Lekcije (1).jsf

GRAĐEVINSKI METARIJALI (II
DIO)
(POZNAVANJE GRADIVA)

GRAĐEVINSKI MATERIJALI

PREDAVANJE 7

građevinski kamen
• Najstariji građevinski materijal
• PODJELA STIJENA

1.MAGMATSKE( vulkanske) nastale od usijano-tečne lave iz vulkana.
• Dubinske i površinske
• Osnovni sastojak je kvarc
Osnovni predstavnici:
1.granit : masivna dubinska stijena sastavljna od liskuna,kvarca i feldspata
• Kao građevinski materijal ima veliku primjenu:kao tucanik,kao kamen za ivičnjake i
kocke.
2.Sijanit:Dubinska stijena zrnate strukture ,upotreba kao granit
3.Gabro:Zrnata ili ljuspasta struktura,velike čvrstoće (Jablanica i Višegrad).Upotreba za
kocke za kaldrmu,ivičnjake i tucanik
• Dobro se polira

građevinski kamen

2.SEDIMENTNE STIJENE
• Vrlo raprostranjene i imaju veliku primjenu
• Nastale sedimentacijom( slaganjem) cestica materije
• PREDSTAVNICI:

1.krečnjak ( kalcit)

2.Pješčari ( glinoviti pješčar,krečnjački pješčar,zeleni pješčar,kvarcni pješčar
( dolomiti)

3.METAMORFNE STIJENE
Nastale preobražejem drugih vrsta pod velikim pritiscima i temperaturama

PREDSTAVNICI:
1.Gnajs –kristalni škriljac
2.Mermeri ( mramori)

građevinski kamen
Najbitinije osobine stijena od kojih se obično proizvodi agregat za beton

Vrsta Boja Izgled Znaca Masa Čvrstoća Upijanje
dobrog na vode
kvaliteta pritisak

kg/m3 MPa %
Granit Tambnocrvena, Zrnast sa Sitnozrno, 2.800 100-221 < 0.5
otvoreno liskunima mnogo
crvena, kvarca
sivozelena

Gabro Zelenkasta, Fin do Jednolično 2.900 120-140 < 0.5
sivkasta do crne grubo sitno zrno
zrnast
Bazalt Sivocrno do Zbijen i Zbijen, 3.000 113-260 < 1.0
plavkasto zrnast zatvoren i
mala
cjepivost

Krečnjak Crnosiv do Jedar,zbijen Jedar i zbijen 2.700 100-180 0.5-4.0
bjele, i čvrst,često
zelenkoste i školjkasta
žute zrnca

Dolomit Crnosiva do Zbijen i Jedar i zbijen 2.800 100-220 0.1-0.5
svjetloplava jedar

građevinski kamen
• PODJELA KAMENA PREMA OBRADI
• Nobrađen
• Obrađen
• Drobljen ili mljeven

neobrađen kamen ili lomljen kamen

građevinski kamen

obrađen kamen

građevinski kamen
DROBLJEN I MLJEVEN KAMEN
• Dobije se drobljenjem kamena i kamenih materijala u drobilicama.
• Može se separisati po veličini
• Koristise za:
• Nasipe
• Kao agregat za beton frakcije 0/4 ,4/8,8/16,16/32
• Kao pijesak za maltere 0/4

Grubo se klasificira na:
tucanik
pijsak
split
grups
griz
brašno
filer

građevinski kamen
Podjela mljevenog kamena po veličini

ispitivanje kamena

Fizičko-mehanička svojstva kamena

Vrsta ispitivanja Jedinica Rezultati Uslovi
Redni mjere
broj
1. Postojanost na dejstvo Gubitak težine 0.035 Max. 5 %
mraza %
2. Upijanje vode % 0.168 Max.1%
3. Pritisna čvrstoća MPa 80 Mpa
u suhom stanju i 210.31 64.MPa
u zasićenom stanju 169.72
4. Otpornost na habanje cm3/50 cm2 25.64 35 %
brušenjem
5. Zapreminska masa sa kg/m3 2.820 2.000-3.000
porama i šupljinama

hemijska analiza kamena

Štetne komponente u kamenu

350

330

250

200
MPa

150
100
50

0
Db Gn Gm Gf Is D1 D2 K

tlačne čvrstoće nekih vrsta kamena
Legedna:
• Gn.....….sitnozrni granit
• Db..........diabaz
• Gm…….gnais
• Gf……..srednjezrni granit
• Is………kvarc
• D1…….. dolomit
• D2……. dolomit
• K........... krečnjak

osobine kamena i ispitvanje
• Potrebno je poznavati sve njegove osobine i karakteristike

• Za neku primjenu potrebna dodatna ispitivanja

1.boja:Ispituje se njena postojanost

2.tekstura:to je raspored mineralnih sastojaka koji daju izgled u prirodi i nakon glačanja.

3.struktura:krupnozrna i sitnozrna

Otpornos kamena na mraz

Smatra se ako je stepen zasićenosti da je kamen otporan mraz
K u ≤ 0,80

tvrdoća nekih kamenih minerala

čvrstoća kamena na pritisak
• Ispituje se pod presom na kocki kamena stranica 5x5x5 cm.

• Može se ispitivati u:

1.Suhom stanju
2.Vodozasićeno stanju
3.Nakon porovedenih ciklusa smrzavanja

P
β p=
A

čvrstoća kamena na savijanje

3 Pl
f zs = 2
bh

čvrstoća kamena na posmik

postojanost ugrađenog kamena
Uzroci razaranja:

1. Različiti koeficienti termičke diletacije između minerala uslijed stalnih promjena
temerature
2. Smrzavanje vode u porama i mikroporama
3. Dejstvo vode koja rastvara pojedine minerale

Zato se treba držati slijedećih pravila

1.Projektovati tako da se ugrađen kamen što više zaštiti od atmosferilija
2.Kamen nepostojan na mrazu ne treba upotrebljavati
3.Raditi potrebne hidrozolacije
4.Voditi računa o malteru da nema štetan uticaj na pojedine minerale kamena

keramički materijal
• Riječ keramika grčkog porijekla i znači glina.
• Poznata : grčka,talijanska,kineska, a zatim u cijelom svijetu

• Podjela keramike:
• Prema asortimanu:gruba i fina
• Gruba:opeka,keramičke cjevi,crijep,vatrostalni materijali

• Fina keramika:keramičke pločice,sanitarije,porcelan,vatrostalno posuđe

• Proizvodi od keramike najstariji proizvodi rađeni rukom čovjeka

• Najstariji uzorci nađenu u dolini Nila,zatim u Andama kod Inka

Klasifikacija keramike prema namjeni

tehnologija proizvodnje se sastoji od:

Priprema mase

Mljevenje mase

Sušenje mase

Oblikovanje

Sušenje proizvoda

Pečenje

Glazirane i bojenje

Klasiranje i pakovanje

keramički materijali
Tehnologija proizvodnje keramičkih pločica

Sirovina:kaolin,glina,dolomit

• Postupak proizvodnje
• 1.mokro mjevenje uz dodatak elektrolita ( vodeno staklo)
• 2.homogenizacija mase u bazenima
• 3.sijanje mikro sitima
• 4.sušenje toplim zrakom u atomizerima
• 5.odležavanje u silosima
• 7.oblikovanje presama
• 8.sušenje u sušarama ( do 200 C)
• 9.pečenje tunelskoj peći (do 1100 C)
• 10.glaziranje ili bojenje
• 11.pakovanje

Sirovina za keramiku
• Plastična sirovina:glina
• Neplastična sirovina:feldspat,kvarc,dolomit

• TEHNOLOŠKI POSTUPCI PROIZVODNJE

• 1.priprema mase
• 2.prema načinu oblikovanja:prešanje koje možeti biti :suho
• polusuho
• vlažno
• tokarenje,lijevanje

Keramički materijali

Osnovi proizvodi od gline
Građevinska keramika
• Sve vrste pune i šuplje opeke
• Šuplje ploče
• Šuplji blokovi:zidni i stropni
• Crijep
• Drenažne cijevi
• Terakota
• Klinker pločice
• Kanalizacone cijevi
• Podne pločice
• Mozaik pločice
• Ekspandirana glina-keramzit


PREDAVANJE 8

Opeka:puna i šuplja
Dimenzija:OPEKA :25 /12/6,5
BLOKOVI:25/25/14 19/19/29
• Uslovi kvalitete:


ŠUPLJE PLOČE

Dimenzije: dužina ( l ) 14 – 60 cm
širina ( b ) 3 – 12 cm
visina ( h ) 19,5 – 39,5

ŠUPLJI BLOKOVI ZA MEĐUSPRATNE KONSTRUKCIJE

Crijep


USLOVI KVALITETE ZA PROIZVODE OD GLINE

• Za opeku i blokove za zidanje: dimezije,boja,čvrstoća,vodoupijanje,postojanost na mraz

• Za blokove za strop:čvrstoća na pritisak i savijanje

• Za crijep:čvrstoća na savijanje,vodonepropusnost,otpornost na mraz

• Za keramičke pločice:zavisno od namjene

Vatrostalni materijali
• Primjena u objektima izloženim visokim temperaturama ( industrija)

• Sirovina:plastična vatrostalna glina,magnezit,dolomit,korund,kvarcit i sl)

• Djele se na :kisele,bazne i neutralne

• Kiseli:silikatna opeka,šamotna opeka,kvarcne opeke,visokoaluminozni šamot,

• Korundne opeke

• Bazne;magnezit opeka,dolomitna opeka,

• Neutralne:forsteritne opeke,krommagnezitne opeke

Vatrostalni materijali
• SILIKATNA OPEKA
• Radi se od sirovine koja ima najmanje 95% SiO2 ( kvarc)

• ŠAMOTNA OPEKA:
• Radi se od gline od koje se radi šamotno brašno pečenjem ,a zatim mljevenjem

• MAGNEZITNA OPEKA:
• Sirovina magnezij

• DOLOMITNA OPEKA:
• Dolomit se pali u kružnom pećima ,a zatim melje u dolomitno brašno

• BOKSITNE OPEKE
• Žari se ruda boksita i dobija boksitno brašno

kameni agregat
• Kameni materijal rasute forme razliitih čestica
• Agregati se upotrebljavaju za MALTERE I BETONE.

• OSNOVNA PODJELA AGREGATA

kameni agregati
PRIRODNI AGREGAT

• 1.drobina:raspadnuta stijenska masa

• 2.šljunak:nevezan heterogen sediment od 4 do 125 mm

3.pijesak: od 0-4 mm

DROBLJEN AGREGAT

• 1.drobljenac 4-125 mm dobijen separisanjem nakon drobljenja
• 2.drobljeni pijesak 0-4 mm
• 3.kameno brašno:manje od 0,125 mm

Građevinsko staklo
TERMOSTAKLA

• TERMOIZOLIRAJUĆA STAKLA

• TERMOAPSORBIRAJUĆA STAKLA

• TERMOREFLEKTIRAJUĆA

• PROIZVODNJA
• Od pijeska kvarca u pećima ( lančane ili ružne i kadne)

građevinsko staklo
• Vještačka silikatna materija starosti 3-4 hiljade godina pr.n.e.u Kini.
• To je kompaktna amorfna homogena izotropna struktura u svim pravcima,bezbojna ili
obojena ,providna ili neprovidna-kristalne strukture
• Dijeli se u 4 grupe:
• 1.ravno staklo
• 2.šuplje staklo
• 3.optičko staklo
• 4.tehničko staklo

• RAVNO STAKLO:
• 1.obično ravno staklo
• 2.ravno u masi obojeno staklo
• 3.ravno površinski obojeno staklo
• 4.ravno u masi i površinski obojeno staklo
• 5.kaljeno ravno staklo

• STANDARDNE DEBJINE:2,3,4,5,6,8,10,12,15,19,mm

Kameni agregati
• VJEŠTAČKI KAMEN

• 1.zgura: -kristalasta:prirodno hlađenje rastopljene zgure
• -granulisana:naglo hlađenje zgure visokih peći

• UPOTREBA:kao agregat za lake betone i dodatak cementu

• 2.leteći pepeo 0,005-0,100 mm dobije nakon izgaranja uglja u termoelektranama

• UPOTREBA:u proizvodnji cementa,za specijalne betone

veziva
• To su materijali koji hemijsko fizikalnim reakcijama slijepljuju sitnija i krupnija
zrna raznih granulata
• Uglavnom su u praškastom obliku
• Rijetko se upotrebljavaju sama jer nemaju tada potreban efekat čvrsoće
• Neka očvršćavaju samo na zraku ,a neka i pod vodom pa se razlikuje:

1.Nehidraulična veziva( vapno,gips,vodeno staklo,magnezitna veziva)

2.Hidraulična veziva(hidraulično vapno i cement)
• Osnovni minerali veziva su:CaO ( kalcijev oksid)
SiO2 ( silicijev dioksid)
Al203(aluminijev trioksid)
Fe203 (željezni trioksid)

Od učešća pojedinih minerala zavise i svojstva veziva ,a to se karakterizira sa hidrauličnim
modulom ili odnosom bazične komponente i kiselih komponenata

CaO
hm =
SiO2 + Al 2 O3 +
Za kreč je 9,a za cement je 1,9 do 2,4Fe 2 O3

veziva

• Proizvodnja:
• Pečenjem prorodnih sirovina (najviše krečnjaka i glina)
• Podešavanjem ove dvije komponente dobijaju se razne vrste veziva

• KALITNO VAPNO ( KREČ)
• Dobije se pečenjem čistog krečnja do 1000 C,a zatim mljevenjem.

• TEHNOLOŠKI PROCES:
• 1.kamenolom
• 2.usitnjavanje i čišćenje
• 3.pečenje ( rotacione ili vertikalne peći) - ŽIVI KREČ
• 4.Mljevenje ( kreč u prahu)
• 5.Dodavanje vode-gašeni kreč

• Nasipna gustoća vapnenog hidrata je 350 do 500 kg/m3.

veziva
KARBIDNO VAPNO ( KREČ)
• Dobiva se iz kalcij karbida kod proizvodnje acetilena,a kalcij karbid se dobiva pečenjem
krečnjaka i koksa.

DOLOMITNO VAPNO
– Dobija se pečenjem kamena dolomita.
– Postupka proizvodnje kao od kamena krečnjaka
– Ima veliku čvrstoću zbog velike količine magnezije u dolomitu

GRAĐEVINSKI GIPS:
– Žarenje sadre ( sedre - kalcijevog sulfata)
– Štuko gips žarenje od 120 do 190 C
– Estrih gips do 1000 C.

veziva
• HIDRAULIČNA VEZIVA
• Proizvode se iz krečnjaka i gline u određenom omjeru uz dodatak gipsa koji reguliše vrijeme
vezanja.
• Osnovne komponente :SiO2 ,Al2O3 ,Fe2O3

• Proizvodnja:
• Vrući postupak:pečenje krečnjaka i gline daje klinker koji se nakon odležavanja melje i
dobije se CEMENT

• Hladni postupak :Vapneni hidrat + reaktini SiO2 daju pucolansko vapno

veziva
OSNOVNI SASTOJCI CEMENTA

3CaO.SiO2 C3S Trikalcijum silikat (ALIT)

2CaO.SiO2 C2S Bikalcijum silikat (BELIT i FELIT)

3CaO.Al2O3 C3A Trikalcijum aluminat

4CaO.Al2O3.Fe2O3 C4AFe Tetrakalcijum aluminat ( FERIT )

veziva

CEMENT

Klasifikacija cementa prema MC 90

Količine dodataka

klinker zgura pucolan filer kreč.

Portland cement CE I >95

Portland cement sa CE II >65-85 < 35 < 28 < 20
dodacima

Metalurški cement CE III >20 <80

Pucolanski cement CE IV >60 <40

ŠEMA PROIZVODNJE CEMENTA
2 3 4 6
5
1

12
18 14
18
11

8
9
17 15

13
7

10
16 18
23

19 20 21 22 24

Hidratacija cementa
• Hemijsko -fizikalni proces u kojem cementni prah sa vodom čini cemento mlijeko koje
očvrsne

ispitivanje veziva
Postupka iswpitivanje je normiran BAS-EN normama

Vikatov aparat za ispitivanje vremena vezanja

ispitivanje stalnosti zapremine cementa

1 2

15 mm
90 mm 3 mm

120 mm

90 mm

120 mm
120 mm

Šatelieov prsten kolačić

Ispitivanje stalnosti zapremine cementa

1
2
Cement nestalne zapremine cement stalne zapremine

Kolačići za ispitivanje stalnosti zapremine


PREDAVANJE 9

Ispitivanja konzistencije svježeg betona

Stolčić za ispitivanje konzistencije svježeg betona –plastičnosti-
(Abramsov stočić)

Ispitivanje očvrslog betona

Presa za ispitivanje probnih uzoraka Kalupi za izradu uzoraka

ispitivanje očvrslog betona

ispitivanje čvrstoće na savijanje - vlačne čvrstoće cjepan

građevinski malteri ( mortovi)

Kompozitni materijali sastavljeni od veziva,pijeska i vode
• U cilju poboljšanja nekih svojstava dodaju se aditivi
( plastifikatori,durimeri,)

PODJELA MALTERA:
1.Prema namjeni:za zidanje,glazure,malterisanje,injekcijske smjese,za
ankerovanje,podlijevanje strojeva,fugiranje,za sanacije
2.Prema sastavu:krečni,produžni ,cementni ,gipsani, magnezijski ,
polimerni,epoksidni,lakoagregatni,vatrostalni
3.Prema krupnoći:grubi i fini
4.Prema obradljivosti:vlažan kao zemlja,plastičan,tečan,prskani
5.Prema procesu očvršćavanja:hidraulični,nehidraulični( zračni)
6.Prema mjestu proizvodnje:transportni,gradilišni ,suhi

građevinski malteri

SASTOJCI MALTERA
• Osnovni sastojak ili ispuna je pijesak,drobljen ili prirodan krupnoće 0-4 mm
• Količina veziva je u funkciji upotrebe maltera
Vrste veziva za građevinske maltere

Građevinski malteri
Pregled krupnoća pijska za maltere


kvalitet agregata za glazure otporne na habanje

DODACI ZA MALTERE

• 1.AERANTI
• 2.PLASTIFIKATORI
• 3.ZGUŠĆIVAČI
• 4.STABILIZATORI
• 5.USPORIVAČI I UBRZIVAČI VREMNA VEZANJA
• 6.UBRZIVAČI OČVŠĆAVANJA
• 7.DODACI ZA OBOLJŠANJE ADHEZIJE
• 8.DODACI ZA POBOLJŠANJE ZADRŽAVAJA VODE
• 9.DODACI ZA MORTOVE ZA INJEKTIRANJE
• 10.DODACI ZA VODOODBOJNOST
• 11.DODACI ZA VODONEPROPUSNOST

sastav,priprema i primjena maltera
Osobine maltera zavise od načna pripreme materijala od kojeg se rade
Tabela toplinskih karakteristika maltera

MALTERI ZA ZIDANJE

• ORJERNTACIONI ( VOLUMNI )SASTAV MALTERA ZA ZIDANJE

USLOVI ČVRSTOĆE MALTERA ZA ZIDANJE

MALTERI ZA MALTERISANJE

• ZADAĆA:izravnavanje površina,zaštita od vlage,buke,hladnoće ,dekorativna uloga i sl.

Tabela tlačnih čvrstoća maltera za malterisanje

zapreminski omjer krečnih i cementnih maltera

ODNOSI MJEŠANJA SASTOJAKA MALTERA

• Odnos mješanja je razmjera veziva prema pijesku( zapreminski ili težinski)
• Za proste maltere 1:m ( vezivo : pijesak)
• Za složene 1:m:n ( vezivo :vezivo :pijesak)
• Težinski odnos mješanja
γ1 γ1
1: m = 1: m ⋅
γ1 1: m : n = 1: m : n
γa γ2 γa
•
γ1
= zapreminska masa prvog veziva
• γ 2 = zapreminska masa drugog veziva
• γ a = zapreminska masa agregata


Načini obrade zidova


POLIMER MALTERI

MALTERI ZA GLAZURE

• Dijel se :

1.spregnute
2.razdijeljene
3.plivajuće,

MALTERI ZA GLAZURE

2.prema izvedbi:jednoslojne,višeslojne,malter na svježu
podlogu,izravnavajuće

3.prema vrsti i osobini maltera:
cementna,anhidridna,magnezijska,polimerna,asfaltna,samonivelirajuća,glazu
ra , otporna na habanje i sl.

Građevinski malteri
CEMENTNE GLAZURE

• UPOTREBA:industrija,zaštita od vode,spremišta radionice,podrumske prostorije
• Vertikane i horizontalne

CEMENTNE GLAZURE

Orjentacioni omjer cementnih glazura

CEMENTNE GLAZURE

UPOTREBA:industrija,zaštita od
vode,spremišta radionice,podrumske
prostorije
Vertikane i horizontalne
Tabela uobičajenih debljina glazura

MALTRI ZA INJEKTIRANJE KABLOVA


MALTERI ZA POLAGANJE PLOČIĆA


PREDAVANJE 10

metali
• DOBRE OSOBINE

• Materijali sa dobrom električnom i toplotnom provodljivošću
• Imaju dobru sposobnost plastičnog oblikovanja ( livenje,kovanje i sl)
• Imaju veliku primjenu u građevinarstvu zbog dobrih mehaničkih osobina( čvrstoće,module
alastičnosti,modula smika,velike elastičnosti)
• Dobro se oblikuju ( kovanjem i livenjem)

• NEDOSTATCI
• Velika gustoća,podložnost koroziji,osjetljivi na visoke temperature

• NAJČEŠĆA PODJELA NA ;
• Željezo ,čelik,obojeni metali(bakar,cink,olovo,aluminij i sl)

• Nauka koja se bavi građom metala zove se METALOGRAFIJA

metali
STRUKTURA METALA
• Metali spadaju u kristalne tvari,najviše kubna i heksagonalna kristalizacija

metali
• Kristalne rešetke često imaju nepravilnosti kao na donjoj slici
a.Praznina
b.Međuatomi
c.Kombinacija
d.Strani atom

metali
• Nepravilnosti nastaju zbog vanjskih uticaja,tokom kristalizacije i prilikom obrade .

• Mehaničke osobine metala najviše zavise od mikrostrukture koju karakteriziraju kristali i
nepravilnosti.

Metali

ŽELJEZO I LEGURE ČELIKA

• SIROVO ŽELJEZ:Legura osnovnog željeza i 2% slobodnog ili hemijski vezanog ugljika( još ima
mangana,silicija,sumpora,fosfora)
• Nije pogodno za tehničku upotrebu jer ima malu čvrstoću i krtost ( 200 MPa).

PODJELA ČELIKA:

• prema hemijskom sastavu : ugljični i legirani
• prema namjeni:konstrukcijski,alatni,za posebne namjene
• prema kakvoći:obični( ima sumpora i fosfora i negarantira se kvalitet),kvalitetni i plemeniti
• prema načinu proizvodnje :SM -čelik ,elektro-čelik,Bessemerov čelik,Thomasov čelik
• Prema načinu prerade:sirovi,liveni,kovani,valjani,vučeni,presani
• Prema strukturi;feritni,perlitni,ledeburitni,martenzitni,austenitni

metali
• na kvalitet čelika presudni uticaj ima ugljik

Tablica graničnih udjela elemenata preko kojih se čelik smatra legirajućim

eleme Si Mn Cr Ni W Mo V Co Ti Al Cu
nt

%<od 0,6 0,8 0,2 0,3 0,1 0,05 0,05 0,05 0,05 0,05 0,03

• Niskolegirani čelik =zbir svih elemenata manji od 5%
• Visokolegirani čelik=zbir svih veći od 5%

metali

UTICAJ POJEDINIH ELEMENATA NA KAKVOĆU ČELIKA

• SILICIJ:povećava čvrstoću,tvrdoću,modul el.,granicu velikh izduženja,a smanjuje žilavost
• MANGAN:povećava čvrstoću,zavarljivost,tvrdoću i otpornost na habanje
• KROM:povećava čvrstoću,otpornost na habanje i tvrdoću,otpornost na koroziju i djelovanje
visoke teperature
• NIKAL:povećava čvrstoću,tvrdoću,žilavost i otpornost na koroziju
• BAKAR:povećava granicu razvlačenja i smanjuje koroziju
• MOLIBDEN:povećava čvrstoću,tvrdoću,žilavost,dinamičku čvrstoću i otpornost
na koroziju
• SUMPOR i FOSFOR(uopće štetno djeluju):smanjuju žilavost i onemogućavaju
hladnu obradu čelika

metali
PROIZVODNJA ŽELJEZA I ČELIKA

metali
tok proizvodnje željeza i čelika

metali
• SIROVO ŽELJEZO SE DIJELI ZAVISNO OD NAČINA VEZE UGLJIKA:
• Ugljik može biti hemijski vezan u obliku Fe3C ili
• Izlučen u obliku grafita

• BIJELO SIROVO ŽELJEZO:Prerađuje se u čelik

• SIVO SIROVO ŽELJEZO:koristi se u ljevaonicama

• Daljnom preradom sivog željeza dobiva se lijevano željezo ( stari naziv gus ili tuč)
:radijatori,cijevi za kanalizaciju i vodu i sl.

• Smanjenjem ugljika DO NAJVIŠE 2 % u bijelom sirovom željezu dobiva se čelik
( posebni postupci proizvodnje)

metali
Razni postupci dobivanja čelika

metali
KLASIFIKACIJA ČELIKA

• Čelici se klasificiraju prema vrsti ,namjeni i kvalitetu
• Označavaju se sa slovom Č( čelik) i brojem koji im određuju grupu i kvalitet.

građevinski čelici
• U građevinarstvu se najviše upotrebljava ugljični čelik sa i ne garantiranim hemijskim
sastavom.
• Legiranu čelici se manje upotrebljavaju sem specijalnih objekata i zahtjeva

• Klasificiraju se prema upotrebi:

• Čelični profili za nosive konstrukcije
• Čelični limovi
• Čelične žice
• Čelična užad
• Vijci i zakivci
• Betonski čelik
• Zavarene čelične mreže
• Čelične žice za prednaprezanje

Građevinski čelici
ČELIČNI PROFILI ZA KONSTRUKCIJE

čelični limovi
• Proizvode se postupkom valjanja
• Klasifikacija:tanki do 3,0 mm
• srednji do 4,75 mm
• debeli preko 4,75 mm
• Vrste:obični( crni) ,pocinčani,plastificari,bojeni,ravni rebrasti,valoviti. .
• Od limova se rade cijevi:šavne i bešavne cijevi ( izvlačenjem)

čelična zica
• Žica profila do 145 mm dobiva se izvlačenjemna hadno ili vruće
• Postotak ugljika može biti i do 1%

čeličan užad
• Dobivaju se upredanjem većeg broja tankih žica koje su dobivene hladnim
vučenjem ( do 2000 MPa)

vijci i zakovice
• Proizvode se od čelika sa malim procentom ugljika ( 0,016%do 0,018 %)

betonski čelici
• Za armiranje betonskih konstrukcja upotrebljavaju se valjani glatki meki čelici
(GA),visokovrijedni rebrasti čelici(RA),hladno obrađeni čelici ili mrežasta armatura (MA) te
Bi čelici (BiA).

Betonski čelici
Podjela armaturnih čelika prema profilima

• Čelik se dijeli,s obzirom na prečnik, na žice i šipke, i to:
• Žice Ø ≤ 12 mm i
• Šipke Ø ≥ 12 mm.
• Standardi za armaturne čelike propisuju slijedeće profile:
• Glatki čelik ( Ø ) : 5, 6, 8, 10, 12, 14, 16, 18, 20, 22, 25, 28, 32 i 36 mm.
• Rebrasti čelik ( Ø ) : 6, 8, 10, 12, 14, 16, 19, 22, 25, 28, 32, 36 i 40 mm.
• Glatka armatura se isporučuje : u koturovima do profila 16 mm i
u petljama od profila 14 do 28 mm dužine 12 do 16 m,te
u šipkama od profila 30 do 36 mm,dužine 12 do 16 m.

ispitivanje čelika
F F

Vlačno naprezanje uzorka je
lo
F
σst =
As
Relativna deformacija uzorka je:

∆ l
ε = st
lo
σ
ε
Modul elastičnosti E =

betonski čelici
Tabela deformacija na granici elastičnosti
Vrsta armaturnog čelika fse (MPa) deformacija

GA 240/360 240 1,17x10(-3)

RA 400/500 400 1,95x10(-3)

MA 500/560 500 2,44x10(-3)

Tabela deformacija na granici loma

Vrsta armaturnog čelika fse (MPa) deformacija

GA 240/360 360 25 x10(-3)

RA 400/500 500 14 x10(-3)

MA 500/560 560 12 x10(-3)

betonski čelici
dijagram napon deformacije čelika za armiranje

fs (MPa) BiA 680/800
800
MA 500/560
700
600 RA 400/500
500
GA 240/360
400
300
200
100 εs ( % )

0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28

betonski čelici
aproksimacija dijagrama naprezanje-deformacija

C

A B D

0 granica velikih
izduženja

korozija metala
• Korozija je hemijski proces razaranja metala
• Nastaje kada metal gubitkom elektrona postane elektropozitivan
• Ovom uzrokuje okolina koja je veza između anode i katode.
• Anoda je mjesto oksidacije

Šematki prikaz procesa korozije

korozija metala

KOROZIJA PRESTAJE KADA SE :
1.Prekine električna veza( prekid uticaja vanjskih agenasa)
• 2.Istroši katodni reagens
• 3.Zaštiti anoda( zaštita armature raznim premazima

primjer korozije kompozitne ćelije ( čelik i cink te čelik i kositar)

korozija metala
• NAJČEŠĆI SLUČAJEVI KOROZIJE KOMPOZITNIH ĆELIJA

• 1.čelični vijci u mesinaganim elementima
• 2.Pb-Sn ( olovo-kositar ) sredstvo za lemljenje oko bakarne žice
• 3.Čelične cjevi vezane za bakarni vod
• 4.Bakarni lim sa čeličnim vezama
• 5.Toplinska obrada mijenja strukturu metala i njezine elektropotencijale
• 6.Nedostatak kisika uz djelovanje vanjskih agenasa

korozija metala
• SPRIJEČAVANJE KOROZIJE
• 1.Izoliranje metala od okoline ( razni premazi)
• 2.izoliranjem spojeva različitih metala
• 3.Anodiziranje ( el..strujom se stvara deblji sloj Al2O3 kao zaštita)
• 4.Kromizacija metala ( nanošenje tankog sloja kroma na metale)
• 5.Inhibitoracija ( stvaranje pasivnog sloja na metalima npr.aditivi antifriza)
• 6.katodna zaštita :a)ploča magnezija uz čel.cijev,b)ploča cinka uz čeličnu oplatu,c)štap od
magnezija u rezervoaru vruće vode

korozija metala
• 7.Galvanska zaštita

• Postiže se istosmjernom strujom

Lekcije (1).jsf

Recomendados

Recomendados

Más contenido relacionado

La actualidad más candente

La actualidad más candente (20)

Destacado

Destacado (6)

Lekcije (1).jsf