko Agencije Sjedinjenih Američkih Država za međunarodni razvoj i Programa za
planiranje i reagovanje u vanrednim situacijama i jačanje ekonomske sigurnosti.
Sadržaj publikacije je isključiva odgovornost autora plana, a koji ne odražava nužno i stav
Agencije Sjedinjenih Američkih Država za međunarodni razvoj ili Vlade Sjedinjenih Država
3. 3
SADRŽAJ
OBRAĆANJE PREDSEDNIKA OPŠTINE ............................................................................ 4
UVOD.................................................................................................................................... 5
METODOLOGIJA..................................................................................................................................... 6
DEFINICIJE ............................................................................................................................................ 6
SKRAĆENICE ......................................................................................................................................... 7
ANALIZA TRENUTNOG STANJA........................................................................................ 8
SEKTOR MSPP NA NACIONALNOM NIVOU................................................................................................ 8
O OPŠTINI SURDULICA ......................................................................................................................... 10
Osnovne informacije ..................................................................................................................................... 10
Stanovništvo ................................................................................................................................................. 10
Stanje na tržištu rada.................................................................................................................................... 11
Privredni potencijali....................................................................................................................................... 11
Najvažniji lokalni socijalno-ekonomski akteri ................................................................................................ 14
SWOT ANALIZA PROBLEMATIKE RAZVOJA OMLADINSKOG PREDUZETNIŠTVA U OPŠTINI SURDULICA........... 16
ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA ....................................................................................................... 17
Istraživanje potreba i stavova mladih preduzetnika....................................................................................... 17
Istraživanje potreba i stavova maturanata srednjih škola.............................................................................. 22
MATRICA AKCIONOG PLANA...........................................................................................27
I – INFORMISANJE........................................................................................................................... 27
II – EDUKACIJA................................................................................................................................. 30
III – SAVETODAVNA PODRŠKA ...................................................................................................... 33
IV –FINANSIJSKE I NEFINANSIJSKE PODSTICAJNE MERE ........................................................ 34
4. 4
OBRAĆANJE PREDSEDNIKA OPŠTINE
Akcioni plan pred vama je usmeren ka iznalaženju načina za ohrabrivanje mladih ljudi da
pokrenu svoj biznis, da žive od svog rada i grade svoju budućnost u svom gradu.
Svestan sam nedoumica, strahova i problema sa kojima se sreću učenici završnih razreda
srednjih škola, oni koji su završili srednju školu, oni koji studije privode kraju. Najveći problem
je neizvesnost zapošljenja. Kao Predsednik opštine, svakog dana se srećem sa ljudima od
kojih većina pripada upravo ovoj populaciji onih koji su u potrazi za poslom.
Znam da je teško, uvek je bilo teško, više ili manje, ali svi moramo da se suočimo sa istinom:
koliko god se dobar deo mladih ljudi nadao da će sigurnost u poslu pronaći pod okriljem neke
državne ili javne službe, smatram da je to tek jedan od vidova zaposlenja. Znamo da više
nema sigurnog radnog mesta. Sigurnost postoji samo za one koji su spremni da se suoče sa
ogromnim radom i da stalno stiču nova znanja.
Iz ličnog iskustva znam kako se radi u privatnom sektoru. Ja sam se odmah po završetku
školovanja opredelio za privatni biznis. Opstao sam i opstajem u njemu i danas, kao i mnogi
koji su uspeli u svom privatnom poslu. I sve samo zahvaljujući radu, upornosti i stalnoj borbi
da se bude konkurentan, i uvek u korak sa novim trendovima u poslovanju.
Koliko god mladi ljudi nemali dovoljno znanja kako da pokrenu svoj posao, i koliko god bila
teška vremena za tu vrstu posla, pravila kako postati i ostati uspešan u nečemu što se radi
su uvek ista: a to je rad, red i upornost u poslu. Uspesi i padovi su deo životnog i radnog
ciklusa i ne smeju nikoga da obeshrabre.
Opština Surdulica će svim svojim kapacitetima da pomogne u sprovođenju Akcionog plana
za razvoj omladinskog preduzetništva jer ja zaista smatram da je to pravi način da mladi ljudi
sebi obezbede egzistenciju, i još jednom ponavljam, da ostanu ovde, da ne odlaze iz
Surdulice u potrazi za poslom.
Opština će takođe da maksimalno pomogne prilikom osnivanja firmi, da finansijski
potpomogne mlade preduzetnike, a stavićemo na raspolaganje i naše službe, kako i stoji u
ovom Akcionom planu.
Mnogi uspešni ljudi iz naše opštine koji rade u Surdulici, u raznim gradovima naše zemlje i
širom sveta treba da budu uzor našim mladim ljudima koji se spremaju da krenu putem
preduzetništva. Naši mladi su vredni, pametni i odrasli u jednom novom vremenu. Potkovani
su znanjem, poznavanjem novih tehnologija i stranih jezika, a iskustvo i uspeh je nešto što
će doći kao rezultat rada i primene tih znanja.
Akcioni plan za razvoj omladinskog preduzetništva i njime predviđene aktivnosti mogu u
tome da im pomognu i verujem da ćemo do kraja 2013. godine imati brojne nove firme koje
će upravo voditi mladi ljudi.
Novica Tončev,
Predsednik opštine Surdulica
5. 5
UVOD
Sektor malih i srednjih preduzeća i preduzetništva (MSPP) u Srbiji upošljava procentualno
najviše radne snage, te samim tim može i treba da predstavlja snažan oslonac lokalnog
ekonomskog razvoja. Razvoj sektora MSPP je naročito važan za manje sredine jer
ekonomski boljitak ovih lokalnih sredina često zavisi od uspešnog poslovanja samo nekoliko
većih privrednih sistema.
Upravo ova zavisnost od velikih privrednih sistema i drugih velikih poslodavaca daje posebnu
težinu sveprisutnoj potrebi za ozbiljniji razvoj sektora MSPP, i to naročito onim sredinama
koje su opterećene konstantnom migracijom mladih u korist velikih gradskih centara Srbije.
Zbog gore navedenog i brojnih drugih razloga pristupilo se izradi Akcionog plana za razvoj
omladinskog preduzetništva u opštini Surdulica, i to zahvaljući podršci Opštine Surdulica i
Agencije Sjedinjenih Američkih Država za međunarodni razvoj (USAID) preko Programa za
planiranje i reagovanje u vanrednim situacijama i jačanje ekonomske sigurnosti.
Konsultantsku podršku koja je pružena Kancelariji za mlade opštine Surdulica tokom izrade
ovog Akcionog plana obezbedio je stručni tim Udruženja „Narodni parlament“ iz Leskovca.
Akcioni plan za razvoj omladinskog preduzetništva u opštini Surdulica izrađen je za
vremenski period od 2011. do 2013. godine i njegova ciljna grupa su svi mladi ljudi od 15 do
30 godina starosti sa prebivalištem na teritoriji opštine Surdulica.
Ovaj Akcioni plan (AP) predstavlja skup projekata i programa čija realizacija treba da
pomogne razvoju preduzetništva i preduzetničkog duha kod mladih ljudi, te dovede do stanja
u kojem će mladim ljudima iz Surdulice samozapošljavanje, odnosno preduzetništvo, biti
potpuno validna i bliska alternativa zapošljavanju. U skladu sa ovim, u ovom Akcionom planu
precizno su definisane uloge relevantnih subjekata i precizni mehanizmi za ostvarivanje
opštih i specifičnih ciljeva definisanih ovim Akcionim planom.
Usklađenost sa nacionalnim i lokalnim strateškim dokumentima
Akcioni plan za razvoj omladinskog preduzetništva u opštini Surdulica pripremljen je na način
koji garantuje njegovu usklađenost sa relventnim nacionalnim i lokalnim strateškim
dokumentima. Naročito onim koji se tiču omladinske politike i razvoja preduzetništva.
Nacionalni nivo:
• Nacionalna Strategija za mlade Republike Srbije
• Akcioni plan za implementaciju Nacionalne Strategije za mlade Republike Srbije
Lokalni nivo:
• Strateški plan razvoja opštine Surdulica
• Strategija održivog razvoja opštine Surdulica
6. 6
Metodologija
Konsultativni proces izrade Akcionog plana za razvoj omladinskog preduzetništva u opštini
Surdulica započet je formiranjem radne grupe za izradu AP-a.
Članove radne grupe izabrala je sama lokalna samouprava donevši Odluku o ovome na
sednici Veća opštine Surdulica. Članovi radne grupe, svi iz opštine Surdulica: Živojin
Stanković, Marko Marković, Miroljub Ivanović, Mirjana Stanković, Slavica Radulović,
Stanislav Jović i Dušan Momčilović.
Sam konsultativni proces sastojao se iz sledećih koraka:
- Panel diskusije sa članovima radnog tela za izradu AP-a;
- Istraživanje sprovedeno među mladim preduzetnicima iz Surdulice o problemima i
potrebama u vezi sa razvojem omladinskog preduzetništva;
- Istraživanje sprovedeno među maturantima srednjih škola u Surdulici o njihovim
potrebama i stavovima u vezi sa samozapošljavanjem i planovima za budućnost;
- Javna rasprava o nacrtu Akcionog plana za razvoj omladinskog preduzetništva u
opštini Surdulica.
Definicije
Omladinsko preduzetništvo
Definiciju omladinskog preduzetništva nije lako dati jer sama reč „preduzetništvo“ ima više
značenja. Sama reč potiče od francuske reči „entreprendre„ što znači „preduzeti“, i ovo bi u
bukvalnom tumačenju značilo da je „preduzetnik“ bilo koja osoba koja preduzima određene
radnje ili poteze sa svrhom sopstvene ekonomske dobiti. Međutim, u poslovnom kontekstu
reč „preduzetnik“ danas se gotovo isključivo koristi za osobe koje su samoupošljene,
odnosno vode i poseduju sopstveni biznis.
Tako se i u kontekstu izrade ovog Akcionog plana, omladinskim preduzetništvom smatra
svaka radnja koju mlada osoba preduzme sa ciljem generisanja prihoda preko sopstvenog
privatnog biznisa. Ovo je suprotnost „radu za drugog“ i zato se i zove samoupošljenost ili
samozapošljavanje.
Takođe, u kontekstu ovog Akcionog plana, osoba koja se bavi omladinskim preduzetništvom
jeste mlada osoba koja se bavi preduzetništvom, odnosno vodi sopstveni biznis. Ovde
primenjena definicija „mladi preduzetnik“ odnosi se znači na mlade osobe koje su vlasnici
preduzetničke radnje odnosno preduzeća, kao i na one koji su samoupošljeni preko bavljenja
poljoprivredom, stočarstvom...
Definicija „mladi preduzetnik“ se i u kontekstu rodne ravnopravnosti odnosi i na „mlade
preduzetnice“, odnosno osobe ženskog pola koje se bave preduzetništvom.
Mladi u Srbiji
Prema Nacionalnoj strategiji za mlade, mladi su osobe uzrasta od petnaest do trideset
godina starosti. U Republici Srbiji ima oko milion i po mladih, što u odnosu na ukupan broj
stanovnika čini dvadeset procenata. Po zadnjem popisu stanovništva iz 2002. godine.
7. 7
Skraćenice
MSPP – Mala i srednja preduzeća i preduzetništvo
AP – Akcioni plan (za razvoj omladinskog preduzetništva)
USAID - Agencija Sjedinjenih Američkih Država za međunarodni razvoj
KzM – Kancelarija za mlade
Kancelarija za LER – Kancelarija za lokalni ekonomski razvoj
NSZ – Nacionalna služba za zapošljavanje
RPK – Regionalna privredna komora
TOS – Turistička organizacija Surdulice
BDV – Bruto dodata vrednost
IKT – Informaciono-komunikacione tehnologije
8. 8
ANALIZA TRENUTNOG STANJA
Sektor MSPP na nacionalnom nivou
Ubrzani rast broja malih i srednjih preduzeća i izgradnja sistema podsticanja njihovog
razvoja, spadaju u značajna dostignuća tranzicije ekonomije Srbije u periodu 2000-2009.
godina. Sektor malih i srednjih preduzeća i preduzetnika (MSPP) je postao najefikasniji
segment privrede Srbije, nosilac rasta i zapošljavanja, a u 2009. godini obezbedio je 66,7%
zaposlenosti, 67,8% prometa i 57,4% bruto dodate vrednosti (BDV) nefinansijskog sektora
privrede Srbije.
Posle 2000. godine, načinjen je bitan napredak u stvaranju institucionalnog i zakonskog
okvira poslovanja, tako da je Srbija uspela da nadoknadi zaostajanje u razvoju MSPP u
odnosu na druge zemlje u tranziciji. Broj preduzeća i radnji se kontinuirano uvećavao, uz
istovremeno povećavanje broja zaposlenih, pa je broj radnih mesta otvorenih u sektoru
MSPP od 2005. godine veći od broja radnih mesta izgubljenih restrukturiranjem velikih
preduzeća, što je davalo značajan doprinos smanjivanju socijalnih tenzija. Međutim,
dinamika zapošljavanja u MSPP nije dovoljna da bi apsorbovala raspoloživu radnu snagu.
Komparativna analiza razvijenosti sektora MSP u Srbiji i u zemljama EU, pokazuje da je
prema učešću u broju preduzeća i zaposlenosti, kao i prema ostvarenom prometu i BDV,
sektor MSPP Srbije na nivou proseka EU. Međutim, veliko je zaostajanje sektora MSPP
Srbije u odnosu na prosek EU ako se posmatraju promet po zaposlenom, BDV po
zaposlenom i profit po zaposlenom. Uporedna analiza investicija po zaposlenom i investicija
po preduzeću, u zemljama okruženja i EU-27, ukazuje na značajno niži nivo ovih pokazatelja
u Srbiji, kako za sektor MSPP tako i za ukupnu privredu. Investicije po zaposlenom u sektoru
MSPP iznose 3.000 EUR (prosek EU je 7.700 EUR), a investicije po preduzeću 9.200 EUR
(u EU je 33.400 EUR).
Svetska ekonomska kriza je produbila probleme sa kojima se suočava srpska ekonomija, a
na razvoj MSPP je delovala ograničavajuće. Vlada i Narodna banka Srbije su preduzele niz
mera koje su samo delom uspele da ublaže negativne posledice krize. Model rasta
ekonomije Srbije, pre krize se suočio sa ozbiljnim ograničenjima, pošto je bio neodrživ na
srednji rok.
Efekti recesije (smanjenje spoljne i unutrašnje tražnje, investicija, porast rizika i troškova
ulaganja, kao i strah od neuspeha), negativno su uticali na poslovanje privrednih subjekata i
na preduzetničku klimu. Rezultati GEM istraživanja preduzetničke aktivnosti u 2009. godini
ukazuju na smanjen broj početnika, kao i novih preduzetnika. Narušena je zdrava
preduzetnička dinamika iz prethodnih godina (usporeno je osnivanje, rast i razvoj, a ubrzano
je gašenje privrednih subjekata), čime su znatno ograničene mogućnosti za otvaranje novih
radnih mesta i rast produktivnosti.
U 2009. godini u sektoru MSPP poslovalo je 314.827 privrednih subjekata, sa 872.540
zaposlenih, i ostvareno je 4.380 mlrd. dinara prometa, kao i 819,2 mlrd. dinara BDV. U
strukturi MSPP, najbrojniji su mikro privredni subjekti – preduzetnici i mikro preduzeća
(302.484) – dok mala i srednja preduzeća (12.343) dominiraju po svim posmatranim
indikatorima (52,7% zaposlenosti, 57,6% prometa, 60,2% BDV, 76,0% izvoza i 74,2%
uvoza). Broj MSPP je povećan za 11.378, što je rezultat povećanja broja preduzetnika i
mikro preduzeća (za 11.420 i 703, respektivno) koji zbog slabe ekonomske snage nisu bitnije
uticali na povećanje nivoa razvijenosti celokupnog sektora. Istovremeno, smanjio se broj
malih (za 542) i srednjih preduzeća (za 205).
9. 9
Posledice krize odrazile su se na pad zaposlenosti, prometa, BDV i profita. U 2009. godini u
sektoru MSPP zaposleno je 67.619 radnika manje nego u 2008. godini (-7,2%). Promet
MSPP je realno manji za 14,7%, BDV za 11,2%, a profit za 15,5%.
Zadržana je nepovoljna tendencija koncentracije broja MSPP u dva sektora (Trgovina na
veliko i malo 34,4% i Prerađivačka industrija 17,2%) i to pretežno u dva regiona (Gradu
Beogradu 29,5% i Južno-bačkom okrugu 10,0%).
Recesija je uticala na smanjivanje sklonosti preduzeća ka investiranju, kao i na smanjeno
učešće opreme i građevinskih radova u tehničkoj strukturi investicija. Prema udelu ivesticija u
BDV, sektor MSPP je ispod proseka privrede (27% prema 32%), sa značajnim razlikama
unutar samog sektora. Krizom su najviše pogođena mikro preduzeća čija izdvajanja u 2008.
iznose samo 9% BDV (29% u 2007.), dok su iznad proseka jedino srednja preduzeća (36%).
Takođe, mikro preduzeća su u opremu uložila tek 9% ukupnih investicija (62,4% u 2007.).
Preduzetnici najviše ulažu u građevinske radove, čije učešće u ukupnim građevinskim
radovima nefinansijskog sektora iznosi 19,7%.
Rast osnovnih indikatora troškovne konkurentnosti u periodu 2004-2008. godina prekinut je u
kriznoj 2009. godini, a najviše su pogođena mikro i mala preduzeća koja značajno doprinose
zapošljavanju, ali su manje produktivna zbog niže kvalifikovane radne snage koja stvara
manju dodatu vrednost. Zarade sektora MSPP čine gotovo 2/3 BDV, tako da preduzećima ne
ostaje dovoljno sopstvenih sredstava za unapređenje i modernizaciju procesa rada.
Svetska ekonomska kriza u najvećoj meri pogađa preduzeća uključena u međunarodnu
trgovinu, pa se smanjio broj izvoznika i uvoznika u 2009. godini. Smanjenje domaće
potrošnje se odrazilo na mnogo brži pad uvoza nego izvoza, tako da je pokrivenost uvoza
izvozom povećana na 52,8%, naročito u sektoru MSPP. Iako izvoz visokotehnoloških
proizvoda beleži najbrži rast, privreda Srbije još uvek zavisi od izvoza grana niske tehnološke
intenzivnosti. U sektoru MSPP situacija je veoma nepovoljna: predmet razmene su uglavnom
proizvodi koji ne zahtevaju upotrebu visoke tehnologije i angažovanje intelektualnog rada.
Intenzitet strukturnih promena izvoza u 2009. godini bio je najznačajniji u mikro preduzećima,
koja su, kao i preduzeća srednje veličine, uspela da povećaju i nominalnu vrednost izvoza
(za 3,5% i 4,7%, respektivno).
Primena savremenih IKT, u funkciji konkurentnog poslovanja savremenog preduzeća,
pokazuje da su prema opremljenosti i upotrebi računara u poslovanju, MSPP Srbije neznatno
iza proseka EU-27 i visoko razvijenih zemalja, ali da u korišćenju Interneta značajno zaostaju
za većinom članica EU. Internet se najčešće koristi u cilju obezbeđivanja bankarskih i
finansijskih usluga, dok je elektronsko poslovanje (kupovina i prodaja) još uvek nedovoljno
zastupljeno.
U odnosu na 2008. godinu, najznačajniji napredak Srbije u 2009. je ostvaren u oblastima:
unapređenje poslovanja na domaćem i inostranom tržištu, efikasnija zastupljenost interesa
malih preduzeća, modeli uspešnog elektronskog poslovanja i prvoklasna podrška malim
preduzećima, unapređenje on-line pristupa i jačanje tehnoloških kapaciteta MSPP.
Međutim, izostale su intenzivnije aktivnosti u oblastima obrazovanja i obuke za
preduzetništvo, korišćenja raspoloživih sposobnosti i unapređenja zakonodavnog okvira.
10. 10
O opštini Surdulica
Osnovne informacije
Opština Surdulica se nalazi u regionu južne Srbije, u Pčinjskom okrugu na samoj državnoj
granici sa susednom Republikom Bugarskom. Sa juga su opštine Vranje i Bosilegrad, sa
zapada opština Vladičin Han iz Pčinjskog okruga, a sa severa je opština Crna Trava iz
Jablaničkog okruga. Kroz njenu teritoriju prolaze i delovi državnih puteva: M 1-13, R122,
R124 (a) i R124 (b).
Klima je umereno kontinentalna sa četiri godišnja doba. Prosek padavina iznosi 767 mm, dok
godišnja prosečna temperatura iznosi 10.5o
S. Surdulica ima povoljan geografski položaj. Od
međunarodnog puta Niš-Skoplje-Solun (E - 75) Surdulica je udaljena svega 10km, dobro je
povezana i sa aerodromima u Beogradu (330km), Skoplju (120km), i Sofiji (110km).
Opština Surdulica je smeštena u slivu reke Vrle, u Masuričkom polju i na delu vlasinske
visoravni u slivu gornje Jerme i Božičke reke. Opština se proteže duž državne granice sa
Bugarskom u dužini od 42km, na površini od 628 km kvadratnih i nadmorskoj visini od 475m
do preko 1500m. Surdulica je oslonjena na visoke planine Vardenik (1875m) i Čemernik
(1638m).
Stanovništvo
Na prostoru od 628 km2
, po popisu iz 2002. godine, živi 22190 stanovnika u 41 naselju. U
samom gradu živi 10914 stanovnika (49,18%) dok ostali stanovnici (11276) žive u selima
(50.82%). Ukupan broj domaćinstava u opštini iznosi 6967.
U opštini je prisutna stalna tendencija pada broja stanovnika između dva popisa 1991 i 2002
broj stanovnika se smanjio za 2299. Polnu strukturu stanovništva karakteriše nešto veće
prisustvo žena (50,70%) u odnosu na muškarce (49,30%). Opština je multi etnička sa
dominantnim prisustvom Srba. Etnička struktura: Srbi 82,35%, Romi 9,01%, Bugari 4,52% i
ostali 4.11%.
Teritorijalni raspored stanovnika opštine Surdulica:
Broj
%
Površina opštine
km
2
Naselja Stanovnika
11. 11
Grad 1 10914 49.18
209Prigradsko selo 6 4450 20.05
Polu udaljeno selo 5 2361 10.64
Udaljeno selo 29 4465 20.12 419
Ukupno 41 22190 100.00 628
Stanje na tržištu rada
Jedan od osnovnih pokazatelja nivoa razvijenosti je i broj zaposlenih radnika, posebno u
odnosu na ukupno stanovništvo. U Opštini je zaposleno ~6 000 radnika što predstavlja ~27%
od ukupnog broja stanovnika i daleko je manji od optimalne zaposlenosti koja treba da iznosi
42% od ukupnog broja stanovnika.
Većina registrovanih zaposlenih ljudi radi u privredi 49,62% , vanprivreda je zastupljena a
18.28% dok samostalno obavlja delatnost 32,10%. Najveći broj zaposlenih u Surdulici dolazi
iz mešovitog sektora ali je značajni udeo i društvenog sektora sa 29,30%.
Stanje nezaposlenih na evidenciji NSZ i stanje nezaposlenih po kvalifikacionoj strukturi na
dan 31. 03. 2010. godine:
STEPEN ukupno muškarci žene
Nezaposleni 3525 1644 1881
I stepen stručne spreme 1034 489 545
II stepen stručne spreme 69 32 37
III stepen stručne spreme 816 508 308
IV stepen stručne spreme 1301 486 815
V stepen stručne spreme 17 15 2
VI stepen stručne spreme 185 65 120
VII stepen stručne spreme 95 47 48
Stanje nezaposlenih prema starosnoj strukturi:
God. 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 >65
Σ 89 497 431 494 398 387 409 428 298 93 1
Prosečna dužina čekanja na posao je 3,62 godine (muškarci 3 godine , žene 4,1 godina).
Privredni potencijali
Poljoprivreda i proizvodnja hrane
Teritorija Opštine zahvata 62.825 ha zemljišta raspoređenog u 39 katastarskih opština.
Poljoprivredno zemljište u opštini Surdulica prostire se na 33.642 ha, od čega su 8.420 ha
12. 12
njive, 91 ha vrtovi, 1.209 ha voćnjaci, 10.843 ha livade, 13.226 ha pašnjaci, 23 ha močvare
bare trstici i 27 ha ostalo poljoprivredno neplodno zemljište.
Stanovništvo surduličke opštine je tradicionalno poljoprivredno stanovništvo koje proizvodi
poljoprivredne kulture na sitnim, iscepkanim, privatnim posedima i stvara male viškove
proizvoda za prodaju.
Od voćarskih kultura izdvajaju se zasadi malina, jabuka, šljiva a u poslednje vreme jagode i
ribizle. Glavne karakteristike i glavni problem primarne poljoprivredne proizvodnje jeste
veličina farme i tradicionalan način rada. Prosečna veličina poseda privatnih farmi je ispod 3
ha i ona je isuviše mala za osnovne potrebe tako da veliki broj farmera ima dodatni izvor
prihoda koji je uglavnom sezonskog tipa.
Sama poljoprivredna proizvodnja je ekstenzivna i nije tržišno orijentisana, zasnovana je na
zastareloj mehanizaciji i tehnologiji. Mehanizacija je u proseku stara oko 20 godina. Većina
farmera proizvodi za svoje lične potrebe a viškovi se prodaju na lokalnom tržištu. U opštini
Surdulica u 2009. je samo ~36,5% registrovanih poljoprivrednih gazdinstava.
Na području opštine je izgrađeno 6 ribnjaka kalifornijske pastrmke gde se proizvede ~90 t
ribe (na godišnjem nivou) koja se uglavnom prodaje na lokalnom tržištu.
Ovčarska farma “Simpo – Vlasina” kapaciteta je 4.000 grla. Trenutno je kapacitet popunjen
sa ~75% - oko 3.000 – 3.500 grla. Ovčarska farma obrađuje i kosi oko 250 ha na Vlasini.
Poljoprivredno šumarska škola „Josif Pančić“ je najznačajniji poljoprivredni proizvođač na
teritoriji Opštine i nosilac razvoja i uvođenja inovacija u poljoprivredu.
U školi aktivno radi Agroinformativni centar na osavremenjavanju znanja i veština
poljoprivrednih proizvođača i Područni centar za ruralni razvoj koji je formiralo Ministarstvo
poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede sa ciljem bržeg ruralnog razvoja i približavanjem
aktivnosti Ministarstva direktnim korisnicima: poljoprivrednim gazdinstvima.
Poslednjih godina malinarstvo dobija sve više na značaju, i to kako u selima neposredno
pored Surdulice, tako i na Vlasini, gde se obnavljaju velike površine za uzgoj malina, ali i
čuvenog vlasinskog krompira, šargarepe, koji su, preko otkupnih stanica, u sve većim
količinama prisutni na domaćem i svetskom tržištu.
Lekovito bilje i prerada bobičastog voća, naročito borovnice, brusnice, divlje kupine i divlje
maline i pečuraka takođe dobija sve više na značaju i nalazi svoje mesto na tržištu.
Proizvodnja organske hrane na Vlasini kao netaknuom prirodnom potencijalu je moguća u
prirodnim uslovima, a realizacija projekta “Diversifikacija ruralne ekonomije u transgraničnom
regionu pomoću uvođenja i primene organske poljoprivrede” obezbedila je trenutne potrebe
za stručnom obuku poljoprivrednika koji bi se njome bavili.
Osim ovčarske farme koja posluje u sastavu HK SIMPO na Vlasini, bavljenja stočarstvom je
nedovoljno i nema drugih registrovanih farmi.
Usled slabe finansijske moći i oskudnog znanja ljudi koji se bave navedenim poljoprivrednim
poslovima osetna je potreba za dodatnim sredstvim i edukacijom kako bi efekti bili veći, a
rezultati održiviji.
Rudna bogatstva
Surdulička opština je od vremena Rimljana i Turaka bila poznata po eksploataciji gvozdene
rude i rude molibdena. Nalazište molibdena, elementa koji se u Srbiji jedino može da nađe u
13. 13
Mačkatici, opština Surdulica, bilo je jedno od najbogatijih i najvećih u Evropi. Nakon decenija
u kojima je rudnik bio zapostavljen, 2007. i 2008. godine, ekspertski tim iz DANDI-ja, svetski
priznatog istraživača rudnih potencijala, boravio je u Surdulici i u Mačkatici i ispitivao stanje
rudnog potencijala molibdena. Kriza je na neodređeno vreme odložila dalja ispitivanja.
Kapaciteti za preradu rude, sa trasom kojom je nekada išao sistem žičara za prevoz rude do
livnice, postoje u Livnici “Mačkatica” koja osim tehničkih ima na raspolaganju i kadrovske
resurse, ali koji trenutno nisu dovoljno iskorišćeni.
Održivi izvori energije
Istraživanja koja su obavljena na Vlasini, a od strane inostranih eksperata koji su
angažovani, pokazala su da su gotovo neiscrpni izvori održive energije kojima opština
raspolaže. Pre svega voda, pogodna za izgradnju mini centrala, zatim vetar, pogodan za
postavljanje sistema vetrenjača, sunce, solarna energija koja počiva na činjenici da sunce u
Srbiji izlazi na Vlasini i da je odgovarajući broj sunčanih sati u toku dana.
Industrija
Najvažniji privredni subjekti su: Knauf insulation, AD Mačkatica, Fabrika elektromotora RS
Partners group, Fabrika hleba i mleka, Rosa – Coca Cola, PD Đerdap – Vlasinske HE,
Fabrika nameštaja STIL, Fabrika obuće Koštana, PD Jugoistok Niš – Pogon
Elektrodistribucija Surdulica, Zastava servis, Ovčarska farma Simpo, Masurica AD, Jumko,
HUP Evropa, AD Zvezda, Porodična mlekara Veličković, GP Tončev gradnja, GP Zidar, AMD
Polet. Većina pobrojanih firmi posluje u Industrijskoj zoni u Belom Polju čija je ukupna
površina 53,72ha.
Na teritoriji opštine radi više od 700 malih i srednjih preduzeća. Prema delatnosti najviše su
zastupljene trgovina na malo, građevina, usluge, prerada poljoprivrednih proizvoda...
Krajem 2010. godine ukupan broj zaposlenih na teritoriji opštine je ~5100 od čega ~4100
zaposleno u privrednim društvima, ustanovama, zadrugama i organizacijama. ~1850 su
preduzetnici i lica koja samostalno obavljaju delatnost.
Turizam
Potencijali za razvoj turizma na Vlasini su veoma važan resurs opštine Surdulica.
Raznovrsnost predela, razuđenost reljefa i netaknuta priroda, biodiverzitet, autohtoni
biosistemi, ekološke i predeone celine, bogatstvo šumama i vodotocima, raznovrsna flora i
fauna i, pre svega, Vlasinsko jezero i visoravan kao specifičan i dominantni atrakter,
predstavljaju osnove turističke atraktivnosti područja Surdulice.
Vlasina je potencijalni generator razvoja opštine, ali samo ukoliko počnu da se koriste
turistički i privredni potencijali kojima raspolaže. Sadašnje stanje u turizmu opštine Surdulica,
koje počiva na Vlasini, uz uvažavanje da je proglašena zaštićenim predelom posebnih odlika,
zasniva se na individualnim naporima da se Vlasina promoviše kao najatraktivnija turistička
destinacija na jugu Srbije. Nema planskog, organizovanog ni zajedničkog nastupa nosilaca
turističke ponude prema potencijalnim turistima, tako da su i efekti teško merljivi, a za samu
opštinu su neznatni.
Vlasina, sa planinama Čemernikom, Vardenikom, Planom i Vrtopom, raspolaže idealnim
uslovima za razvoj turizma bez ograničenja na godišnje doba, za razvoj zdravstvenog
turizma-bolesti disajnih organa i štitne žlezde, sportskog i rekreativnog, lovnog i ribolovnog,
nautičkog, seoskog, etno i eko turizma. Istorija Vlasine preko koje su se pružali rimski i carski
14. 14
putevi i brojni verski objekti, kao što je manastir Palja iz 9. veka, pružaju odlične uslove za
razvoj i verskog turizma.
Osnovni preduslov za ozbiljnije investicione zahvate na Vlasini jeste izgradnja
kanalizacionog sistema za prikupljanje, odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda kojim bi se
rešili komunalni problemi. Paralelno sa rešavanjem komunalne infrastrukture potrebno je da
se pristupi i rešavanju turističke infrastrukture, a i jedan i drugi problem definisani su u
projektu „Integrisani razvoj turističke infrastrukture na Vlasini“.
Vlasini nedostaju smeštajni kapaciteti, hoteli, ski centar, akva parka, lovački dom, marina i
drugi turistički atraktivni objekti, što ne može da se ostvari bez pomoći ili države ili strateških
partnera.
Najvažniji lokalni socijalno-ekonomski akteri
Nacionalna služba za zapošljavanje, filijala Surdulica
Nacionalna služba za zapošljavanje, filijala Vranje ispostava Surdulica je jedina služba u
opštini koja se bavi posredovanjem u zapošljavanju. Takođe njene aktivnosti su i: vršenje
predselekcije kandidata za potrebe poslodavca, evidentiranje redovnih javljanja
nezapošljenih lica, prijave i odjave radnika, rad sa nezapošljenim licima (grupna informisanja,
individualni razgovori sa nezapošljenima, sklapanje individualnih planova za zapošljavanje,
procedura ostvarivanja prava u slučaju nezapošljenosti.
Nezapošljenim licima i poslodavcima su dostupni programi: samozapošljavanja; pripravnički
(prva šansa); novo zapošljavanje; razne obuke prekvalifikacije i stručnog usavršavanja za
poslodavce i nezapošljene.
U Nacionalnoj službi za zapošljavanje (ispostavi u Surdulici) je zapošljeno troje ljudi: dva
savetnika za posredovanje u zapošljavanju i jedan evidentičar.
Centar za socijalni rad
U okviru delatnosti Centra za socijalni rad, jedna od osnovnih funkcija je neposredno
ostvarivanje socijalne zaštite i socijalne sigurnosti građana i njihovih porodica.
U tom smislu kretanje ukupnog broja korisnika socijalne i porodično pravne zaštite je:
Po starosti 2008 2009
Deca i omladina 384 430
Odrasla lica 558 694
Ostarela lica 164 162
Ukupno 1106 1286
Broj porodica sa ostvarenim pravom na materijalno obezbeđenje:
Mesec 2008. 2009.
I 173 186
II 176 185
III 183 188
IV 185 189
15. 15
V 180 195
VI 174 184
VII 165 163
VIII 149 154
IX 154 163
X 169 186
XI 181 195
XII 183 210
Broj porodica sa ostvarenim pravom na materijalno obezbeđenje prema broju članova
porodice, a na dan 31.12.2009. je 449 članova porodice.
Jednokratnu pomoć je ostvarilo:
- 2008: 208 lica;
- 2009: 202 lica;
- pomoć za lekove, lečenje i namirnice: 2008: 170 i 2009: 179;
- oprema pri smeštaju lica u Ustanove ili porodice: 2008: 24 i 2009: 11.
Ukupna izdvojena sredstva iz budžeta opštine Surdulica za socijalnu zaštitu su:
2008. - 4.108,175,00 RSD.
2009. - 5.105,348,08 RSD.
2010. - 5.530,000,00 RSD.
Služba za ekonomski razvoj opštine Surdulica (Kancelarija za LER)
Služba je ustanovljena u okviru Opštinske uprave opštine Surdulica 01. 09. 2007. godine.
Poslovi koje obavljaju zaposleni u ovoj službi su: izrada plana razvoja opštine, izrada
konkretnih razvojnih projekata i zaokruživanje finansijskih konstrukcija, aktivnosti na izradi
projektnih predloga: apliciranje, sakupljanje projektne dokumentacije, implementacija
odobrenih projekata i učešće u izradi strategije razvoja opštine.
U proteklom periodu Služba je radila na pripremi i realizaciji projekata.
Odelenje za privredu i finansije
Rešava po zahtevima iz oblasti privrede i preduzetništva koji se odnosi na zadovoljavanje
određenih potreba gtađana u oblasti zanatstva, ugostiteljstva, trgovine, turizma, saobraćaja i
drugih privrednih delatnosti.
Nosilac je izrade predloga projekata i programa u oblasti privrede i poljoprivrede, posebno
izrade poljoprivredne osnove i godišnjih programa zaštite, uređenje i korišćenje
poljoprivrednog zemljišta, opštih i operativnih planova odbrane od poplava i leda, projekti iz
oblasti javnih radova i sl. Pruža stručnu pomoć pravnim licima i preduzetnicima pri registraciji
privrednih društava i preduzetničkih radnji kod APR, dnevno ažurira bazu podataka
privrednih subjekata i izrađuje izveštaje o privrednim aktivnostima od značaju za opštinu.
16. 16
SWOT analiza problematike razvoja omladinskog preduzetništva u opštini Surdulica
SNAGE
• Adekvatan ljudski kapital
• Postojanje strateških dokumenata za razvoj
opštine
• Zdrava životna sredina pogodna za
proizvodnju zdrave hrane
• Povoljan geografski položaj
• Postojanje industrijske zone
• Održavanje manifestacije „Vlasinsko leto“
kao prilike za promociju omladinskog
preduzetništva
• Aktivnosti Kancelarije za mlade iz oblasti
razvoja omladinskog preduzetništva
SLABOSTI
• Needukovanost mladih za bavljenje
preduzetništvom
• Neadekvatna struktura srednjeg školskog
sistema
• Nedostatak održivih programa neformalnog
obrazovanja
• Nepostojanje podsticajnih mera lokalne
samouprave za samozapošljavanje
• Nemotivisanost mladih za bavljenje
preduzetništvom
• Neaktivno udruženje preduzetnika
• Neadekvatna infrastruktura za razvoj
omladinskog preduzetništva
MOGUĆNOSTI
• Pristup državnim, EU i drugim fondovima i
programima koji pomažu preduzetnicima
• Lokalni akcioni plan za zapošljavanje
• Postojeći ali neiskorišćeni resursi za
proizvodnju organski zdrave hrane
• Mogućnost razvoja turizma na Vlasinskom
jezeru
• Kreiranje trajnih mehanizma za neformalno
obrazovanje mladih
• Otvorenost lokalne samouprave za
projektnu i drugu saradnju
• Postojanje velikih privrednih sistema
• Programi implementacije Nacionalne
strategije i Akcionog plana za mlade
PRETNJE
• Neimplementacija Akcionog plana plana za
razvoj omladinskog preduzetništva
• Nastavak loše ekonomske situacije u zemlji
i opštini
• Nestabilnost poreskih i drugih opterećenja
za preduzetnike
• Nezainteresovanost mladih za
preduzetništvo
• Politička nestabilnost u zemlji i opštini
• Nepristupačnost i skromnost raspoloživih
fondova za finansijsku podršku započinjanju
biznisa
• Iseljavanje mladih iz opštine
17. 17
Analiza rezultata istraživanja
Tokom procesa izrade Akcionog plana za razvoj omladinskog preduzetništva u opštini
Surdulica sprovedeno je istraživanje koje je obuhvatilo 20 mladih preduzetnika i 40
maturanata, učenika završnih razreda srednjih škola sa teritorije opštine Surdulica.
Istraživanje je organizovano tokom decembra 2010. godine i bilo je primarno usmereno ka
ispitivanju potreba i stavova, kao i analizi problema sa kojima se suočavaju mladi
preduzetnici iz opštine Surdulica, odnosno mladi ljudi koji su u finalnoj fazi srednjeg školskog
obrazovanja i koji razmišljaju o daljem školovanju i/ili zapošljavanju, odnosno
samozapošljavanju.
Istraživanje je takođe omogućilo i uključivanje većeg broja mladih ljudi u sam proces izrade
AP-a jer su rezultati koji su ovom prilikom dobijeni ozbiljno sagledani kao i svi ostali
relevantni podaci, kako tokom sesija radne grupe za izradu AP-a, tako i tokom definisanja
programa i projekata u samom AP-u. Takođe, rezultati istraživanja su pomogli u učesnicima
radne grupe koja je radila na izradi AP-a, da bolje sagledaju problematiku razvoja
omladinskog preduzetništva u opštini Surdulica.
Istraživanje potreba i stavova mladih preduzetnika
Istraživanje potreba i stavova mladih preduzetnika obavljeno je pomoću 17 pitanja podeljenih
u 4 oblasti, ne računajući par uvodnih pitanja. 4 oblasti oko kojih su koncipirana navedena
pitanja su bile: informisanje, edukacija, savetodavna podrška i podsticajne finansijske i
nefinansijske mere.
Ispod su prezentovani rezultati ovog istraživanja:
Zašto ste odlučili da pokrenete sopstveni biznis?
4%
26%
13%
17%
40%
Nešto drugo (prepoznao/la sam potrebu sredine za
tom delatnošću)
Želeo/la sam da radim za sebe i samostalno
donosim odluke
Želeo/la sam da radim kreativan posao
Hteo sam da zaradim ozbiljniji novac
Nisam mogao/la da nađem posao kod drugog
poslodavca
18. 18
Koje izvore finansiranja ste koristili pri započinjanju biznisa?
Kako ste se informisali o koracima koje treba preduzeti da bi se započeo biznis?
Na koji način bi po Vama trebalo organizovati informisanje preduzetnika o stvarima od značaja za
bavljenje preduzetništvom?
24%
9%
34%
33%
Uzeo/la sam kredit
kod banke
Konkurisao/la sam
za "start up" kredit
Pozajmica od
prijatelja
Lične izvore
Preko institucija Od iskusnih preduzetnika Preko Interneta
27%
59%
14%
Putem InternetaPreko seminaraPutem medija Preko
štampanog
materijala
Ostalo
29%
26%
16%
10%
19%
Ostalo: formiranje info centra za
preduzetnike, organizovati kampanje, obuke
i kurseve kao i sastanke samo za
preduzetnike.
19. 19
Da li ste prošli neku obuku bitnu za započinjanje i bavljenje preduzetništvom? Ko je bio organizator tih
obuka, ako jeste?
Da li su Vam potrebne određene obuke za uspešnije obavljanje poslovanja? Navedite koje.
Da li ste se obraćali nekoj od državnih institucija/organizacija za pomoć kada ste se suočavali sa
problemima u poslovanju? Kakva su bila vaša iskustva?
25%
75%
DA NE
45%
55%
DA NE
DA
NE
10%
90%
Obuke su organizovane od strane Nacionalne službe za zapošljavanje, Agencije VEEDA i jedne
srednje škole u okviru nastave za učeničko preduzetništvo.
Obuka za rad na računaru,
marketing, iz oblasti
poslovanja uvoz-izvoz,
obuka radnika.
Da. Poreskoj upravi,
Nacionalnoj službi, Tržišnoj
inspekciji...
Ne, zato što ili nisu čuli za
konkretne programe podrške ili
nisu sigurni u njihovu efikasnost
20. 20
U kojima od sledećih oblasti Vam je potrebna savetodavna pomoć?
Da li znate za postojanje bilo kakvih olakšica za preduzetnike tokom poslovanja (naročito tokom prvih
godina rada) kao što su: besplatan poslovni prostor, bespovratna sredstva, manje cene komunalnih
usluga, oslobađanje od plaćanja određenih taksi ili bilo koje druge podsticajne mere koje preduzima
lokalna samouprava ili neka druga državna institucija?
6%
17%
13%
10%
13%
24%
17%
Nešto drugo (strategija daljeg razvoja)
Izrada biznis plana
Izrada marketing plana
Istraživanje tržišta i konkurencije
Softverske veštine
Modernizacija poslovanja i primena novih tehnologija
Finansijske teme (porezi, carine, uvoz-izvoz)
15%
85%
DA NE
21. 21
Sa kojim se sve problemima suočavate baveći se preduzetništvom?
Istraživanje je pokazalo raznolikost motiva mladih preduzetnika za pokretanje sopstvenog
biznisa. Iako nemogućnost pronalaženja zaposlenja preovladava kao dominatna motivacija
za pokretanje sopstvenog biznisa (40%), značajan procenat mladih preduzetnika (26%)
pokrenuo je sopstveni biznis zbog želje da rade za sebe ili zbog toga što su hteli da se bave
nečim kreativnim (13%) ili zbog želje za generisanjem većih prihoda (17%) u odnosu na puko
zaposlenje. Međutim, i pored raznolikosti odgovora, odnosno motivacija za pokretanje
biznisa, može se izvesti zaključak da je većina anketiranih pokrenula sopstveni biznis iz
tipično preduzetničkih razloga, odnosno zbog želje za bavljenjem biznisom i generisanjem
prihoda.
Istraživanje takođe pokazuje su oni koji su obezbedili početni kapital za započinjanje biznisa
od strane banaka (24%) i od države preko „start-up“ kreditne podrške (9%) ipak u značajnoj
manjini u odnosu na one koji su početni kapital obezbedili iz sopstvenih izvora (33%),
odnosno od pozajmica od prijatelja (34%). Ovo govori o relativno niskom učešću banaka i
države u kreditiranju započinjanja biznisa, kao i o prostoru koji postoji za poboljšanje ove
podrške.
Rezultati istraživanja koji se tiču informisanja pokazali su da su postojeći preduzetnici i dalje
najzastupljeniji informativni resurs za potencijalne preduzetnike i da se čak 59% anketiranih
mladih preduzetnika informisalo o koracima koje je neophodno preduzeti za započinjanje
biznisa upravo kod „starijih“ i iskusnijih kolega. S’ druge strane, 27% anketiranih se
informisalo preko državnih institucija, odnosno preko Interneta (14%).
22%
32%
13%
2%
7%
7%
10%
Slaba prodaja proizvoda/usluge
Naplata od komitenata
Konkurencija
Tehničke ili proizvodne teškoće
Nedostatak kvalifikovane radne snage
Nemogućnost ulaganja u promociju proizvoda
Drugo (slaba kupovna moć, siva ekonomija)
22. 22
Takođe, mladi preduzetnici prepoznaju različite pogodne mehanizme koje treba iskoristiti za
informisanje kako postojećih, tako i potencijalnih mladih preduzetnika. Tako je Internet
najzastupljeniji u odgovorima (29%), ali su i drugi mehanizmi za informisanje prepoznati kao
gotovo ravnopravni i oni ubrajaju informisanje kroz programe neformalnog obrazovanja,
preko medija, promotivnog štampanog materijala...
Većina anketiranih, čak 75%, nije prošlo nikakvu obuku koja bi im pomogla da lakše i
efikasnije započnu sopstveni biznis. Ovakav rezultat, naravno, govori o sveprisutnoj potrebi
za investiranjem u edukaciju usmerenu ka onim mladim ljudima koji imaju i najbolje šanse i
kapacitete za samozaposlenje.
Iako je nešto više od polovine anketiranih mladih preduzetnika (55%) izjavilo da im u trenutku
učestvovanja u istraživanju nisu potrebne bilo kakve dodatne obuke ili edukacije koje bi im
pomogle u razvoju i unapređenju biznisa, značajan je i procenat onih (45%) koji izjavljuju da
im je neophodna edukacija za rad na računaru, zatim iz oblasti marketinga, iz oblasti spoljne
trgovine, kao obuka radnika iz različitih i specifičnih oblasti kojima se oni bave.
S’ druge strane, ogromna većina preduzetnika (90%) nije se obraćala za pomoć državnim
institucijama i organizacijama kada se suočavala sa poteškoćama u poslovanju. Kao glavne
razloge su naveli to što ili nisu čuli da konkretni programi podrške postoje kod državnih
institucija i organizacija, odnosno iz razloga što su imali sumnje u efikasnost istih.
Prostor za savetodavnu pomoć usmerenu ka njima, mladi preduzetnici vide u zaista različitim
oblastima od kojih dominiraju primena modernih tehnologija sa ciljem modernizacije
poslovanja (24%), preko savetodavne podrške oko izrade biznis planova (17%) i finansijskog
upravljanja u vezi sa carinama, porezima i spoljne trgovine.
85% ispitanih nije prepoznalo postojanje bilo kakvih olakšica za preduzetnike u prvoj godini
poslovanja: besplatan prostor, bespovratna sredstva, manje cene komunalnih usluga,
oslobađanje određenih taksi ili bilo koje druge pozitivne mere koje preduzima lokalna
samouprava ili neka druga državna institucija. Ovo svedoči o niskoj transparentnosti
postojećih podsticajnih mera i o potrebi da se pored investicija u takve mere investira i u
vidljivost i dostupnost istih.
Na kraju, mladi preduzetnici koji su učestvovali u ovom istraživanju prepoznali su zaista
različite probleme sa kojima sa suočavaju tokom poslovanja. Najviše dominiraju: problemi sa
naplatom od komitenata (32%), slaba prodaja proizvoda i usluga (22%), konkurencija (13%) i
ostali razlozi kao što su slaba kupovna moć i siva ekonomija (10%).
Istraživanje potreba i stavova maturanata srednjih škola
Istraživanje potreba i stavova mladih maturanata srednih škola obavljeno je pomoću 11
pitanja koncipiranih na način koji je osigurao kvalitetnu povratnu informaciju od maturanata u
smislu njihovih potreba i stavova u vezi sa omladinskim preduzetništvom, kao i planova za
buduće školovanje, odnosno zapošljavanje ili samozapošljavanje.
Ispod su prezentovani rezultati ovog istraživanja:
23. 23
Da možete da birate, šta biste radili kada završite fakultet, odnosno srednju školu?
Kako planirate da dođete do posla nakon završene srednje škole/fakulteta?
Da li ste razmišljali o tome da pokrenete sopstveni biznis?
51%
17%
10%
22%
Zaposliću se u državnoj
službi
Zaposliću se u privatnoj
firmi
Započeću svoj biznis
Nastaviću dalje školovanje
71%
12%
10%
7%
Aktivno ću tražiti posao
Iskoristiću poznanstva da dođem do posla
Preseliću se u drugo mesto zbog posla
Pokrenuću sopstveni biznis
59%
41%
DA NE
24. 24
Faktori koji utiču na maturante u vezi sa razlozima za pokretanje ili nepokretanje sopstvenog biznisa:
Da li ste zainteresovani da prođete obuku za započinjanje/bavljenje sopstvenim biznisom?
2%
6%
8%
2%
6%
17%
15%
15%
29%
Nešto drugo (ne mogu da prilagodim biznis svom
profilu obrazovanja)
Ne, jer postoji strah od neuspeha
Ne, jer je suviše komplikovano
Ne, jer nisam dovoljno informisan/na
Ne, jer nemam kapital za lično učešće
Ne, jer želim da radim siguran posao
Da, jer želim da ispoljim svoje sposobnosti i znanja
Da, jer želim da zaradim novac
Da, jer želim da budem sam svoj gazda
63%
37%
DA NE
25. 25
Da li smatrate da bi trebalo uvesti preduzetništvo kao fakultativni predmet u srednjem obrazovanju?
Da li ste informisani da postoje državne institucije koje podržavaju razvoj omladinskog preduzetništva i
preduzetništva generalno?
Istraživanje sprovedeno među maturantima srednjih škola pokazalo je da je državna služba i
dalje percepcirana kao „sigurno zaposlenje“ jer je čak 51% anketiranih odgovorilo da bi se
zaposlili u državnoj službi ako bi mogli da biraju čime će se baviti nakon završetka srednjeg,
odnosno visokog obrazovanja. Tek 10% anketiranih je reklo da bi započelo sopstveni biznis
kad bi mogli da biraju, što sigurno govori o generalnoj neinformisanosti mladih o
preduzetništvu i mogućnostima koje ono pruža.
Takođe, rezultati pokazuju da većina anketiranih sebe percepcira kao „tražioce posla“ pa
71% odgovara da će nakon školovanja aktivno tražiti posao, dok ih je dodatnih 10% spremno
da se zbog posla i presele u drugu sredinu. Tek 7% anketiranih odgovara da planira da
pokrene sopstveni biznis posle školovanja.
Međutim, čak 59% anketiranih je ipak u nekom trenutku razmišljalo da pokrene sopstveni
biznis ali je očigledno odustalo od te ideje.
Kad su u pitanju faktori koji utiču na maturante u vezi sa donošenjem odluke za pokretanje ili
nepokretanje sopstvenog biznisa, primetno je da većina onih koji bi i pokrenuli sopstveni
biznis to želi da učini jer bi želeli da budu samostalni, odnosno “sami svoj gazda” (29%), da
zarade ozbiljniji novac (15%), te da dobiju priliku da ispolje svoje sposobnosti i znanja (15%).
Razlozi za nedonošenje odluke za pokretanje sopstvenog biznisa su veoma različiti ali
dominiraju oni koji se tiču pitanja sigurnosti prihodovanja jer je bavljenje sopstvenim biznisom
percepcirano kao nesiguran izvor prihoda (17%) ili nešto suviše komplikovano (8%) za
anketiranu osobu.
DA NE
61%
39%
80%
20%
Nisam informisan
Znam da postoje takve institucije
26. 26
Međutim, i pored toga što samo manjina anketiranih izražava jasnu spremnost i volju za
započinjanje sopstvenog biznisa nakon školovanja, čak 63% anketiranih izjavljuje da je
zainteresovano za edukaciju koja bi im eventualno pomogla pri potencijalnom započinjanju,
odnosno bavljenju sopstvenim biznisom. Ovo govori o otvorenosti anketiranih za sticanje
novih veština i znanja koja bi u krajnjem slučaju i verovatno promenila percepciju
preduzetništva kod određenog procenta anketiranih mladih.
Takođe, čak 61% anketiranih je zainteresovano da konstantnije uče o preduzetništvu, te
podržava ideju uvođenja preduzetništva kao fakultativnog predmeta u srednje škole.
Na kraju, čak 80% anketiranih maturanata nije svesno postojanja državnih institucija koje
podržavaju razvoj omladinskog preduzetništva i preduzetništva generalno. Ovo kao i kod
sličnih rezultata dobijenih tokom istraživanja sprovedenog među mladim preduzetnicima
govori o potrebi da se programi podrške razvoju omladinskog preduzetništva, pored prostog
uvećanja kapaciteta istih, približe njihovim potencijalnim korisnicima. U ovom slučaju
maturantima srednjih škola.
27. 27
MATRICA AKCIONOG PLANA
I – INFORMISANJE
Opšti cilj Specifični ciljevi Aktivnosti
Vremenski
okvir
Indikatori
uspešnosti
Nosioci
aktivnosti
Okvirni budžet
(u 000 RSD)
1. Poboljšati kvalitet
informisanja
potencijalnih i postojećih
mladih preduzetnika o
mogućnostima za
samozapošljavanje,
odnosno za
unapređenje poslovanja
1.1. Uspostavljanje
mehanizama za
redovno informisanje
mladih o
preduzetničkim
mogućnostima
1.1.1. Izrada i distribucija
elektronske i štampane verzije
mesečnog informativnog biltena
„Mladi preduzetnik“
01/04/2011 –
31/12/2013
Broj
izrađenih/distribuira
nih kopija štampane
verzije biltena.
Broj preuzimanja
elektronske verzije
biltena sa sajta
lokalne
samouprave.
KzM 420 - 480
1.1.2. Izrada novih i efikasna
distribucija postojećih elektronskih i
štampanih materijala koji se bave
problematikom omladinskog
preduzetništva (brošure,
multimedijalni materijal, promotivni
spotovi...)
01/01/2012 –
31/12/2013
Broj i vrsta
izrađenih/distribuira
nih kopija
štampanog
materijala.
Trajanje emitovanih
promotivnih
spotova.
KzM
Kancelarija za
LER
NSZ
300 - 315
1.1.3. Kreiranje i redovno ažuriranje
Internet portala sa praktičnim
resursima za osnivanje/vođenje
preduzeća, a u okviru postojeće
prezentacije lokalne samouprave
01/01/2012 –
31/12/2013
Broj poseta Internet
portalu.
Broj preuzimanja
resursne
dokumentacije.
KzM
Kancelarija za
LER
165 - 240
1.1.4. Uspostavljanje tradicije
postavljanja info pulta za mlade
preduzetnike u svrhu generalne
01/07/2011 –
31/12/2013
Broj interakcija
posetilaca
manifestacija sa
KzM
Kancelarija za
130 - 150
28. 28
promocije preduzetništva i
distribucije
promotivnog/edukativnog i drugog
materijala tokom održavanja
redovnih lokalnih manifestacija
organizatorima info
pulta za mlade
preduzetnike.
Broj distribuiranih
kopija promotivnog
materijala.
LER
Udruženje
preduzetnika
NSZ
TOS
1.1.5. Organizovanje redovnih
gostovanja i predavanja uspešnih
lokalnih preduzetnika i onih iz
drugih sredina u srednjim školama i
drugim javnim prostorima za
okupljanje mladih
01/10/2011 –
31/12/2013
Broj posetilaca
predavanja.
Broj predavanja.
KzM 220 - 280
1.1.6. Organizovanje poseta
lokalnim preduzećima i
poljoprivrednim proizvođačima
01/07/2011 –
31/12/2013
Broj organizovanih
poseta.
Broj učesnika.
KzM 60 - 85
1.2. Uspostavljanje
mehanizama za
povećanje vidljivosti
postojećih programa
neformalnog
obrazovanja iz
oblasti omladinskog
preduzetništva
1.2.1. Identifikacija i praćenje
postojećih programa neformalnog
obrazovanja iz oblasti omladinskog
preduzetništva
01/04/2011 –
31/12/2013
Broj identifikovanih
lokalnih i
nacionalnih
programa
neformalnog
obrazovanja.
Iskorišćenost
programa.
KzM 185 - 215
1.2.2. Kontinuirano informisanje o
postojećim programima
neformalnog obrazovanja iz oblasti
omladinskog preduzetništva preko
individualnog informisanja mladih i
mladih preduzetnika
01/04/2011 –
31/12/2013
Broj učesnika
lokalnih i
nacionalnih
programa
neformalnog
obrazovanja
KzM 215 - 230
29. 29
1.3. Stvaranje
mehanizama za
redovno informisanje
postojećih mladih
preduzetnika o
mogućnostima za
unapređenje
poslovanja
1.2.1. Izrada i redovno ažuriranje
javno dostupne baze podataka
mladih preduzetnika
01/04/2011 –
31/12/2013
Kompletirana i
redovno ažurirana
baza podataka
KzM
Kancelarija za
LER
Udruženje
preduzetnika
80 - 110
1.2.2. Organizacija sveobuhvatnog
istraživanja o problemima i
potrebama mladih preduzetnika i
prezentacija rezultata široj javnosti
01/10/2011 –
31/12/2011
01/10/2012 –
31/12/2012
01/10/2013 –
31/12/2013
Broj učesnika u
istraživanju.
Mere preduzete na
promociji rezultata
istraživanja.
KzM
Kancelarija za
LER
Udruženje
preduzetnika
160 - 175
1.2.3. Kontinuirano pružanje
informacija od značaja mladim
preduzetnicima kanalima koje mladi
preduzetnici definišu tokom
istraživanja
01/01/2012 –
31/12/2013
Broj i vrsta
uspostavljenih
kanala za
komunikaciju i
distribuciju inform.
Kancelarija za
LER
Udruženje
preduzetnika
330 - 350
30. 30
II – EDUKACIJA
Opšti cilj Specifični ciljevi Aktivnosti
Vremenski
okvir
Indikatori
uspešnosti
Nosioci
aktivnosti
Okvirni budžet
(u 000 RSD)
2. Poboljšati kvantitet i
kvalitet obrazovanja iz
oblasti omladinskog
preduzetništva
2.1. Uspostavljanje
mehanizama za
kontinuiranu
edukaciju
potencijalnih mladih
preduzetnika iz
oblasti omladinskog
preduzetništva
2.1.1. Identifikacija potreba za
specifičnim vrstama programa
neformalnog obrazovanja
01/10/2011 –
31/12/2013
Obim istraživanja,
odnosno kvantitet i
kvalitet obrađenog
uzorka ispitanih
KzM 65 - 75
2.1.2. Realizacija programa
neformalnog obrazovanja iz oblasti
omladinskog preduzetništva (izrada
biznis planova, obezbeđivanje
inicijalnog kapitala, marketing,
finansijsko upravljanje...)
01/01/2012 –
31/12/2013
Broj organizovanih
seminara, treninga,
radionica…
Broj učesnika
programa
neformalnog
obrazovanja
KzM
NSZ
540 - 760
2.1.3. Realizacija programa
šegrtovanja/volontiranja kod
uspešnih lokalnih preduzetnika
01/01/2012 –
31/12/2013
Broj polaznika
programa
šegrtovanja.
Broj lokalnih
preduzeća
uključenih u
program.
KzM
RPK
Udruženje
preduzetnika
55 - 60
2.1.4. Organizovanje studijskih
poseta preduzećima i
organizacijama koje se bave
razvojem MSPP sektora
01/01/2012 –
31/12/2013
Broj učesnika
studijskih poseta.
Broj i trajanje
studijskih poseta.
KzM
RPK
330 - 400
2.1.5. Izrada i distribucija novog i
postojećeg edukativnog materijala
iz oblasti omladinskog
preduzetništva (vodiči, uputstva,
01/01/2012 –
31/12/2013
Kvantitet i kvalitet
izrađenog/distribuir
anog edukativnog
materijala
KzM
Kancelarija za
LER
260 - 270
31. 31
knjige...)
2.1.6. Uspostavljanje novih školskih
preduzeća i jačanje kapaciteta
postojećih
01/01/2012 –
31/12/2013
Broj
novouspostavljenih
školskih preduzeća.
Broj đaka uključen
u rad školskih
preduzeća.
KzM
Odeljenje za
opštu upravu i
javne službe
Srednje škole
460 - 560
2.1.7. Organizacija nagradnog
takmičenja u izradi najboljeg biznis
plana za učesnike programa
neformalnog obrazovanja iz oblasti
omladinskog preduzetništva
01/04/2012 –
30/06/2012
01/04/2013 –
30/06/2013
Broj aplikacija za
takmičenje.
KzM 390 - 430
2.2. Uvođenje
preduzetništva kao
fakultativnog
predmeta u srednjim
školama
2.2.1. Promocija fakultativnog
predmeta i kreiranje nastavnog
plana i programa
01/04/2012 –
31/12/2013
Nivo realizacije
izrade nastavnog
plana i programa
KzM
Odeljenje za
opštu upravu i
javne službe
Srednje škole
115 - 125
2.2.2. Formiranje i osposobljavanje
nastavničkog kadra za izvođenje
fakultativnog predmeta
01/07/2012 –
31/12/2013
Broj
novoangažovanog
nastavničnog
kadra.
KzM
Odeljenje za
opštu upravu i
javne službe
Srednje škole
195 - 205
2.2.3. Izvođenje fakultativnog
predmeta
01/10/2012 –
31/12/2013
Fond časova.
Broj učesnika
fakultativne
nastave.
KzM
Odeljenje za
opštu upravu i
javne službe
Srednje škole
675 - 700
2.3. Uspostavljanje
mehanizama za
2.3.1. Istraživanje potreba
postojećih mladih preduzetnika za
01/04/2012 – Obim istraživanja,
odnosno kvantitet i
KzM 33 - 40
32. 32
kontinuiranu
edukaciju postojećih
mladih preduzetnika
radi unapređenja
poslovanja
edukacijom 31/12/2013 kvalitet obrađenog
uzorka ispitanih
Kancelarija za
LER
RPK
2.3.2. Izvođenje programa
edukacije za postojeće mlade
preduzetnike
01/07/2012 –
31/12/2013
Broj organizovanih
seminara, treninga,
radionica…
Broj učesnika
programa
neformalnog
obrazovanja.
KzM
Kancelarija za
LER
RPK
Udruženje
preduzetnika
320 - 345
2.3.3. Organizacija studijskih
poseta uspešnim firmama u zemlji
za lokalne mlade preduzetnike
01/07/2011 –
30/09/2011
01/07/2012 –
30/09/2012
01/07/2012 –
30/09/2012
Broj studijskih
poseta.
Broj učesnika
studijskih poseta.
KzM
RPK
Udruženje
preduzetnika
780 - 860
33. 33
III – SAVETODAVNA PODRŠKA
Opšti cilj Specifični ciljevi Aktivnosti
Vremenski
okvir
Indikatori
uspešnosti
Nosioci
aktivnosti
Okvirni budžet
(u 000 RSD)
3. Obezbediti
dostupnost
savetodavne podrške
potencijalnim i
postojećim mladima
preduzetnicima
3.1. Uspostavljanje
mehanizama za
povećanje vidljivosti
postojećih
savetodavnih
programa
3.1.1. Identifikacija i praćenje
postojećih savetodavnih programa
za potencijalne i postojeće mlade
preduzetnike
01/04/2011 –
31/12/2013
Broj identifikovanih
nacionalnih
savetodavnih
programa.
Iskorišćenost
savetodavnih
programa.
KzM
Kancelarija za
LER
NSZ
Udruženje
preduzetnika
175 - 200
3.1.2. Povećanje dostupnosti
postojećih savetodavnih programa
potencijalnim i postojećim mladima
preduzetnicima preko individualne
savetodavne podrške o
mehanizmima za iskorišćenje
programa
01/07/2011 –
31/12/2013
Broj učesnika
nacionalnih
programa
savetodavne
podrške
KzM
Kancelarija za
LER
NSZ
RPK
Udruženje
preduzetnika
200 - 210
3.2. Kreiranje
programa
savetodavne podrške
za potencijalne i
postojeće mlade
preduzetnike
3.2.1. Osnaživanje kapaciteta
Kancelarije za LER za pružanje
individualne savetodavne podrške
potencijalnim mladim
preduzetnicima
01/10/2011 –
31/12/2013
Iskorišćenost
savetodavne
podrške
Kancelarija za
LER
230 - 290
3.2.2. Angažovanje eksternih
saradnika za pružanje individualne
pravno-ekonomske savetodavne
podrške postojećim mladim
preduzetnicima
01/10/2011 –
31/12/2013
Iskorišćenost
savetodavne
podrške
Kancelarija za
LER
345 - 360
34. 34
IV –FINANSIJSKE I NEFINANSIJSKE PODSTICAJNE MERE
Opšti cilj Specifični ciljevi Aktivnosti
Vremenski
okvir
Indikatori
uspešnosti
Nosioci
aktivnosti
Okvirni budžet
(u 000 RSD)
4. Kreirati povoljnije
okruženje za razvoj
omladinskog
preduzetništva
4.1. Usvajanje mera
finansijske podrške
4.1.1. Ukidanje lokalnih
komunalnih taksi za sva
novoosnovana omladinska
preduzeća u trajanju od prve tri
godine rada novoosnovanog
preduzeća
01/04/2011 –
31/12/2013
Usvojena odluka
koja se odnosi na
finansijske olakšice
oko komunalnih taksi
Veće opštine
Surdulica.
Skupština
opštine
Surdulica.
-
4.1.2. Umanjenje komunalnih taksi
za postojeća preduzeća koja
otvaraju nova radna mesta.
Proporcionalno broju zaposlenih.
01/04/2011 –
31/12/2013
Usvojena odluka
koja se odnosi na
finansijske olakšice
oko komunalnih taksi
Veće opštine
Surdulica.
Skupština
opštine
Surdulica.
-
4.1.3. Osnivanje Fonda za
subvencionisanje
samozapošljavanja iz koga će se
sufinansirati, u koordinaciji sa
drugim sličnim merama,
individualni projekti
samozapošljavanja
01/01/2012 –
31/12/2013
Usvojena odluka o
osnivanju Fonda za
subvencionisanje
samozapošljavanja
Veće opštine
Surdulica.
Skupština
opštine
Surdulica.
1 900 – 2 400
4.1.4. Osnivanje Garancijskog
fonda, samostalno ili u saradnji sa
drugim opštinama, a radi
poboljšavanja uslova zaduživanja
pravnih lica kod poslovnih banaka
01/01/2012 –
31/12/2013
Usvojena odluka o
osnivanju
Garancijskog fonda
Veće opštine
Surdulica.
Skupština
opštine
Surdulica.
2 000 – 2 500
4.2. Usvajanje mera
nefinansijske podrške
4.2.1. Osnivanje Biznis inkubatora
za novoosnovana omladinska
preduzeća
01/01/2012 –
31/12/2013
Usvojena odluka o
osnivanju Biznis
inkubatora.
Uspostavljanje
Kancelarija za
LER
Udruženje
900 – 1 500
35. 35
poslovnog prostora u
svrhu biznis
inkubatora.
preduzetnika
4.2.2. Organizovanje godišnjeg
izbora za najuspešnijeg mladog
preduzetnika i najuspešnijeg
mladog poljoprivrednika, odnosno
stočara…
01/01/2012 –
31/12/2013
Odluka o izboru
najuspešnijeg
mladog preduzetnika
i najuspešnijeg
mladog
poljoprivrednika
Kancelarija za
LER
Udruženje
preduzetnika
90 - 100
4.2.3. Organizovanje godišnjeg
sajma preduzetništva
01/04/2012 –
30/06/2012
01/04/2013 –
30/06/2013
Organizovan sajam
preduzetništva
KzM
Kancelarija za
LER
Udruženje
preduzetnika
380 - 400
37. 2
Izradu Akcionog plana za razvoj omladinskog preduzetništva omogućio je američki narod
preko Agencije Sjedinjenih Američkih Država za međunarodni razvoj i Programa za
planiranje i reagovanje u vanrednim situacijama i jačanje ekonomske sigurnosti.
Sadržaj publikacije je isključiva odgovornost autora plana, a koji ne odražava nužno i stav
Agencije Sjedinjenih Američkih Država za međunarodni razvoj ili Vlade Sjedinjenih Država
38. 3
SADRŽAJ
OBRAĆANJE PREDSEDNIKA OPŠTINE ............................................................................ 4
UVOD.................................................................................................................................... 5
METODOLOGIJA..................................................................................................................................... 6
DEFINICIJE ............................................................................................................................................ 6
SKRAĆENICE ......................................................................................................................................... 7
ANALIZA TRENUTNOG STANJA........................................................................................ 8
SEKTOR MSPP NA NACIONALNOM NIVOU................................................................................................ 8
O OPŠTINI VLASOTINCE........................................................................................................................ 10
Osnovne informacije ..................................................................................................................................... 10
Stanje na tržištu rada.................................................................................................................................... 11
Privredni potencijali....................................................................................................................................... 14
SWOT ANALIZA PROBLEMATIKE RAZVOJA OMLADINSKOG PREDUZETNIŠTVA U OPŠTINI VLASOTINCE......... 16
ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA ....................................................................................................... 17
Istraživanje potreba i stavova mladih preduzetnika....................................................................................... 17
Istraživanje potreba i stavova maturanata srednjih škola.............................................................................. 22
MATRICA AKCIONOG PLANA...........................................................................................27
I – INFORMISANJE........................................................................................................................... 27
II – EDUKACIJA................................................................................................................................. 30
III – SAVETODAVNA PODRŠKA ...................................................................................................... 33
IV –FINANSIJSKE I NEFINANSIJSKE PODSTICAJNE MERE ........................................................ 34
39. 4
OBRAĆANJE PREDSEDNIKA OPŠTINE
U nizu strateških dokumenata koji su razvijeni i koji se kontinuirano razvijaju na nivou naše
lokalne zajednice. opština Vlasotince prepoznala je Akcioni plan za razvoj omladinskog
preduzetništva za period 2011 – 2013. godine kao jedan od mogućih načina za ekonomski
prosperitet.
Akcioni plan za razvoj omladinskog preduzetništva predstavlja rezultat zajedničkog rada
predstavnika relevantnih državnih instiutucija, lokalne samouprave i ostalih organizacija koje
su prepoznale preduzetništvo kao jedan od mogućih načina za smanjenje nezaposlenosti na
teritoriji opštine Vlasotince.
Ovim Akcionim planom utvrđuju se aktivnosti koje će se ostvarivati u periodu 2011 - 2013.
godine. Cilj Akcionog plana je da ukaže svim organizacijama, institucijama i drugim
zainteresovanim subjektima kako da se stvori pogodno okruženje za razvoj preduzetništva
koje je jedan od ključnih elemenata zdrave ekonomije. U Akcionom planu precizno su
utvrđene aktivnosti i njihovi nosioci, vremenski okvir, indikatori za praćenje uspešnosti
definisanih aktivnosti, koji su neophodni za postizanje određenih opštih i specifičnih ciljeva
određenih ovim akcionim planom.
Opština Vlasotince je prepoznala probleme i potrebe sa kojima se susreću mladi
preduzetnici, ali i svu važnost strateškog razmišljanja neophodnog za trajne efekte u
podsticanju preduzetništva među mladima.
Kao i mnogo puta do sada prva smo opština u okrugu koja je usvojila jedan ovakav plan i
time postavila dobre osnove za podsticaj mladima koji žele da započnu sopstveni posao ili
nastavkom školovanja osiguraju bolju poziciju na sve zahtevnijem tržištu rada.
Sredstva za izradu ovog dokumenta obezbedio je Program za jačanje ekonomske sigurnosti
i reagovanje u vanrednim situacijama Američke agencije za međunarodni razvoj na čemu im
se posebno zahvaljujem.
Srđan Šušulić
Predsednik opštine Vlasotince
40. 5
UVOD
Sektor malih i srednjih preduzeća i preduzetništva (MSPP) u Srbiji upošljava procentualno
najviše radne snage, te samim tim može i treba da predstavlja snažan oslonac lokalnog
ekonomskog razvoja. Razvoj sektora MSPP je naročito važan za manje sredine jer
ekonomski boljitak ovih lokalnih sredina često zavisi od uspešnog poslovanja samo nekoliko
većih privrednih sistema.
Upravo ova zavisnost od velikih privrednih sistema i drugih velikih poslodavaca daje posebnu
težinu sveprisutnoj potrebi za ozbiljniji razvoj sektora MSPP, i to naročito onim sredinama
koje su opterećene konstantnom migracijom mladih u korist velikih gradskih centara Srbije.
Zbog gore navedenog i brojnih drugih razloga pristupilo se izradi Akcionog plana za razvoj
omladinskog preduzetništva u opštini Vlasotince, i to zahvaljući podršci Opštine Vlasotince i
Agencije Sjedinjenih Američkih Država za međunarodni razvoj (USAID) preko Programa za
planiranje i reagovanje u vanrednim situacijama i jačanje ekonomske sigurnosti.
Konsultantsku podršku koja je pružena Kancelariji za mlade opštine Vlasotince tokom izrade
ovog Akcionog plana obezbedio je stručni tim Udruženja „Narodni parlament“ iz Leskovca.
Akcioni plan za razvoj omladinskog preduzetništva u opštini Vlasotince izrađen je za
vremenski period od 2011. do 2013. godine i njegova ciljna grupa su svi mladi ljudi od 15 do
30 godina starosti sa prebivalištem na teritoriji opštine Vlasotince.
Ovaj Akcioni plan (AP) predstavlja skup projekata i programa čija realizacija treba da
pomogne razvoju preduzetništva i preduzetničkog duha kod mladih ljudi, te dovede do stanja
u kojem će mladim ljudima iz Vlasotinca samozapošljavanje, odnosno preduzetništvo, biti
potpuno validna i bliska alternativa zapošljavanju. U skladu sa ovim, u ovom Akcionom planu
precizno su definisane uloge relevantnih subjekata i precizni mehanizmi za ostvarivanje
opštih i specifičnih ciljeva definisanih ovim Akcionim planom.
Usklađenost sa nacionalnim i lokalnim strateškim dokumentima
Akcioni plan za razvoj omladinskog preduzetništva u opštini Vlasotince pripremljen je na
način koji garantuje njegovu usklađenost sa relevantnim nacionalnim i lokalnim strateškim
dokumentima. Naročito onim koji se tiču omladinske politike i razvoja preduzetništva.
Nacionalni nivo:
• Nacionalna Strategija za mlade Republike Srbije
• Akcioni plan za implementaciju Nacionalne Strategije za mlade Republike Srbije
Lokalni nivo:
• Strateški plan razvoja opštine Vlasotince
• Akcioni plan zapošljavanja za 2011. godinu
• Lokalni akcioni plan za mlade
41. 6
Metodologija
Konsultativni proces izrade Akcionog plana za razvoj omladinskog preduzetništva u opštini
Vlasotince započet je formiranjem radne grupe za izradu AP-a.
Članove radne grupe izabrala je sama lokalna samouprava donevši Odluku o ovome na
sednici Veća opštine. Članovi radne grupe, svi iz opštine Vlasotince: Nataša Jovanović,
Marinko Đorđević, Miloš Radosavljević, Ivana Kitanović i Miodrag Stojanović.
Sam konsultativni proces sastojao se iz sledećih koraka:
- Panel diskusije sa članovima radnog tela za izradu AP-a;
- Istraživanje sprovedeno među mladim preduzetnicima iz Vlasotinca o problemima i
potrebama u vezi sa razvojem omladinskog preduzetništva;
- Istraživanje sprovedeno među maturantima srednjih škola u Vlasotincu o njihovim
potrebama i stavovima u vezi sa samozapošljavanjem i planovima za budućnost;
- Javna rasprava o nacrtu Akcionog plana za razvoj omladinskog preduzetništva u
opštini Vlasotince.
Definicije
Omladinsko preduzetništvo
Definiciju omladinskog preduzetništva nije lako dati jer sama reč „preduzetništvo“ ima više
značenja. Sama reč potiče od francuske reči „entreprendre„ što znači „preduzeti“, i ovo bi u
bukvalnom tumačenju značilo da je „preduzetnik“ bilo koja osoba koja preduzima određene
radnje ili poteze sa svrhom sopstvene ekonomske dobiti. Međutim, u poslovnom kontekstu
reč „preduzetnik“ danas se gotovo isključivo koristi za osobe koje su samoupošljene,
odnosno vode i poseduju sopstveni biznis.
Tako se i u kontekstu izrade ovog Akcionog plana, omladinskim preduzetništvom smatra
svaka radnja koju mlada osoba preduzme sa ciljem generisanja prihoda preko sopstvenog
privatnog biznisa. Ovo je suprotnost „radu za drugog“ i zato se i zove samoupošljenost ili
samozapošljavanje.
Takođe, u kontekstu ovog Akcionog plana, osoba koja se bavi omladinskim preduzetništvom
jeste mlada osoba koja se bavi preduzetništvom, odnosno vodi sopstveni biznis. Ovde
primenjena definicija „mladi preduzetnik“ odnosi se znači na mlade osobe koje su vlasnici
preduzetničke radnje odnosno preduzeća, kao i na one koji su samoupošljeni preko bavljenja
poljoprivredom, stočarstvom...
Definicija „mladi preduzetnik“ se i u kontekstu rodne ravnopravnosti odnosi i na „mlade
preduzetnice“, odnosno osobe ženskog pola koje se bave preduzetništvom.
Mladi u Srbiji
Prema Nacionalnoj strategiji za mlade, mladi su osobe uzrasta od petnaest do trideset
godina starosti. U Republici Srbiji ima oko milion i po mladih, što u odnosu na ukupan broj
stanovnika čini dvadeset procenata. Po zadnjem popisu stanovništva iz 2002. godine.
42. 7
Skraćenice
MSPP – Mala i srednja preduzeća i preduzetništvo
AP – Akcioni plan (za razvoj omladinskog preduzetništva)
USAID - Agencija Sjedinjenih Američkih Država za međunarodni razvoj
KzM – Kancelarija za mlade
Kancelarija za LER – Kancelarija za lokalni ekonomski razvoj
NSZ – Nacionalna služba za zapošljavanje
RPK – Regionalna privredna komora
BDV – Bruto dodata vrednost
IKT – Informaciono-komunikacione tehnologije
43. 8
ANALIZA TRENUTNOG STANJA
Sektor MSPP na nacionalnom nivou
Ubrzani rast broja malih i srednjih preduzeća i izgradnja sistema podsticanja njihovog
razvoja, spadaju u značajna dostignuća tranzicije ekonomije Srbije u periodu 2000-2009.
godina. Sektor malih i srednjih preduzeća i preduzetnika (MSPP) je postao najefikasniji
segment privrede Srbije, nosilac rasta i zapošljavanja, a u 2009. godini obezbedio je 66,7%
zaposlenosti, 67,8% prometa i 57,4% bruto dodate vrednosti nefinansijskog sektora privrede
Srbije.
Posle 2000. godine, načinjen je bitan napredak u stvaranju institucionalnog i zakonskog
okvira poslovanja, tako da je Srbija uspela da nadoknadi zaostajanje u razvoju MSPP u
odnosu na druge zemlje u tranziciji. Broj preduzeća i radnji se kontinuirano uvećavao, uz
istovremeno povećavanje broja zaposlenih, pa je broj radnih mesta otvorenih u sektoru
MSPP od 2005. godine veći od broja radnih mesta izgubljenih restrukturiranjem velikih
preduzeća, što je davalo značajan doprinos smanjivanju socijalnih tenzija. Međutim,
dinamika zapošljavanja u MSPP nije dovoljna da bi apsorbovala raspoloživu radnu snagu.
Komparativna analiza razvijenosti sektora MSP u Srbiji i u zemljama EU, pokazuje da je
prema učešću u broju preduzeća i zaposlenosti, kao i prema ostvarenom prometu i BDV,
sektor MSPP Srbije na nivou proseka EU. Međutim, veliko je zaostajanje sektora MSPP
Srbije u odnosu na prosek EU ako se posmatraju promet po zaposlenom, BDV po
zaposlenom i profit po zaposlenom. Uporedna analiza investicija po zaposlenom i investicija
po preduzeću, u zemljama okruženja i EU-27, ukazuje na značajno niži nivo ovih pokazatelja
u Srbiji, kako za sektor MSPP tako i za ukupnu privredu. Investicije po zaposlenom u sektoru
MSPP iznose 3.000 EUR (prosek EU je 7.700 EUR), a investicije po preduzeću 9.200 EUR
(u EU je 33.400 EUR).
Svetska ekonomska kriza je produbila probleme sa kojima se suočava srpska ekonomija, a
na razvoj MSPP je delovala ograničavajuće. Vlada i Narodna banka Srbije su preduzele niz
mera koje su samo delom uspele da ublaže negativne posledice krize. Model rasta
ekonomije Srbije, pre krize se suočio sa ozbiljnim ograničenjima, pošto je bio neodrživ na
srednji rok.
Efekti recesije (smanjenje spoljne i unutrašnje tražnje, investicija, porast rizika i troškova
ulaganja, kao i strah od neuspeha), negativno su uticali na poslovanje privrednih subjekata i
na preduzetničku klimu. Rezultati GEM istraživanja preduzetničke aktivnosti u 2009. godini
ukazuju na smanjen broj početnika, kao i novih preduzetnika. Narušena je zdrava
preduzetnička dinamika iz prethodnih godina (usporeno je osnivanje, rast i razvoj, a ubrzano
je gašenje privrednih subjekata), čime su znatno ograničene mogućnosti za otvaranje novih
radnih mesta i rast produktivnosti.
U 2009. godini u sektoru MSPP poslovalo je 314.827 privrednih subjekata, sa 872.540
zaposlenih, i ostvareno je 4.380 mlrd. dinara prometa, kao i 819,2 mlrd. dinara BDV. U
strukturi MSPP, najbrojniji su mikro privredni subjekti – preduzetnici i mikro preduzeća
(302.484) – dok mala i srednja preduzeća (12.343) dominiraju po svim posmatranim
indikatorima (52,7% zaposlenosti, 57,6% prometa, 60,2% BDV, 76,0% izvoza i 74,2%
uvoza). Broj MSPP je povećan za 11.378, što je rezultat povećanja broja preduzetnika i
mikro preduzeća (za 11.420 i 703, respektivno) koji zbog slabe ekonomske snage nisu bitnije
uticali na povećanje nivoa razvijenosti celokupnog sektora. Istovremeno, smanjio se broj
malih (za 542) i srednjih preduzeća (za 205).
Posledice krize odrazile su se na pad zaposlenosti, prometa, BDV i profita. U 2009. godini u
44. 9
sektoru MSPP zaposleno je 67.619 radnika manje nego u 2008. godini (-7,2%). Promet
MSPP je realno manji za 14,7%, BDV za 11,2%, a profit za 15,5%.
Zadržana je nepovoljna tendencija koncentracije broja MSPP u dva sektora (Trgovina na
veliko i malo 34,4% i Prerađivačka industrija 17,2%) i to pretežno u dva regiona (Gradu
Beogradu 29,5% i Južno-bačkom okrugu 10,0%).
Recesija je uticala na smanjivanje sklonosti preduzeća ka investiranju, kao i na smanjeno
učešće opreme i građevinskih radova u tehničkoj strukturi investicija. Prema udelu ivesticija u
BDV, sektor MSPP je ispod proseka privrede (27% prema 32%), sa značajnim razlikama
unutar samog sektora. Krizom su najviše pogođena mikro preduzeća čija izdvajanja u 2008.
iznose samo 9% BDV (29% u 2007.), dok su iznad proseka jedino srednja preduzeća (36%).
Takođe, mikro preduzeća su u opremu uložila tek 9% ukupnih investicija (62,4% u 2007.).
Preduzetnici najviše ulažu u građevinske radove, čije učešće u ukupnim građevinskim
radovima nefinansijskog sektora iznosi 19,7%.
Rast osnovnih indikatora troškovne konkurentnosti u periodu 2004-2008. godina prekinut je u
kriznoj 2009. godini, a najviše su pogođena mikro i mala preduzeća koja značajno doprinose
zapošljavanju, ali su manje produktivna zbog niže kvalifikovane radne snage koja stvara
manju dodatu vrednost. Zarade sektora MSPP čine gotovo 2/3 BDV, tako da preduzećima ne
ostaje dovoljno sopstvenih sredstava za unapređenje i modernizaciju procesa rada.
Svetska ekonomska kriza u najvećoj meri pogađa preduzeća uključena u međunarodnu
trgovinu, pa se smanjio broj izvoznika i uvoznika u 2009. godini. Smanjenje domaće
potrošnje se odrazilo na mnogo brži pad uvoza nego izvoza, tako da je pokrivenost uvoza
izvozom povećana na 52,8%, naročito u sektoru MSPP. Iako izvoz visokotehnoloških
proizvoda beleži najbrži rast, privreda Srbije još uvek zavisi od izvoza grana niske tehnološke
intenzivnosti. U sektoru MSPP situacija je veoma nepovoljna: predmet razmene su uglavnom
proizvodi koji ne zahtevaju upotrebu visoke tehnologije i angažovanje intelektualnog rada.
Intenzitet strukturnih promena izvoza u 2009. godini bio je najznačajniji u mikro preduzećima,
koja su, kao i preduzeća srednje veličine, uspela da povećaju i nominalnu vrednost izvoza
(za 3,5% i 4,7%, respektivno).
Primena savremenih IKT, u funkciji konkurentnog poslovanja savremenog preduzeća,
pokazuje da su prema opremljenosti i upotrebi računara u poslovanju, MSPP Srbije neznatno
iza proseka EU-27 i visoko razvijenih zemalja, ali da u korišćenju Interneta značajno zaostaju
za većinom članica EU. Internet se najčešće koristi u cilju obezbeđivanja bankarskih i
finansijskih usluga, dok je elektronsko poslovanje (kupovina i prodaja) još uvek nedovoljno
zastupljeno.
U odnosu na 2008. godinu, najznačajniji napredak Srbije u 2009. je ostvaren u oblastima:
unapređenje poslovanja na domaćem i inostranom tržištu, efikasnija zastupljenost interesa
malih preduzeća, modeli uspešnog elektronskog poslovanja i prvoklasna podrška malim
preduzećima, unapređenje on-line pristupa i jačanje tehnoloških kapaciteta MSPP.
Međutim, izostale su intenzivnije aktivnosti u oblastima obrazovanja i obuke za
preduzetništvo, korišćenja raspoloživih sposobnosti i unapređenja zakonodavnog okvira.
45. 10
O opštini Vlasotince
Osnovne informacije
Opština Vlasotince se prostire u jugoistočnom delu Srbije, na području srednjeg i donjeg
sliva reke Vlasine. Ova oblast ima dve prirodne celine: gornji ili istočni deo koji obuhvata
njene brdsko-planinske predele i donji ili zapadni deo koji je smešten na istočnoj strani
leskovačko-vlasotinačke kotline, na zapadnim padinama Kruševice i severozapadnim
ograncima Ostrozuba.
Teritorija opštine Vlasotince administrativno pripada Jablaničkom okrugu i spada u grupu
najnerazvijenijih opština.
Na površini od 308 km², u 48 naselja živi oko 33 000 stanovnika. Teritorija opštine Vlasotince
administrativno pripada Jablaničkom okrugu. Graniči se sa četiri opštine: na severu sa
opštinom Gadžin Han; na severoistoku sa opštinom Babušnica; na jugoistoku sa opštinom
Crna Trava i na jugozapadu i za-padu sa opštinom Leskovac.
Generalno posmatrano opština ima brdsko-planinski karakter (sa razvijenim i razuđenim
reljefom), koji čini preko 80% njene teritorije. Najniža tačka je na 230 m nadmorske visine na
ušću Vlasine u Južnu Moravu, a najviši vrh raskrsje na 1.433 m. U morfološkom pogledu
izdvajaju se dve celine dolinsko-kotlinska (najplodiniji deo opštine) i brdsko-planinska. Klima
opštine Vlasotince je umereno – kontinentalna sa župskom varijantom u ravničarskom –
brežuljkastom delu do 500m nadmorske visine.
Opština Vlasotince raspolaže raznovrsnim prirodnim resursima, koji predstavljaju dobru
osnovu za povećanje ekonomske snage i uspešniji razvoj opštine. Među značajne resurse
ubrajaju se: poljoprivredno zemljište, šume i vodni resursi, koji zajedno pružaju pogodne
uslove za ekonomski razvoj turizma. Poljoprivredno zemljište predstavlja najobimniji i
naznačajniji resurs. Prostire se na površini od 16.853 ha. i obuhvata 54,7% teritorije opštine.
U strukturi poljoprivrednog zemljišta dominiraju površine pod oranicama i baštama 43,0%.
Kod setvene strukture dominantno mesto zauzimaju žita 64,7%, stočno krmno bilje 19,3% i
povrće 14,7%. Kvalitet i raznovrsnost zemljišta, povoljni klimatski uslovi, izuzetno čista i
nezagađena prirodna sredina, kao i tradicija stanovništva da se bavi poljoprivrednom
proizvodnjom, omogućuju raznovrsnu proizvodnju u obimu, koji bi mogao biti oslonac
budućeg razvoja. Razvojni značaj ovog resursa u narednom periodu zavisiće od
46. 11
intenziviranja povrtarstva, voćarstva i vinogradarstva, kao i od revitalizacije stočarstva i
izgradnje preradjivačkih kapaciteta.
Šume predstavljaju obiman prirodni resurs i značajan potencijal. Ukupna površina šuma i
šumskih zasada na teritoriji opštine Vlasotince iznosi 12.873 ha. Razvojni značaj ovog
resursa zavisiće prvenstveno od zaštite i pošumljavanja šumskih površina, povećanja
stepena otvorenosti velikih šumskih površina, primene stručno-tehničkih radova i šumama
koje se nalaze u privatnom vlasništvu, kao i od uredjenja lovišta i razvoja lovstva.
Vodni potencijal, reka Vlasina, predstavlja veoma važan potencijal opštine. Vlasina protiče
kroz teritoriju opštine Vlasotince svojim srednjim i donjim tokom. Na teritoriji opštine
Vlasotince, najvažnije pritoke Vlasine su: Ljuberađa, Tegošnica i Pusta Reka. Značaj vodnih
resursa u narednom periodu zavisiće od njihove zaštite, očuvanja i uredjenja.
Stanje na tržištu rada
Opšte karakteristike tržišta rada u periodu 2007-2009. godine su: neusaglašenost ponude i
tražnje radne snage, veliko učešće dugoročno nezaposlenih, veliki priliv viška zaposlenih iz
preduzeća koja se restruktuiraju i privatizuju, nepovoljna starosna i kvalifikaciona struktura
nezaposlenih, visoka stopa nezaposlenosti žena, velike razlike između regionalnih tržišta
rada i niska mobilnost radne snage, veliki broj nezaposlenih koji pripadaju teže zapošljivim
kategorijama, kao i veliki broj angažovanih u sivoj ekonomiji.
U opštini Vlasotince je ukupno 5.804 zaposlenih, od čega je u privatnom sektoru zapošljeno
oko 2.100 lica. Na posao trenutno čeka 5.692 lica od čega sa visokom spremom 109, od
toga su 63 žene. Stopa nezaposlenosti je 16,5%.
Starosna i polna struktura nezaposlenih lica u mesecu junu 2010. godine pokazuje da
najveće učešće u strukturi nezaposlenih, prema godinama starosti, imaju nezaposlena lica
od 40 do 44 godine (13,68 %), a zatim lica od 30 do 34 godine (13,42%).
UKUPNO
Ukupno 5.804
Žene 2.784
Godinestarosti
15-19 godina
Ukupno 138
Žene 52
20-24 godina
Ukupno 640
Žene 323
25-29 godina
Ukupno 714
Žene 396
30-34 godina
Ukupno 779
Žene 388
35-39 godina
Ukupno 761
Žene 382
40-44 godina
Ukupno 794
Žene 411
45-49 godina Ukupno 740
47. 12
Žene 383
50-54 godina
Ukupno 593
Žene 272
55-59 godina
Ukupno 460
Žene 158
60-64 godina
Ukupno 183
Žene 19
65-69 godina
Ukupno 2
Žene 0
Nezaposleni mladi i stručni ljudi predstavljaju jedan od najvećih problema opštine Vlasotince.
Usluge službe za zapošljavanje i izbor ciljeva moraju biti prilagođeni potrebama
nezapošljenog lica i realnim mogućnostima na tržištu rada.
Svi problemi vezani za nezaposlenost mladih mogu se grupisati na sledeće specifične
oblasti: nedovoljno podsticajnih mera za zapošljavanje mladih; nedovoljno informisanje o
mogućnostima zapošljavanja, usavršavanja, potrebama tržišta; nedovoljna podrška razvoju
preduzetništva mladih; neizgrađen sistem podsticanja preduzetničkog duha i nedovoljno
informisanje o mogućnostima razvoja preduzetništva mladih; nedovoljno razvijena
međuinstitucionalna saradnja; nedovoljna saradnja obrazovnih institucija, privrednih
subjekata i Nacionalne službe za zapošljavanje; nedostatak praktičnog radnog iskustva;
nepostojanje organizovane ponude za učešće u programima volontiranja i/ili stažiranja kroz
koje bi mladi mogli da steknu radno iskustvo; mladi sa resursima da se bave poljoprivredom
nedovoljno su podržani od lokalnih i regionalnih stručnih službi, koje treba da im olakšaju
pristup znanjima, informacijama i kontaktima potrebnim za uspeh na tržištu; nedovoljna
osnaženost za profesionalno ostvarivanje (nizak nivo znanja i motivisanosti).
Posebno se ističe nedovoljna ponuda neformalnog obrazovanja kojim bi nezaposleni mladi
stekli dodatne veštine (informatičke, stranih jezika...), neophodne za dobijanje posla.
Dugoročna nezaposlenost i dalje predstavlja veliki problem. Smanjenje broja nezaposlenih
lica nije značajnije uticalo na prosečnu dužinu traženja posla, tako da je ona i dalje veoma
izražena.
UKUPNO
Ukupno 5.804
Žene 2.784
Trajanjenazaposlenosti
do 3 meseca
Ukupno 398
Žene 163
3 do 6 meseci
Ukupno 539
Žene 242
6 do 9 meseci
Ukupno 370
Žene 148
9 do 12 meseci Ukupno 353
48. 13
Žene 165
1 do 2 godine
Ukupno 1.280
Žene 578
2 do 3 godine
Ukupno 470
Žene 236
3 do 5 godina
Ukupno 691
Žene 322
5 do 8 godina
Ukupno 651
Žene 329
8 do 10 godina
Ukupno 284
Žene 141
preko 10 godina
Ukupno 768
Žene 460
Najveći broj nezaposlenih lica je bez kvalifikacija, a zatim sa III i IV stepenom stručne
spreme.
UKUPNO
Ukupno 5804
Žene 2784
Stepenstručnespreme
I
Ukupno 2013
Žene 1001
II
Ukupno 76
Žene 43
III
Ukupno 1944
Žene 816
IV
Ukupno 1460
Žene 741
V
Ukupno 9
Žene 4
VI-1
Ukupno 175
Žene 106
VI-2
Ukupno 12
Žene 10
VII-1
Ukupno 115
Žene 63
VII-2 Ukupno /
49. 14
Žene /
VIII
Ukupno /
Žene /
Rad u sivoj ekonomiji povezuje se sa niskim zaradama, siromaštvom i ugroženošću. Od
ukupnog broja zaposlenih koji su ispod granice siromaštva, preko 70 % je radilo u sivoj
ekonomiji. Kod poslodavaca koji posluju u sivoj ekonomiji najviše se zapošljavaju na radnim
mestima pomoćne i nekvalifikovane radne snage.
Stopa rada na crno kod mladih kreće se oko 55%, uglavnom zbog nedostatka posla u
formalnoj ekonomiji. Rad na crno koji je rasprostranjen među mladima opada sa starosnom
dobi i sticanjem radnog iskustva.
Tržište rada, kao deo celokupnog ekonomskog sistema odražava ove strukturne i dinamične
promene koje se dešavaju u društvu, ali istovremeno utiče na njih. Rast zapošljavanja i
održivo povećanje zaposlenosti, prvenstveno u privatnom sektoru, je strateški cilj u
narednom periodu. Kategorije teže zapošljjivih lica – dugoročno nezaposleni, NK, višak
zaposlenih, Romi, stari preko 45 godina će imati prioritet u uključivanju u zapošljavanju u
predstojećem periodu.
Kod opremanja radnih mesta sa područja Vlasotinca podneto je u 2010. godini 35 zahteva za
zapošljavanje za 59 lica. Pozitivno je odlučeno za 25 zahteva čime su stvoreni uslovi za za
pošljavanje 35 lica.
Kod programa samozapošljavanja podneto je 20 zahteva, dok je za 5 doneta pozitivna
odluka. Razlozi neodlučivanja po podnetim zahtevima su ograničene kvote vezane za te
programe.
Privredni potencijali
Opština Vlasotince raspolaže raznoraznim prirodnim resursima. Među značajnije resurse
ubrajaju se poljoprivredno zemljište, mineralne sirovine, šume i vodni resursi, koji zajedno
pružaju pogodne uslove za razvoj poljoprivredne proizvodnje, agroindustrije, turizma i
građevinarstva.
Poljoprivreda, pre svega proizvodnja ranog povrća, tradicionalno vinogradarstvo, voćarstvo i
stočarstvo sa pratećom agroindustrijom (mlekara, klanice i pekare u privatnom vlasništvu)
predstavlja aktuelnu ekonomsku snagu opštine. Po podacima opštinske službe za
poljoprivredu, broj registrovanih poljoprivrednih domaćinstava iznosi više od 2000. U
ravničarskom delu opštine od najvećeg značaja je povrtarstvo, pre svega proizvodnja ranog
povrća, dok su u pobrđu i brdsko planinskom predelu, zastupljeni vinogradi, voćnjaci i livade.
Po zadnjim raspoloživim podacima iz 2005. godine zabeleženo je nešto više od 4800 grla
goveda, od čega je oko 2.800 priplodnih grla. Po podacima iz 1990. na prostoru opštine
Vlasotince bilo je oko 15.000 goveda, što ukazuje na drastičan pad broja grla i tendenciju
daljeg pada. Rasni sastav goveda je uglavnom domaće šareno goveče i buša u planinskim
predelima. Sitne stoke (ovce i koze) u 2005. bilo je oko 2900. Pokazatelji iz ranijeg perioda
takođe pokazuju drastičan pad broja sitne stoke.
U strukturi privrede Vlasotince najvećim delom učestvuje industrija (tekstilna, drvna, metalna,
industrija građevinskog materijala, grafička i industrija alkolnih i bezalkoholnih pića)
građevinarstvo, zanatstvo, trgovina i ugostiteljstvo.
50. 15
Na teritoriji opštine Vlasotince postoje registrovana privatna preduzeća koja uspešno posluju
i daju svoj doprinos u formiranju dohotka privrede opštine i zapošljavanju radne snage:
"Cementni proizvodi - materijali za unutrašnje i spoljnje oblaganje zidova"; Mlekara
"Gložane"; Mlekara "Rosulja“; Mlin "Rastavnica"; Mesara "Valčić"; Manufaktura „Europea“;
Elrad Srbija. Pored ovih preduzeća na teritoriji opštine registrovano je više od 600
samostalnih zanatskih i ugostiteljskih radnji kao i radnji za pružanje usluga.
Industrijska zona Vlasotince je definisana Generalnim planom. Urbanistička dokumentacija je
pripremljena i opština aktivno radi na prikupljanju podataka o imovinsko-svojinskom statusu
zemljišta. Lokacija je već delimično izgrađena, nekoliko lokalnih i međunarodnih kompanija
imaju poslovne pogone na lokacija u industrijskoj zoni. Lokacija je blizu glavnog
infrastrukturnog koridora, postojeće uspešne industrije mogu biti dobra promocija za nove
investitore. Lokacija omogućava dnevnu migraciju iz Leskovca, regionalnog centra
Jablaničkog okruga i Niša, najvećeg grada južne Srbije, što omogućava zapošljavanje visoko
osposobljenih ili specijalizovanih radnika. Opština Vlasotince treba da prikupi zemljišta u
planiranoj zoni i izgradi infrastrukturu kako bi novim investitorima bila omogućena izgradnja
novih objekata.
Kad je turizam u pitanju, iako je on uvek apostrofiran kao jedan od razvojnih opredeljenja, u
opštini Vlasotince nema turističke organizacije, postojeći smeštajni kapaciteti su u lošem
stanju, pa nema ni kompletnih sadržaja koji bi upotpunili turističku ponudu tokom cele
godine. U tom smislu, neophodna je živa marketinška aktivnost, promocija prirodnih
turističkih i antropogenih motiva i kulturnih manifestacija ovog kraja. Sve te aktivnosti,
uslovljene su obnavljanjem svih vidova infrastrukture kao osnove razvoja turizma u opštini,
kao i osnivanjem Turističke organizacije opštine Vlasotince.
51. 16
SWOT analiza problematike razvoja omladinskog preduzetništva u opštini Vlasotince
SNAGE
• Adektavatan ljudski kapital sa velikim
brojem visoko obrazovanih ljudi
• Povoljni prirodni resursi
• Povoljna demografska struktura
• Povoljan geografski položaj
• Dobra infrastruktura i postojanje industrijske
zone
• Sertifikovano povoljno poslovno okruženje
• Usvojen Akcioni plan za mlade
• Usvojena Strategija i Akcioni plan za razvoj
opštine
• Aktivnosti Kancelarije za mlade iz oblasti
omladinskog preduzetništva
SLABOSTI
• Nedovoljna informisanost mladih i
nedostatak programa neformalnog
obrazovanja
• Nemotivisanost mladih za bavljenje
preduzetništvom
• Nedostak baze privrednih subjekata i
analize potreba za određenim privrednim
delatnostima
• Nema aktivnih omladinskih organizacija
• Neobrađeno poljoprivredno zemljište i
usitnjenost poljoprivrednih poseda
• Nedovoljna efikasnost institucija u čijoj
nadležnosti je i razvoj omladinskog
preduzetništva
• Nema preduzetničkih udruženja
• Nema turističke organizacije
• Nedovoljno podsticajnih mera lokalne
samouprave koje bi podržale razvoj
omladinskog preduzetništva
MOGUĆNOSTI
• Proizvodnja organske hrane
• Formiranje Fonda za razvoj preduzetništva
• Učešće na konkursu Opštine za podršku
razvoju preduzetništva
• Programi podsticanja neformalne edukacije
mladih
• Aktuelne lokalne manifestacije i ostali
događaji koji mogu poslužiti za promociju
omladinskog preduzetništva
• Različiti eksterni programi i fondovi koji
potpomažu razvoj omladinskog
preduzetništva
• Implementacija Nacionalne strategije i
Akcionog plana za mlade
• Proces sertifikovanja opštine kao povoljnog
poslovnog okruženja
PRETNJE
• Migracija mladih iz opštine
• Produženje ekonomske krize
• Nestabilna politička situacija u opštini
• Siva ekonomija kao pretnja preduzetništvu
• Neusklađenost obrazovnog sistema sa
potrebama za obrazovnim profilima
• Nesprovođenje reforme nacionalnih i
lokalnih propisa
• Varijabilnost izdvajanja za lokalne takse
• Komplikovane administrativne i druge
procedure koje opterećuju preduzetnike
• Bankarski sektor i uslovi pod kojima se
odobravaju krediti preduzetnicima
52. 17
Analiza rezultata istraživanja
Tokom procesa izrade Akcionog plana za razvoj omladinskog preduzetništva u opštini
Vlasotince sprovedeno je istraživanje koje je obuhvatilo 20 mladih preduzetnika i 40
maturanata, učenika završnih razreda srednjih škola sa teritorije opštine Vlasotince.
Istraživanje je organizovano tokom decembra 2010. godine i bilo je primarno usmereno ka
ispitivanju potreba i stavova, kao i analizi problema sa kojima se suočavaju mladi
preduzetnici iz opštine Vlasotince, odnosno mladi ljudi koji su u finalnoj fazi srednjeg
školskog obrazovanja i koji razmišljaju o daljem školovanju i/ili zapošljavanju, odnosno
samozapošljavanju.
Istraživanje je takođe omogućilo i uključivanje većeg broja mladih ljudi u sam proces izrade
AP-a jer su rezultati koji su ovom prilikom dobijeni ozbiljno sagledani kao i svi ostali
relevantni podaci, kako tokom sesija radne grupe za izradu AP-a, tako i tokom definisanja
programa i projekata u samom AP-u. Takođe, rezultati istraživanja su pomogli učesnicima
radne grupe koja je radila na izradi AP-a, da bolje sagledaju problematiku razvoja
omladinskog preduzetništva u opštini Vlasotince.
Istraživanje potreba i stavova mladih preduzetnika
Istraživanje potreba i stavova mladih preduzetnika obavljeno je pomoću 17 pitanja podeljenih
u 4 oblasti, ne računajući par uvodnih pitanja. 4 oblasti oko kojih su koncipirana navedena
pitanja su bile: informisanje, edukacija, savetodavna podrška i podsticajne finansijske i
nefinansijske mere.
Ispod su prezentovani rezultati ovog istraživanja:
Zašto ste odlučili da pokrenete sopstveni biznis?
8%
35%
15%
15%
27%
Nešto drugo (prepoznao/la sam potrebu sredine za
tom delatnošću)
Želeo/la sam da radim za sebe i samostalno
donosim odluke
Želeo/la sam da radim kreativan posao
Hteo sam da zaradim ozbiljniji novac
Nisam mogao/la da nađem posao kod drugog
poslodavca
53. 18
Koje izvore finansiranja ste koristili pri započinjanju biznisa?
Kako ste se informisali o koracima koje treba preduzeti da bi se započeo biznis?
Na koji način bi po Vama trebalo organizovati informisanje preduzetnika o stvarima od značaja za
bavljenje preduzetništvom?
9%
13%
37%
41%
Uzeo/la sam kredit
kod banke
Konkurisao/la sam
za "start up" kredit
Pozajmica od
prijatelja
Lične izvore
Preko institucija Od iskusnih
preduzetnika
Preko Interneta Nešto drugo
14%
53%
14%
19%
Putem info centra Preko seminara Preko asocijacije
preduzetnika
Ostalo
20% 20%
10%
50%
Informativni štampani materijali,
novine za preduzetnike, formiranje
lokalne kancelarije za
informisanje, putem trgovačkih
kancelarija....
Lično iskustvo, pomoć prijatelja…
54. 19
Da li ste prošli neku obuku bitnu za započinjanje i bavljenje preduzetništvom? Ko je bio organizator tih
obuka, ako jeste?
Da li su Vam potrebne određene obuke za uspešnije obavljanje poslovanja? Navedite koje.
Da li ste se obraćali nekoj od državnih institucija/organizacija za pomoć kada ste se suočavali sa
problemima u poslovanju? Kakva su bila vaša iskustva?
35%
65%
DA NE
15%
85%
DA NE
DA
NE
15%
85%
Obuke su organizovane od strane Nacionalne službe za zapošljavanje
Obuka za rad na računaru,
marketing, iz oblasti
poslovanja uvoz-izvoz, obuka
radnika...
Da. Poreskoj upravi,
Nacionalnoj službi, Tržišnoj
inspekciji...
Ne, zato što ili nisu čuli za
konkretne programe podrške ili
nisu sigurni u njihovu efikasnost
55. 20
U kojima od sledećih oblasti Vam je potrebna savetodavna pomoć?
Da li znate za postojanje bilo kakvih olakšica za preduzetnike tokom poslovanja (naročito tokom prvih
godina rada) kao što su: besplatan poslovni prostor, bespovratna sredstva, manje cene komunalnih
usluga, oslobađanje od plaćanja određenih taksi ili bilo koje druge podsticajne mere koje preduzima
lokalna samouprava ili neka druga državna institucija?
4%
8%
40%
4%
16%
16%
12%
Izrada biznis plana
Izrada marketing plana
Istraživanje tržišta i konkurencije
Veštine rukovanja različitim softverima
Modernizacija poslovanja i primena novih tehnologija
Finansijske teme (porezi, carine, uvoz-izvoz)
Nešto drugo (strategija daljeg razvoja)
5%
95%
DA NE
56. 21
Sa kojim se sve problemima suočavate baveći se preduzetništvom?
Istraživanje je pokazalo raznolikost motiva mladih preduzetnika za pokretanje sopstvenog
biznisa. Iako želja da se radi „sam za sebe“ preovladava kao dominatna motivacija za
pokretanje sopstvenog biznisa (35%), značajan procenat mladih preduzetnika pokrenuo je
sopstveni biznis jer nisu mogli da nađu zaposlenje (27%) ili zbog toga što su hteli da se bave
nečim kreativnim (15%) ili zbog želje za generisanjem većih prihoda (15%) u odnosu na puko
zaposlenje. Međutim, i pored raznolikosti odgovora, odnosno motivacija za pokretanje
biznisa, može se izvesti zaključak da je većina anketiranih pokrenula sopstveni biznis iz
tipično preduzetničkih razloga, odnosno zbog želje za bavljenjem biznisom i generisanjem
prihoda.
Istraživanje takođe pokazuje su oni koji su obezbedili početni kapital za započinjanje biznisa
od strane banaka (9%) i od države preko „start-up“ kreditne podrške (13%) ipak u značajnoj
manjini u odnosu na one koji su početni kapital obezbedili iz sopstvenih izvora (41%),
odnosno od pozajmica od prijatelja (37%). Ovo govori o relativno niskom učešću banaka i
države u kreditiranju započinjanja biznisa, kao i o prostoru koji postoji za poboljšanje ove
podrške.
Rezultati istraživanja koji se tiču informisanja pokazali su da su postojeći preduzetnici i dalje
najzastupljeniji informativni resurs za potencijalne preduzetnike i da se čak 53% anketiranih
mladih preduzetnika informisalo o koracima koje je neophodno preduzeti za započinjanje
biznisa upravo kod „starijih“ i iskusnijih kolega. S’ druge strane, 14% anketiranih se
informisalo preko državnih institucija, odnosno preko Interneta (14%) i iz drugih izvora (19%).
Takođe, mladi preduzetnici prepoznaju različite pogodne mehanizme koje treba iskoristiti za
informisanje kako postojećih, tako i potencijalnih mladih preduzetnika. Tako su informativni
štampani materijali najzastupljeniji u odgovorima (50%), ali su i drugi mehanizmi za
19%
19%
4%
13%
2%
4%
12%
17%
10%
Slaba prodaja
proizvoda/usluge
Naplata od komitenata
Loša komunikacija sa
dobavljačima
Konkurencija
Tehničke ili proizvodne
teškoće
Nekonkurentna cena
vašeg proizvoda
Nemogućnost ulaganja u
marketing
Siva ekonomija
Drugo (slaba kupovna
moć, tolerancija sive
ekonomije)