2. Najčešći uzrok smrti u općoj populaciji, a
samim time i među srčanim bolestima,
je ishemijska bolest srca.
To je stanje karakterizirano smanjenim
protokom krvi kroz srčane krvne žile, najčešće
zbog ateroskleroze, što dovodi do smanjene
opskrbe srca kisikom i hranjivim tvarima te
oštećenja srčanog mišića, a samim time i
funkcije srca.
Ovisno o simptomima i prognozi, ishemijska
bolest srca dijeli se na anginu pektoris,
nestabilnu anginu te infarkt miokarda.
3. Među rizične čimbenike ubrajaju se: muški spol, dob iznad 45
godina, prisutnost srčanih bolesti u obitelji, pušenje, šećerna
bolest, povišeni krvni tlak, poremećaji masnoća u krvi,
pretilost te smanjena fizička aktivnost.
Među njima, spol, dob i obiteljska anamneza ubrajaju se
u nepromjenjive čimbenike rizika, a na druge možemo
preventivno djelovati.
Dijagnostika
Svaki pregled započinje anamnezom, iz koje liječnik dobiva
podatke o simptomima bolesti, rizičnim čimbenicima te
prisutnosti sličnih oboljenja u obitelji. Zatim slijedi fizikalni
pregled bolesnika koji uključuje slušanje srca stetoskopom te
mjerenje tlaka. Dodatne pretrage mogu uključivati vađenje
krvi, mjerenje električne aktivnosti srca EKG-om, rendgen
srca i pluća, UZV srca, ergometriju, holter itd. Osnovne
pretrage obavlja obiteljski liječnik, a ukoliko postoji potreba,
uputiti će vas internistu, kardiologu.
4. Pod pojmom prevencije bolesti srca
podrazumijevamo sve postupke koje činimo
da spriječimo pojavu bolesti.
Pušenje, povišeni krvni tlak i poremećaji
masnoća ubrajaju se među najvažnije
rizične čimbenike za razvoj bolesti srca na
koje možemo utjecati.
Zbog toga su prestanak pušenja, kontrola
povišenog krvnog tlaka i poremećaja
masnoća važan korak u zaštiti od srčanih
oboljenja.
5. Uz lijekove, ponekad je potrebna i invazivna
terapija.
U liječenju bolesti srca koriste se mnogi
lijekovi, a neki od njih su: lijekovi za snižavanje
krvnog tlaka, lijekovi za liječenje poremećaja
masnoća, diuretici, acetilsalicilna kiselina (Andol),
antiaritmici itd.
Uz lijekove, ponekad je potrebna i invazivna
terapija, koja uključuje ugrađivanje stenta u
srčane krvne žile (osigurava ponovnu prohodnost
krvne žile) i kardiokirurške zahvate kao što su
ugradnja bypassa, pacemakera te u konačnici čak
i transplantacija srca.
6. Spada u ishemijske bolesti srca – znači do njih
dolazi uslijed nedostatne prokrvljenosti tkiva.
Nastaje kao posljedica začepljenja koronarne
arterije krvnim ugruškom ili odlomljenim
dijelom arterosklerotskog plaka kojim su
obložene krvne žile uslijed nezdravog života.
Posljedica je nedostatak tjelesne aktivnosti,
povećanog unosa soli, masti i šećera,
prehrane siromašne omega 3 masnim
kiselinama i ovisnosti kao što su pušenje i
alkoholizam te stres uslijed kojeg dolazi do
povišenog krvnog tlaka i oslobađanja
negativnih kemijskih spojeva i kolesterola.
7. Tjelesna aktivnost smanjuje upalne čimbenike
u organizmu, a uz ostale mišiće, jača i srčani
mišić sam po sebi, regulira i smanjuje krvni
tlak te jača cjelokupan organizam.
Sol povećava krvni tlak, uzrokuje nakupljanje
viška tekućine u tkivima i sužava krvne žile pa
predstavlja opasnost od začepljenja i infarkta.
Šećer se može pretvoriti i skladištiti u obliku
masti, a mast se taloži na stjenkama krvnih
žila i čini ih sve užima i neprohodnijima.
8.
9. Uzrokuje šumove na srcu.
Postoji nekoliko vrsti šumova na srcu, a to su:
- šum aortalne stenoze
- šum aortalne insuficijencije
- šum mitralne insuficijencije
- šum mitralne stenoze.
Najveći broj oštećenja srčanih zalistaka uzrokuje
reumatska vrućica, a uzrokuje ju streptokokni
toksin, a postojanje preostalog dijela uglavnom je
urođeno. Oštećeni zalisci liječe se kirurškom
operacijom, a liječnik oboljelog savjetuje o režimu
prehrane i načinu života nakon operacije.
10.
11. Nastaje uslijed sužavanja ili začepljenja koronarnih arterija
uzrokovanog arterosklerozom, a može nastati i uslijed anemije
zbog nedostatkla kisika, zbog aortalne stenoze, arteritisa,
poremećaja srčanog ritma i sl.
Karakterizira je od blagog neugodnog osjećaja unutar prsne kosti
do oštre, jake nepodnošljive boli. Pojavljuje se uglavnom prilikom
većih napora, a učestalost varira, povećava se ili smanjuje.
Prevencija ove bolesti je u djelovamju na hipertenziju, pravilnom
prehranom, tjelovježbom i u krajnjem slučaju ljekovima,
sprečavanje anemije konzumacijom namirnica bogatih željezom,
kontroliranje dijabetesa i sprečavanje njegovog možebitnog
nastanka, smanjivanje povišene masnoće u krvi i njeno reguliranje
pravilnom prehranom, prije svega konzumacijom masnoće biljnog
podrijetla i izbacivanjem prženje hrane s jelovnika.
Kontrola štitnjače također uzrokuje rano otkrivanje nekih bolesti
štitnjače koje su odgovorne za pojavu angine. Veliki značaj ima
prevencija daljnjih napada i operacijsko liječenje kod već
postojećih stanja.
12.
13. Nastaju radi nenormalnog provođenja
impulsa, a karakterizira ih i pojavnost kod
potpuno zdravog srca.
To su ektopički udarci, atrijske fibrilacije,
ventrikularne i supraventrikularne aritmije, a
uzrokuju ih psihički uzroci, bolest ili lijekovi.
Aritmija može biti tahikardija kada je rad srca
ubrzan ili bradikardija, kada je rad srca
usporen, a najčešće se događa tijekom sna.
Normalna tahikardija događa se uslijed
tjelesnog napora, pojačane uzbuđenosti,
stresa ili povišene tjelesne temperature.
14. Bolesna stanja koja uzrokuju aritmije su
infarkt, angina pectoris, promjene u sastavu
elektrolita, hipertireoza, hipotireoza,
hipoadrenalinizam, hiperkalijemija,
hipokalijemija.
Lijekovi koji uzrokuju aritmiju mogu biti srčani
glikozidi, simpatolitika ili
parasimpatomimetika. Aritmije mogu biti
atrijska fibrilacija, ventrikularna fibrilacija,
atrioventrikularni blok, ekstrasistole,
paroksizmalna tahikardija i Wolf-Parkinson-
Whiteov sindrom.
15. Najčešće se liječe kirurškim putem, ili ukoliko
su blaže, odnosno, nalaze se na desnom
dijelu srca gdje su tlakovi manji, moguće je
živjeti s njima. Na njih se ne može utjecati
pravilnom prehranom, niti ih se može u
potpunosti izliječiti s lijekovima. Najčešće
nastaju u prvom tromjesečju trudnoće, ukoliko
majka ima neku infekciju koja na to utječe, a
mogu nastati i kasnije.