2. • 2. Biljni i Zivotinjski svet Srbije je veoma raznovrsan i bogat,ali se vremenom sve vise trosi.Biogeografski,na teritoriji Srbije nalaze se dve zone zonalne vegetacije (odnosno,dva bioma)-veci deo povrsine pripada biomu sirokolisnih i mesovitih suma umerenih predela,dok predeli iznad gornje sumske granice pripadaju biomu tundri(alpijske tundre)
3. U Srbiji postoji 215 vrsta biljaka i 429 vrsta životinja koje su kao prirodne retkosti stavljene pod najstroži stepen zaštite države. Među ugroženim životinjama je 273 vrsta ptica, kao i 66 vrsta sisara. Zaštićena je i 41 vrsta beskičmenjaka, 34 vrste insekata i 15 vrsta riba.
4. Kao i većina zemalja, Srbija ima svoje CRVENE KNJIGE u kojima se nalaze liste iščezlih i krajnje ugroženijih vrsta.
5. • 3. U okviru sumskog bioma prisutna su 4 ekoregiona:balkanske mesovite sume (zauzimaju najveci deo teritorije juzno od Save I Dunava),panonske mesovite sume(zauzimaju Panonsku niziju sa obodnim predelima), dinarske mesovite sume (mala povrsina u jugozapadnom delu Srbije) i rodopske planinske mesovite sume(mala povrsina u jugoistocnom delu Srbije)
6. • 4. Panonska oblast
U Panonskoj oblasti,posebno u Vojvodini pre njenog naseljavanja,bila je zastupljena stepska travna vegetacija uslovljena izrazito toplim letima i malom kolicinom padavina.
Sume su bile zastupljene oko reka odakle su uzimale izdansku vodu.
Vremenom aktivnoscu ljudi pasnjaci Vojvodine pretvoreni su u tkz.
‘Kulturnu’ stepu i najplodnije zemljiste u Srbiji.
7. Biljke koje su rasprostranjene po Panonskoj niziji - stepski božur (Paeonia tenuifolia) koji raste u Deliblatskoj peščari - gorocvet (Adonis vernalis), raste na Fruškoj gori, Deliblatskoj peščari, Subotičkoj peščari i dr - sasa (Pulsatilla grandis), koje ima na Fruškoj gori i Deliblatskoj peščari
9. Raste na sunčanim, suvim, plitkim i peskovitim zemljištima obraslim travom, po retkim šumama, kamenitim brežuljcima i padinama. Stoka ga ne pase. Raste na kamenitim brežuljcima
10. Raste na sunčanom ili polusenovitom mestu u slabijem rastresitom zemljištu koje se lako zagreva.Dobro podnosi sušu,i izdržava veliki temperaturni opseg
11. • 6. Panonska Oblast
nekada su se na prostoru Panonske nizije nalazile velike mocvare,obrasle ritskom vegetacijom.
Izgradnjom kanala i isusivanjem,mocvare su nestale,a manja barska podrucja koja se preostala,danas su zakonom zasticena.Mnoge vrste ptica i drugih zivotinja,koje su stalno ili u pojedinim periodima godine naseljavale mocvare,danas predstavljaju retkost.
12. • 8. Guste hrastove sume nekada su pokrivale brda i niske planine oboda Panonskog basena.Krcenjem,da bi se dobile obradive povrsine,ali i za grejanje domacinstava,a ove sume su u velikoj meri nestale.S njima su nestale i zivotinjske vrste koje su ih naseljavale.Nekada su u Panonskoj niziji, u velikom broju zivele razne vrste srednjoevropskih i stepskih zivotinja.Mnoge vrste su poredjene,pa su neke od njih zasticene zakonom
13. • 9. Najzastupljenije zivotinje su:vuk,lisica,jelen,zec,divlja svinja,hrcak,hermelin,a od ptica:sljuka,fazan,jarebica,prepelica,golub,guska i plovka
14. Већину простора где живе, велике ласице деле са видрама. Тамо где нема видри, велике ласице су мањих димензија (око 70 грама тежине).
15. Шљука је род птица који обухвата 7 веома сличних врста. Ове се птице углавном хране ноћу или навече, црвима у меком тлу са својим дугачким кљуновима.
16. • 12. Planinska oblast
U Planinskoj oblasti izrazena je vertikalna zonalnost biljnih zajednica,koje pod uticajem covekove aktivnosti znatno manje izmenjene.Na nizim visinama zastupljene su sume hrasta i graba.Iznad njih je pojas bukovih suma,a zatim mesovitih suma koja grade bukva i cetinari.Iznad pojasa mesovitih suma zastupljen je pojas cetinarskih suma zastupljen je pojas cetinarski suma: jele,smreke i bora
17. Ugrozene biljke planinske regije - runolist (Leontopodium alpinum), ima ga na Kopaoniku, Mučnju, Prokletijama
</div> - žuta lincura (Gentiana lutea), živi na nepristupačnim kamenim liticama
- gospina papučica (Cypripedium calceolus), vrsta orhideje na Suvoj planini, zaštićena je od strane UNESKO-a
18. • Gornja granica prostiranja sume zavisi od polozaja planine,sa njenog pravca pruzanja i strane sveta prema kojoj je okrenuta.Na nasim planinama,gornja granica je na 1900 do 2100.Zivotinjki svet Planinske oblasti znatno je bogatiji od Panonske oblasti.U planinskim sumama zive vukovi,lisice,medvedi,jeleni,divokoze,divlje svinje,tetrebi,orlovi,zmije,insekti
19. Ова врста не припада самом роду коза, већ одвојеном роду.