4. Ribe su životinje iz grupe kičmenjaka koje žive gotovo
isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga. Oko polovina
svih kičmenjaka su ribe, a najstariji poznati fosili su
stari oko 450 miliona godina.
5. Ribe ne postoje kao taksonomska skupina, već se njihovom mjestu nalaze:
hrskavičave (Chondrichthyes), u koje se između ostalih ubrajaju morski psi i
raže, i
koštunjače (Osteichthyes) koje obuhvataju sve ostale ribe. Nekada su
postojale i ribe oklopnjače (Placodermi) i bodljikavi morski psi (Acanthodii),
ali su izumrli
Ribe se općenito dijele na morske i slatkovodne.
Nauka koja se bavi ribama je ihtiologija.
6. Evolucija
• Ribe su se kao kičmenjaci razvile kao
sestrinska grupa tunikata
• Rane ribe iz fosilnih zapisa predstavljene su
skupinom malih oklopnih riba, bez vilica
poznatih kao ostrakoderme
• evoluirali iz stvorenja sličnog koralu, ascidiji,
čije larve jako podsjećaju na primitivne ribe.
• Nedostajali su im diferencirani zubi, pa su
umesto njih oralne površine pločaste vilice
izmijenjene kako bi služile različitim zubnim
namjenama.
7.
8. U šaranki ljuske su okruglog oblika – cikloidne, a
u grgečki češljastog oblika – ktenoidne. Na
ljuskama se uočavaju zone prirasta.
Zimi je metabolizam ribe sporiji, a ljeti brži. U
skladu s tim ide i rast ribe pa se zimi javljaju na
ljuskama tamnije, a ljeti svjetlije zone. Mogu se
nalaziti i višećelijske žlijezde koje su postale
organi koji emitiraju svjetlost – fotofori
U usmini se nalaze dva snopa kolagenih vlakana
u suprotnim spiralama, tako da se riba može
pregibati bez da joj se koža nabora.
9.
10. • Histološki presjeci kože i ljuski za tri različite vrste riba.
Svaki uzorak se boji hematoksilinom i eozinom.
Potočna zlatovčica
Salvelinus fontinalis
11. Velika tuna (Thunnus
obesus) ima 200 μm
debele ljuske, ali samo
vrlo tanak epidermalni
sloj. Iznad vezivnog tkiva
dermisa vidljiv je tamni
sloj pigmentiranog tkiva
Potočna zlatovčica
(Salvelinus fontinalis) ima
debelu pokožicu s mnogo
vrčastih stanica i tankih
ljuskica ugrađenih u
džepove ljuskica.
Sunčanica (Lepomis
macrochirus) pokazuje
čistu epidermu iznad i
između ljuski. Dermis leži
izvan dubljih mišićnih
vlakana.
12. Zašto treba jesti riblju kožu
• Riblje kože su pune Omega-3 masnim kiselinama(ključnu ulogu u zdravlju
kardiovaskularnog sustava i obnavljanju stanica, a pokazalo se da smanjuje
upalu)
• Riblje kože zauzimaju mjesto na jelovnicima restorana(kuhari su odavno
upoznati s tim koliko riblje kože mogu biti ukusne, kako na filetu tako i kao
samostalan sastojak)
• Riblja koža učinit će da izgledate i osjećate se mlađe(zajedno s ljuskama i
kostima, koža svježe morske ribe koristi se za stvaranje ribljeg kolagena,
jednog od bioraspoloživijih izvora kolagena tipa 1. kolagen iz ribe je protein
koji pomaže da koža, koštani sustav (kosti, tetive, ligamenti, zglobovi i
mišići), krvne žile, desni, oči, nokti i kosa budu jaki i fleksibilni)
