2. Priroda se pokazala kao odličan pokretač mnogih ideja u
stvaranju i pronalaženju ljudskih tvorevina, stvari, oruđa,
oružja...
Za alat za hvatanje predmeta, sečenje žice, klešta i sl, čovek
nije mogao naći bolji model nego što su spretno oblikovane
štipaljke raka.
3. I druga otkrića načinjena su prema uzoru na klešta raka npr.
razni kranovi sa kopačicama i druge slične mašine.
4. Da li ste videli životinje koje se zovu ljuskavac i oklopnik?
Ljuskavac
Prva živi u Africi, a druga u Južnoj Americi. Njihova tela su
prekrivena pločicama koje ih štite od neprijatelja.
5. Možda su majstori
viteških oklopa znali
za te životinje, pa su
oklopna odela za
vitezove izrađivali na
sličan način.
Pločice na viteškim
oklopima tako su
sastavljene, da vitezu
ne prave veće smetnje
prilikom jahanja i
mahanja mačem.
Oklopnik (levo)
6. Rimski krljušt-oklop
Pun oklop
Na sličan način su poređani i
crepovi na krovu.
I oni se preklapaju, kao kod
prirodnog oklopa, samo što je tu
neprijatelj – kiša.
7. Spuštajući se u odelu za
ronjenje, čovek nosi zalihu
vazduha.
Slično tome, vodeni pauk
nosi bezbojne mehuriće
vazduha u svoje podvodno
gnezdo, koje izgleda kao
ronilačko zvono, tako da
njegovi mladi mogu da dišu
kad se izlegu.
Vodeni pauk
8. Ljudi su izmislili razboj za tkanje tekstila.
U prirodi postoji ptica-tkač, koja pravi svoje gnezdo tako što
utkiva suvu travu u njega. Gnezdo ima oblik izdužene lopte.
Uski ulaz sačinjen je kao tunel...
Remek-dela ptice tkač
9.
10. Otkriće konzerviranja hrane čoveku je olakšalo život. Poput
toga, blatna osa, ubodom parališe svog prirodnog neprijatelja
pauka i pokopa ga u čudnu šupljinu, od blata, gde ga drži sve
dok joj ne zatreba za jelo.
Celulozu, za koju čovek zna
oko stotinak godina, jedna
vrsta osica prerađuje
milionima godina. Ona svoja
gnezda i saće stvara od
celuloze, čiji je sastav isti kao
i papir na kome pišemo.
Naša, domaća osa,
sigurno je daleka rođaka
tih neobičnih osica.
11. Mnoge životinje, svojim
načinom života naučile su
čoveka da otkrije i neke tajne
nauke.
Tako se, na primer, u moru,
leteće lignje kreću na „raketni
pogon“, snažno izbacujući
vodu iz usta. Zbog toga ih
ribari na svim morima zovu
„leteće strele“, jer se ponekad
toliko zalete da iskaču i iznad
površine mora.
Očigledno da između „letećih
strela“ i današnjih raketa
postoji velika sličnost.
12. Kada je čovek pronašao testeru, a to je bilo davno, sigurno je
bio ponosan na svoje delo. Međutim, u svetu riba postoji
testera već milionima godina.
Jedna vrsta morskih riba, raja (prava raža), ima rep u obliku
biča oivičenog oštrim zupcima. Ova živa testera je u stanju, da
iseče kožu morskog psa, kao od šale.
Raja (prava raža)
13. Još bolji primer je
riba testerača,
dugačka do dva
metra i opremljena
strašnim
testerastim
čeljustima.
14. Svojim prilagođenim čeljustima, jedna vrsta ose, poput svrdla,
može da provrti drvo u koje polaže jaja...
Ni streljaštvo nije isljučivo
čovekov izum. U Indiji
postoji riba-strelac, koja od
davnina, izvrsno strelja. Ona
iskače iz vode i precizno
strelja vodom insekta na
listu ili u letu.
Nepogrešiva je, a žrtve su,
svakodnevno, milioni
insekata koji se vrzmaju oko
obala reka i jezera.
Ovo su samo neki primeri
koji pokazuju koliko je priroda uticala na čoveka, učila ga i
pokretala, da stvara po uzoru na pojave iz prirode.