Prezentacija za neformalni sastanak na Geofizičkom odsjkeu ("Geofizički razgovori") u veljači 2023.

1. Geoetika
Problem 1: Etika maksimalne magnitude potresa
(Mmax)
Roger Bilham
CIRES and Department of Geological
Sciences
University of Colorado
Boulder, CO, US
Clipart - Mislilac
Auguste Rodin, 1902
(Musée Rodin, Pariz)
Iva Vrkić, Središnja geofizička knjižnica
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Prezentacija za “Geofizičke razgovore”, 10. veljače 2023.

2. Slučaj 1 – Planiranje nuklearne
elektrane Jaitapur u Indiji
● Francusko-indijska elektrana
● Zapadna obala Indije (Arapsko more)
● Ako se izgradi – biti će najveća nuklearna
elektrana na svijetu po proizvodnom kapacitetu
(9,900 MW) – za usporedbu: najveći nuklearni
reaktor u SAD-u ima kapacitet 1,400 MW
● Status – planiran početak gradnje u razdoblju
2018. - 2023.
● Cijena gradnje - 14 milijardi US$

3. 1. Odluka o vrsti elektrane
- Trošak (cost-benefit analiza)
Pitanja:
• Trebaju li se uzeti u obzir društvene posljedice nuklearne energije u odnosu na termoelektrane na fosilna goriva?
nepoželjne globalne posljedice emisije ugljika vs. opasnost skladištenja nuklearnog otpada na neodređeno vrijeme
• Trebaju li najgore mogućnosti nesreće („nuclear meltdown“ - teška nesreća nuklearnog reaktora koja rezultira
oštećenjem jezgre zbog pregrijavanja) ili troškovi čišćenja velike nesreće biti uključeni u cost-benefit analizu?
• Trebaju li troškovi izgradnje uključivati troškove stavljanja izvan pogona na kraju projektom predviđenog životnog
vijeka elektrane?
- autor izostavlja mogućnost obnovljive energije
2. Odluka o lokaciji elektrane (nuklearne)
- Blizina vode (hlađenje)
- Niz vjetar, nizvodno od poljoprivrednih regija
- Što dalje od velikih naseljenih centara ali dovoljno blizu da troškovi prijenosa budu
razumni (problem: lokalno stanovništvo nikada nije 0 ->
- U slučaju curenja radioaktivnosti štedi se većina na račun manjine
- Normalan rad -> povećanje temperature rashladne vode -> šteti lokalnoj
ekologiji / negativni utjecaj na npr. ribolov stanovnika
- Izbjegavanje mogućih prirodnih katastrofa (obalni tsunami, poplave, klizišta, vulkanske
erupcije, seizmičnost)

4. ● Seizmičnost nekog područja nije problem koji bi spriječio gradnju nuklearne elektrane
Reaktor u Fukushimi 2011. nije oštećen potresom u Tohokuu (340 km udaljen, Mw=9,1 ;
20 000 žrtava) već 50 minuta kasnije tsunami je potopio spremnike s gorivom i same dizelske
agregate koji su bili namijenjeni za proizvodnju električne energije u slučaju nesreće!
● ALI naivno je misliti da seizmičnost područja ne utječe na održivost odabrane lokacije
postrojenja – dodatni sigurnosni elementi u konstrukciji povećavaju troškove elektrane i njenu
ekonomičnost (kWH/$)
● U svakom slučaju – kako bi elektrana bila sigurna tijekom potresa inženjeri koji projektiraju
postrojenje (i daju procjenu troškova timu za planiranje) trebaju od seizmologa izvješća o
procjeni vjerojatnosti budućih potresa

5. ● 2011. – objavljen članak o historijskoj i budućoj seizmičnosti područja oko Jaitapura (Bilham, R.,
Gaur, V. K. - Current Science, WoS-Q3, Scopus-Q2)
○ Sugerira da se potresi slični onima koji su se dogodili otprilike 110 km S od lokacije 1967.
(Mw ≈ 6,3 Koyna) i približno 400 km SI od lokacije 1993. (Mw ≈ 6,2 Latur) mogu dogoditi
bliže Jaitapuru ; identificira opasan rasjed (eng. capable fault) u blizini predložene lokacije,
čije bi dimenzije dopuštale lokalni maksimalni potres momentne magnitude Mw > 6,5.
● 2011. objavljena dva članka seizmologa koji savjetuju Nuclear Power Corporation of India (NPCIL)
= predlagač projekta i vlasnik elektrane Jaitapur! (Rastogi, B. K. - Current Science ; Nagaich, N.
– na webu NPCIL, link ne radi)
○ Zaključuju da u prethodnom članku ima brojnih pogrešaka i “da su sva strahovanja koja su
iznesena razmotrena od seizmologa koji su uključeni u istraživanje lokacije”.
● 2012. – objavljen odgovor u raspravi (Gaur, V. K., Bilham, R., - Current Science)
○ Ukazuje na potrebu testiranja odsutnosti aktivnosti rasjeda u posljednjih nekoliko tisuća
godina. Još niti jedan od testova nije proveden (do 2014. kada je objavljena ova knjiga) .

6. ● Ovu raspravu su primijetili novinari
● traže intervju od autora prvog članka -> no naslovi u
medijima su se kretali od činjeničnih do senzacionalističkih
● mediji traže i od NPCIL-a da obrane svoja izvješća o
seizmičkoj sigurnosti -> 2012. na portal “The Hindu”
objavljuju službeno izvješće gdje opet potvrđuju brižljivost
kojom su istraživanja poduzeta.
ALI …

7. Slučaj 2 - Mmax za Himalaju
● za seizmički pojas Himalaje poznavanje Mmax je važno za dizajn građevinskih propisa (trenutno
su indijski građevinski propisi solidni ali provedba nije jednolika i trebala bi biti stroža, pogotovo
za ruralna područja).
● Potresi ovdje utječu na stanovništvo šest nacija: Pakistana, Indije, Nepala, Butana, Bangladeša i
južnog Tibeta. Ukupna populacija unutar dosega himalajskih potresa premašuje 50 milijuna.
● Najveći potres zabilježen u posljednje vrijeme u Himalaji je bio potres u Assamu (Tibet) 1950.
godine (Mw = 8,6; 4 800 žrtava).

8. ©Jagadip Singh @ flickr
Nubra valley near Kashmir valley
- 8-godišnja studija o seizmičnosti regije Kašmira
(najzapadnijeg dijela Himalaje)
- Indijsko/Pakistansko/SAD skupina geoznanstvenika
- prezentacija - American Geophysical Union Fall
Meeting, prosinac 2011.
O čemu je bilo predavanje?
● Između ostalog, studija je maksimalnu magnitudu
procijenila na 8.7 < Mw < 9.0 [što je više od nego
što se do tog trenutka smatralo!]
- nezapaženo -> pretposljednje 15-minutno predavanje
5-dnevne konferencije u više istovremenih sesija, koja
je imala 20 000 sudionika ; 20-tak znanstvenika u
prostoriji, a organizatori su već spremali dvoranu …
● … naglasila je malu vjerojatnost i interval
ponavljanja tj. recurrence interval ~1200 godina za
Riasi rasjed i >1800 godina za Main Frontal Thrust
rasjedni sustav.
- predavanje -> Youtube + kasnije Geophysical
Research Letters

9. Što je onda “pošlo po zlu”?
● Press ured AGU-a odabrao je tu
prezentaciju za priopćenja za tisak.
● U roku od nekoliko dana brojne su indijske
novine objavile upozorenje o
predviđenom potresu Mw = 9 u Kašmiru,
naravno bez rasprave o vjerojatnostima i
korištenim metodama.
● Čak su autori istupili nakon toga u medije sa
kratkim objašnjenjem.

10. ● Prosinac 2011. - kašmirske vlasti uvjeravaju javnosti da
nema razloga za uzbunu, da potres nije bio
predviđen, ni najavljen
● Siječanj 2012. - građanske vlasti u Kašmiru
organizirale su razne školske programe zaštite od
potresa i odgovarale na pitanja zabrinutih građana
● Proljeće 2012. – organiziran znanstveni skup u Indiji,
koji su vodili zabrinuti seizmolozi iz Hyderabada,
neovisno su procijenili znanost na kojoj se temelji
prezentacija AGU-a, diskreditirali zapažanja i zaključili
da se otkriće može odbaciti kao neutemeljeni
senzacionalizam
● Listopad 2012. - Nacionalna agencija za upravljanje
katastrofama i Ministarstvo znanosti organizirali su
radionicu na kojoj se raspravljalo o pripravnosti za
katastrofu potresa u dolini Kašmira
● 2013. - je objavljen članak sa cjelokupnom studijom u
časopisu Geophysical Research Letters, no to je prošlo
potpuno nezapaženo u tisku
● Studeni 2012. - u Kašmiru odobreno financiranje
novih seizmoloških i geodetskih studija kako bi se
dopunili, i vjerojatno testirali, oskudni podaci na kojima
su se temeljili početni nalazi

11. Umjesto zaključka
1. Stanovništvo i građanske vlasti u Kašmiru saznali su za ovu informaciju putem
senzacionalističkog novinskog izvještavanja, a to je metoda koja je očito neprikladna za
odmjeren odgovor, jer su vlasti zapravo morale apsorbirati informacije i formulirati odgovarajući
odgovor za javnost istovremeno.
2. Nove spoznaje i informacije o Mmax nisu pogodne da se prepuste lokalnim agencijama i tijelima
za upravljanje katastrofama! Niti ih treba plasirati lokalnim novinarima jer će izazvati paniku.
○ Autor ovog poglavlja smatra da takve informacije treba ograničiti na rasprave među
znanstvenicima i inženjerima zaduženim za razvoj sigurnosnih mjera u građevinskoj
industriji. ALI da smo se toga držali, da nije sve „procurilo“ i da nije nastala panika
vjerojatno se ne bi izdvojile financije za istraživanje seizmičnosti ovog područja!!!
○ Može se reći da su u znanstvenoj zajednici podijeljna mišljenja – od toga da objavljivanje
Mmax javnosti spada u istu moralno neprihvatljivu klasu ponašanja kao i predviđanje
potresa pa do tvrdnje da se uskraćivanje Mmax i mogućih posljedica javnosti nikako ne
može moralno opravdati.

13. Hauserov test
Pitanje “ispravnog” ili “pogrešnog” ponašanja
Postoji li u nama urođen instikt za moral?
a) opstanak vrste (krava predstavlja alternativnu vrstu)
b) opstanak većine (90% Hauserovih ispitanika odlučilo se poštedjeti grupe i
žrtvovati pojedinca)
c) opstanak rodbinske grupe (“plemena”)