1. Dragi roditelji,
Upoznali ste
METODE NASTAVE POČETNOG ČITANJA I PISANJA
A) Globalna metoda
a) Obrada pojma rečenice
b) Rastavljanje rečenice na riječi
c) Rastavljanje riječi na glasove i slova (glasovna analiza i sinteza – temelj čitanja)
Sada ćete upoznati metodu kojom djecu uvodimo u čitanje.
B) Glasovna analitičko - sintetička metoda
Polazi od izgovorenih riječi ili rečenica. Glasovna je stoga što, prije upoznavanja slova, učenici
trebaju imenovati sliku nekog predmeta (npr. auto) i izdvojiti iz izgovorene riječi početni glas (npr. A - to je
ujedno novo slovo koje će tijekom sata upoznati). Analitička je zato što se analizom riječi upoznaju
glasovi/slova, a sintetička zato što se pomoću upoznatih slova čitaju riječi glasovnom sintezom (slijevanjem
glasova, a ne slovkanjem).
Čitanje
Kada uvodimo djecu u čitanje trebamo izbjegavati slovkanje (npr. p-a-s je pas) i ustrajati na metodi
slijevanja glasova. Npr. prilikom obrade slova I i O sastavljamo riječ IO. Kada na slovarici složimo riječ IO
(prethodno utvrdivši da smo složili riječ koja se sastoji od dva glasa, prvi I i drugi O, te da smo za slaganje te
riječi trebali uzeti iz slovarice slova I i O) malo razmaknemo slova i predložimo djeci da čitaju onako kako
pokazujemo. Prvo izgovaraju slovo I kojem polako privlačimo slovo O i tako postižemo slijevanje glasova IIIOOO.
Pri obradi sljedećih slova, djeci povećavamo vidno polje (N, NA, NA-MA) kako bi brže čitala riječi spajajući
slova u manje cjeline - slogove (ne učimo ih da su to slogovi, nego da čitaju spajajući dva do tri slova zajedno -
možemo ih vizualno povezati lukom ili koristiti strelicu).
Svakodnevnim strpljivim čitanjem rečenica i kraćih tekstova (neka sami biraju slikovnice koje ih
zanimaju) trebamo pomoći djeci da se oslobode čitanja "od slova do slova" i osposobiti ih da šire vidno polje na
slogove te da slijevaju slogove (naglas i u sebi) prateći prstom tekst koji čitaju („prst čitač“) kako bi ustrajnim
vježbanjem postali dobri čitači (točno, tečno i izražajno čitanje s razumijevanjem, a ne napamet).
Početna se želja za čitanjem može vrlo brzo ugasiti jer čitanje pripada u najsloženije procese učenja i
usvaja se tijekom teškog i složenog procesa. No, ono je važno jer je temelj svakog daljnjeg učenja. Utvrđeno
je da dobri čitači u pravilu znaju i dobro učiti dok slabiji čitači uče teže, treba im više vremena i imaju manju
sposobnost kritičkog mišljenja. Povezanost volje za čitanjem i vještine čitanja je očita: "Ono što rado činim,
najčešće mi ne pričinjava nikakve teškoće. Ono što mi baš ne uspijeva, izbjegavam što više mogu. No, kako
sve rjeđe čitam, tako su i moje sposobnosti sve manje, sve dok sasvim ne izgubim nadu da ću to ikad svladati."
Ne postoje "rođeni čitači" već to postaju vježbom i trudom ukoliko su dostigli određenu razinu zrelosti. To
znači da dijete treba raspolagati određenim fondom riječi kojima se može aktivno služiti, imati želju da nauči
čitati i određenu razinu koncentracije. Pomognimo mu na tom putu.
Zahvaljujem na suradnji.
Učiteljica Ines Falak