2. Ishodi učenja
… ili što želite da vaši učenici mogu i znaju učiniti kao
rezultat poučavanja/aktivnosti/projekta?
Ishodi učenja su tvrdnje o onome što se očekuje da
učenik nakon sudjelovanja u obrazovnom procesu zna,
razumije ili može demonstrirati.
4. Pomažu:
Nastavniku da definira što bi učenici trebali znati kao
rezultat procesa učenja, te da pripremi materijale,
nastavne metode, testove.
Učeniku da shvati što se od njega očekuje i koje
kompetencije će steći (Upoznajte učenike s ishodima!).
Osnovno polazište za definiranje kriterija po kojima
ćemo vrednovati usvojeno znanje
7.9.2009.
4
Ishodi učenja
5. Mjerljivost ishoda i Bloomova taksonomija
Povezivanje s procjenom
znanja!
7.9.2009.
6. Ishodi učenja i procjena znanja
Provjera do koje su mjere ishodi učenja koje smo za svoju
nastavu definirali zaista i ostvareni.
Odabir i formulacija metode provjere:
širina – sadržaj, područje
dubina – razina taksonomije
Što precizniji ishod
- jednostavnije osmisliti procjenu znanja!
8. Nastavne strategije, metode i aktivnosti
•pristup kojim nastavnik pristupa nastavnom procesu kako bi što
učinkovitije postigao svrhu poučavanja
•razlikuju se prema tome jesu li učenici aktivni ili pasivni
sudionici i kolika je razina nastavničke kontrole:
–predavačka
–strategija suradničkog učenja
–strategija samousmjerenog učenja
–strategija situacijskog učenja.
8
9. Predavačka strategija
•smatra se tradicionalnim pristupom poučavanju
•korisna za prijenos velikog broja informacija i naglašavanje
važnih dijelova nastavnog gradiva
•ne potiče uspostavu interakcije i suradnje
•komunikacija je jednosmjerna, a učenici imaju pasivnu
ulogu.
9
10. Strategija suradničkog učenja
•koristi se kada je cilj nastave jačanje interakcije među učenicima
•grupe učenika zajednički rade na rješavanju problema, izradi
zadatka ili izradi proizvoda
•suradničko učenje je utemeljeno na premisi da je učenje
društveni čin.
10
11. Strategija samousmjerenog učenja
•učenik preuzima inicijativu te sam određuje ishode učenja,
odabire izvore, prikladnu strategiju i način evaluacije
postignuća
•učenik preuzima odgovornost za svoje učenje
•često korištena strategija u obrazovanju odraslih.
11
12. Strategija situacijskog učenja
•iskustveno učenje u kojem se znanje stječe u kontekstu
rješavanja problemske situacije iz prakse.
•učenik je u centru procesa poučavanja i učenja, a sastoji se od:
–konteksta
–zajednice prakse
–sudjelovanja.
–sadržaja učenja
12
13. Strategije – stupanj nastavničke kontrole
Nastavne strategije i metode možemo razlikovati prema 2
kriterija (Vizek-Vidović i dr., 2003):
• stupanj aktivacije učenika odnosno nastavnika pri
učenju i poučavanju (stupanj učeničke kontrole
nasuprot stupnju nastavnikove kontrole)
• broj učenika koje se poučava.
13
14. Nastavne metode
• načini aktiviranja učenika tijekom procesa poučavanja i
učenja kako bi uspješno ostvarili postavljene ishodi učenja
Nastavne metode služe tome da se nastavnicima olakša
poučavanje, a učeniku učenje. (Klafki, 1971)
14
15. Faktori koji utječu na odabir metode
•ishodi učenja
•nastavni sadržaj
•okruženje (nastava uživo, hibridna, online)
•predznanje učenika
•dob učenika.
15
16. Obrazac za izradu plana nastavne jedinice
Opće informacije
Naslov Promet u Europi
Kratak opis U uvodnom djelu sata učenike se upoznaje s prometom
kao gospodarskom djelatnosti te važnosti prometa za
ujedinjavanje Europe kroz razgovor i prikazivanje
prezentacije i video isječka.
U drugoj etapi sata učenici rade u skupinama rješavajući
problemski zadatak. Zadatak je simulacija organizacije
putovanja ili prijevoza roba pomoću informacija i karta
na internetu.
U zaključnom dijelu sata skupine izlažu svoje rezultate te
se isti analiziraju.
17. Razred i dob 7. razred OŠ, 13-14 godina
Područje Geografija
Predznanja Učenici trebaju imati razvijenu vještinu snalaženja na geografskoj karti
Europe, poznavati prometne pravce u Europi, znati obilježja različitih vrsta
prometa, pretraživanje na Internetu i služenje s Google Kartama.
Okruženje
učenja
Učenje pomoću računala te izlaganja učitelja i učenika.
Trajanje 45 minuta
Pristupi
poučavanja
Rješavanje problema
Ishodi učenja Učenici će znati definirati promet i prometne sustave, opisati značenje
prometa za ujedinjavanje Europe, izraditi plan putovanja i odabrati
optimalan način prometa uz pomoć interneta, usvojiti vještinu korištenja
karta na internetu, razviti vještinu kritičkog mišljenja i suradničkog učenja.
Procjena znanja Bez ocjenjivanja, samovrednovanje kroz analizu rada
Uloga
nastavnika
Moderator, davatelj kritičkog osvrta
Obrazovni
resursi
Lekcija u wiki alatu (http://prometueuropi.pbworks.com)
Tehnologija Računala wiki alat za suradničko pisanje, Google Karte, Internet
18. Zadaci
Opis
(vrsta i tehnika)
Učenici usvajaju znanja kroz simulaciju i rješavanje problemskog
zadatka.
Skupina učenika ima ulogu organizatora prijevoza robe ili ljudi na
prostoru Europe. Zadatak im je odabrati optimalne pravce kretanja
i vrste prometa prema zadanom problemu pri čemu uzimaju u
obzir odredište, vrstu robe, cijenu prijevoza i slično. Rezultate svog
rada upisuju u tablice u wiki alatu kao plan putovanja.
Interakcija i
uloge
Učenici radi podijeljeni u skupine koja se sastoji minimalno od
voditelja skupine, učenika zaduženog za proučavanje teksta
udžbenika te zaduženih učenika za rad na računalu (pretraživanje i
pisanje rezultata rada.
Alati http://prometueuropi.pbworks.com
Obrazovni
resursi
http://youtu.be/BI4jrAq6idI
Notas del editor
No najvažnije je da kao dizajneri nastave odredimo što nastavom želimo postići – odnosno što želimo da naši učenici znaju i mogu učiniti kao rezultat nastave.
Kroz postizanje ishoda učenja učenici stječu kompetencije predviđene za tu razinu obrazovanja.
Trendovi u obrazovanju pokazuju promjenu od poučavanja usmjerenog na nastavnika na poučavanje usmjereno na učenika. Za razvoj kurikuluma studijskih programa to znači usmjeravanje na ono što se očekuje da će student moći učiniti na kraju modula ili programa, odnosno podrazumijeva orijentaciju na ishode učenja.
Pogrešno je misliti da taj dio pripreme pripada isključivo profesoru odnosno da samo profesoru mora biti jasno što je svrha obrazovno-odgojnog procesa i koji su ishodi učenja. Važno je da se i studenti upoznaju sa ishodima učenja kako bi se potaknuli na ulaganje napora za njihovo uspješno postizanje.
Osnovno polazište za definiranje kriterija po kojima ćemo vrednovati znanje.
Jesu li postignuti ishodi učenja ćemo mjeriti kroz procjenu znanja koju također treba osmisliti – ako se aktivnost ocjenjuje.
Da bismo ih povezali s procjenom znanja - rezultati ili produkti poučavanja koje definiraju ishodi učenja moraju biti mjerljivi.
Kao pomoć pri definiranju ishoda učenja koriste se taksonomije odnosno klasifikacije znanja, kojima definiramo dubinu znanja koju želimo da učenici steknu. Taksonomije klasificiraju ishode učenja i omogućuju osmišljavanje aktivnosti i provjere znanja u skladu sa zadanim ishodima učenja.
Najčešće polazište za definiranje ishode učenja zasniva se na Bloomovoj taksonomiji prema kojoj se razine postignuća dijele u tri područja (kategorije): kognitivno, afektivno i psihomotoričko.
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu koji studenti mogu pokazati usvojena znanja, vještine i stavove.
Ako se aktivnost ocjenjuje, onda je zadatak dizajnera nastave da i taj dio osmisli.