eti

1. Tiče se sviju nas: tema uvijek aktualna, zanimljiva
i intrigantna za:
⦿ Ljude koji nisu u medicini (razni portali)
⦿ Studente medicine,nastavno osoblje na
fakultetima medicinske provenijencije
⦿ Liječnike/medicinske djelatnike/osoblje
zaposleno u sustavu zdravstva kao i menadžment
zdravstvenih ustanova

2. Tri stvari ispunjavaju moj um uvijek novim
strahopoštovanjem-
1. zvjezdano nebo iznad mene
2. moralni zakon u meni
3. medicina oko mene
Imannuel Kant

3. Čovjek je vrhunski domet biološke evolucije
na zemlji.

4. ⦿ Smije li čovjek činiti sve ono što mu suvremena
tehnika omogućuje ?
⦿ Može li biomedicinska znanost biti bez zakonske
regulative i biti prepuštena samovolji pojedinca ?
⦿ Danas su otvorena pitanja:
- povrede dostojanstva čovjeka,
- zaštite privatnosti pojedinca
kao i
- pravednog sudjelovanja u dobrobitima suvremene
medicine

5. Danas više nije dovoljno
⦿ pozivati se samo na vlastitu savjest niti na
profesionalnu etiku
⦿ Ti problemi su znatno kompleksniji i zahtijevaju
širu pravnu i političku regulativu jer je medicina u
biti usmjerena na služenju čovjeku u cijelosti

6. ⦿ Etički profil svakog stručnjaka
počiva na moralnim temeljima
koji se u svake osobe grade od njezinog rođenja.
⦿ Na tim temeljima svaki pojedinac tijekom života
sam, uz pomoć roditelja i svojih bližih, prijatelja,
nastavnika gradi svoje morale vrijednosti.
⦿ Modul etika u zdravstvu-izgradnja etičkog profila
⦿ Moralna izgradnja traje doživotno.

7. ⦿ Sedamdesetih godina prošlog stoljeća nastala je
nova znanstvena disciplina-
BIOETIKA kojoj je zadaća sustavno proučavanje
morala/etike u znanostima o životu (biologiji,
sociologiji, filozofiji, teologiji, medicini)

8. Etika je filozofska znanstvena disciplina koja
istražuje problematiku morala
Moral ili ćudoređe definiramo
⦿ kao pozitivnu praksu/odnos čovjeka prema:
⦿ sebi, drugim ljudima,
⦿ živoj i neživoj prirodi
⦿ Po nekima je moral izjednačen s pojmom dobra-
to je previše neprirodno i pojednostavljeno

9. Svaka profesija ima svoju etiku.
Profesijska etika –npr. medicinska, ekonomska,
pravna i sl
○ Medicinska etika: humana i veterinarska,
○ Humana medicinska etika: liječnička,
stomatološka i ljekarnička

10. ⦿ Svjetsko udruženje liječnika
je 1999. godine na 51. svjetskoj lječničkoj skupštini u Tel
Avivu donijelo odluku o obaveznom uključivanju
temeljnih ljudskih prava i medicinske etike
u nastavni program svih fakulteta
medicinske provenijencije širom svijeta
Prema ovoj odluci, navedeni fakulteti diljem svijeta moraju
odrediti znanja i vještine glede medicinske deontologije
koje bi studenti trebali usvojiti
do završetka fakulteta

11. Ljudske bolesti i ljudska patnja
nemaju nikakve prefikse:
ne poznaju dob, spol, i ne priznaju
teritorijalne, nacionalne, vjerske, kulturološke, rasne
i ideološke razloge.
Osnovni etički pristup u medicinskom djelovanju
⦿ ne smije se razlikovati od
⦿ jedne do druge epohe, kulture,
⦿ zemlje
⦿ društvenog uređenja.

12. ⦿ Medicinska djelatnost
je jedna od najstarijih zanimanja
Bolesnik je prije svega čovjek
Bolesnik je bolestan čovjek
Liječnik liječi bolesnika
a
ne bolest

13. POVIJEST
MEDICINSKE ETIKE I BIOETKE

14. Aleksandar Veliki dao raspeti liječnika Glauka jer je,
umjesto bolesniku, otišao na kazališnu predstavu

15. Najpoznatiji dokument iz medicinske etike
⦿Zbornika Corpus Hipocraticum
sadržava etičke naputke
koji su i danas,
u svom najvećem dijelu aktualni

16. ⦿ Kunem se svim bogovima i božicama, zovući ih za
svjedoke da ću se svim svojim silama i savjesti držati
ovu zakletvu i ove obveze (zakletva na kraju studija)
⦿ Svog ću učitelja poštovati kao svoje roditelje,
⦿ njegovu će djecu držati svojom braćom, a budu li
htjeli učiti ovu umjetnost poučavat će ih bez ugovora i
plaće,
⦿ puštat ću ih da sudjeluju
⦿ kod predavanja i obuke i u svem ostalom znanju
(odnos prema učitelju i kolegama)

17. ⦿ Svoje ponašanje podredit ću po svom znanju na
korist bolesnika i štitit ću ga od svega što bi mu
moglo škodit ili nanijeti nepravdu
(primum nil nocere- naša obveza)
⦿ Nikome ne ću, makar me za to i molio dati
smrtonosno otrov, niti ću mu za njega dati savjet
(eutanazija)
⦿ Isto tako ne ću dati ženi sredstvo za podmetnuće
ploda
(priziv savjesti- abortus)

18. ⦿ Neću operirati mokraćne kamence, nego ću to
prepustiti onima koji se tim bave (ne upuštat se u
poslove u kojima nemamo dovoljno znanja).
⦿ U koju god kuću stupim radit ću na korist bolesnika,
kloneći se hotimičnog oštećivanja, a osobito
zavođenja žena i muškaraca, robova.
⦿ Što u svojem poslu budem saznao ili vidio
⦿ ukoliko se ne bude javno smjelo znati,
⦿ prešutjet ću i zadržat kao tajnu (medicinska tajna)

19. ⦿Budem li se držao ove prisege/zakletve
⦿i ne budem li ju prekršio
⦿neka mi bude sretan život i ugled kod ljudi do
u daleka vremena;
⦿prekršim li ovu prisegu/zakletvu
⦿ i
⦿zakunem li se krivo neka mi se desi protivno

20. Hipokrat je u svojoj Prisezi/Zakletvi
postavio 10 etičkih načela i time stvorio smjernice
etičnog djelovanja liječnika prema bolesniku i svojim
kolegama, obvezujući tako do današnjih dana na
čuvanje plemenite tradicije liječničkog poziva,
održavajući visoke standarde etičkog ponašanja i
stručnog rada prema bolesniku i njegovim bližima te
zdravim osobama.

21. Aura vještine liječenja (vračeva i šamana)
⦿ visoko ih je pozicionirala na ljestvici plemenske
hijerarhije i osigurala im status mudraca
⦿ kojem se prinose žrtve, donose darovi
i povrh svega, poklanja bezrezervno povjerenje –
DANAS:
1. Pozicija bolesnika- on više nije pasivan,
on je obrazovaniji, postao je partner u liječenju
2. Bolesnik ne doživljava liječnika kao autoritet

22. ⦿ Liječenje nije više javna kategorija
Liječenje je postalo hermetički proces
normiran obostranim obvezama koje osiguravaju
strogo poštivanje moralnih načela
i
postupanje po propisanim pravilima struke.
Stvoreni su tako uvjeti zaštite i bolesnika i liječnika
utemeljeni
na načelima medicinske deontologije

23. MEDICINSKA TAJNA

24. je profesionalna tajna
predstavlja informaciju koja se saznaje tijekom
obavljanja medicinskog poziva sadržava znanje o
zdravlju bolesnika, a čije bi prenošenje drugim osobama
ili široj javnosti moglo štetiti interesima pojedinca,
njegove uže ili šire obitelji ili zajednice.

25. Obaveza čuvanja medicinske tajne
odnosi se
na sve djelatnike zaposlene u sustavu zdravstva
⦿ Kršenje/odavanje medicinske tajne –
krivično djelo- protiv slobode i prava čovjeka
⦿ Ovo krivično djelo mogu učiniti još i
vjerski ispovjednik
i
javni bilježnik

26. Podaci iz medicinske dokumentacije spadaju u osobne
podatke o bolesniku i predstavljaju službenu tajnu
U osobne podatke spadaju:
⦿ svi identifikacijski podaci o njegovom zdravstvenom stanju,
⦿ dijagnozi, liječenju i prognozi kao i
⦿ doznake za bolovanje koje se uručuju poslodavcu u
zatvorenoj koverti
⦿ Ovo se odnosi i na lica koja učestvuju
u izradi i obavljanju stručnih i znanstvenih radova,
markentiškim materijalima zdravstvenih ustanova

27. Ima trostruki temelj:
1. poštovanje individualnih interesa bolesnika,
2. zadovoljenje interesa zdravstvene profesije
3. zadovoljenje interesa društvene zajednice,
Psihološki uzroci koji dovode do
odavanja medicinske tajne:
neznanje, lakoumnost, zablude, prinuda, strast za
saznavanjem i odavanjem tajne, koristoljubivi uzroci i
psihološka neuračunjivost.

28. Općenito se smatra
1. da pojam medicinske tajne obuhvaća samo one
činjenice koje liječnik dobije u vršenju svog zvanja
(koje je bolesnik povjerio i do kojih je liječnik došao na
osnovu pregleda i pretraga koje izvodi)
2. Karakter tajne imaju medicinska saznanja i one
činjenice koje na takav način zadiru u intimne
osjećaje bolesnika/pravo na privatnost da ih on ne želi
objaviti drugim osobama,
3. Sve činjenice koje medicinski radnik dobije glede nekog
bolesnika nemaju karakter tajne,

29. Svi postupci
medicinske prevencije, dijagnostike i liječenja
moraju se planirati i provoditi
tako
da se sačuva
ljudsko dostojanstvo, integritet osobe
i
prava bolesnika,
posebno
pravo na informiranost i samostalno odlučivanje,

30. Sve što liječnik sazna o bolesniku
a u svezi je s njegovim zdravstvenim stanjem,
○ mora čuvati kao medicinsku tajnu
○ koju može je otkriti,
○ ako posebnim zakonom nije drukčije propisano,
○ samo uz odobrenje : bolesnika, roditelja ili skrbnika
malodobne osobe,
a u slučaju njegove psihičke nesposobnosti
ili
smrti uz odobrenje članova uže obitelji, skrbnika ili
zakonskog zastupnika

31. Lisabonska deklaracija
Deklaracija pravima bolesnika – 1981.
god.

32. ⦿ Lisabon 1981 g; Dopunjena na Baliju 1995. g;
revidirana 2005. g u Santiagu de Čile
Liječnik treba uvijek postupati
u najboljem interesu čovjeka/bolesnika,
Liječnik u svom radu mora uložiti
jednak trud
i u bolesnikovu autonomiju/informiranost

33. Ima 11 principa:
1. Pravo na medicinsku skrb dobre kvalitete
a. Svaka osoba ima pravo na odgovarajuću
medicinsku zaštitu bez prefiksa/diskriminacije
b. Svaki bolesnik ima pravo na liječnika
za kojeg zna da je sposoban donositi
etičke i kliničke sudove
bez ikakvoga vanjskog utjecaja

34. c. Pacijent ima pravo na kontinuitet zdravstvene
zaštite. Liječnik ne smije prekinuti liječenje dok god je ono
indicirano, bez da je bolesniku dao dovoljno mogućnosti za
alternativno rješenje.
2. Pravo na slobodnu odluku
a. Bolesnik ima pravo
slobodno izabrati i promijeniti svog liječnika
i
bolnicu ili instituciju za davanje zdravstvenih usluga,
b. Pacijent ima pravo
u bilo kojem trenutku tražiti mišljenje drugog liječnika
(tzv. drugo mišljenje)

35. 3. Pravo na samoodređenje
a. Bolesnik ima pravo donositi slobodne odluke o samom
sebi. Liječnik će obavijestiti bolesnika o posljedicama
njegove odluke.
b. Duševno kompetentan odrasli bolesnik ima pravo
dati ili ne dati pristanak za bilo koji preventivno-
medicinski i dijagnostički postupak i kao i za terapiju. Da
bi donio korektnu odluku bolesnik ima pravo na
korektnu i razumljivu informaciju.
c. Bolesnik ima pravo odbiti sudjelovati u
nastavi/ispitu, znanstvenim projektima

36. 4. Bolesnik koji nije pri svijesti
a. Informirani se pristanak mora dobiti kad god je to
moguće od zakonski ovlaštenog predstavnika
b. Ako je zakonski ovlašteni predstavnik nedostupan,
a medicinska intervencija je hitna, pristanak
bolesnika se može pretpostaviti
c. Liječnici bi uvijek trebali pokušati
spasiti život bolesnika koji je bez svijesti
kao posljedica pokušaja samoubojstva

37. d. Ako bolesnikov zakonski ovlašten predstavnik,
zabrani liječenje,
⦿ koje je po mišljenju liječnika u najboljem
bolesnikovu interesu,
⦿ liječnik treba pokušati osporiti takvu odluku
⦿ na odgovarajućim pravnim ili drugim institucijama.
⦿ U slučaju hitnosti,
liječnik će djelovati
u bolesnikovom najboljem interesu.

38. 5. Dijagnostički postupci i liječenje protiv volje
bolesnika
mogu se obavljati samo u posebnim slučajevima:
a. ako je u skladu s principima medicinske etike
b. ako to zakon izričito dopušta

39. 6. Pravo na informaciju
a. bolesnik ima pravo biti u potpunosti činjenično
informiran o svom zdravstvenom stanju
b. Informaciju treba dati na način da ju bolesnik
može razumjeti i prihvatiti
c. Iznimno, informacija se može uskratiti
bolesniku
⦿ kad postoji dobro opravdan razlog
⦿ da bi ta informacija predstavljala ozbiljnu opasnost
po bolesnikovo zdravlje

40. 7. Pravo na informaciju
d. bolesnik ima pravo biti neinformiran
na vlastiti i izričit zahtjev,
osim
ako informiranost nije nužna za zaštitu života drugih
osoba
e. pacijent ima pravo
odrediti
tko još osim njega
može biti informiran o njegovom zdravstvenom stanju

41. 8. Pravo na povjerljivost
a. Povjerljive informaciju mogu se objaviti samo
- na izričit zahtjev bolesnika
- ako je to zakonski obvezujuće
b. Sve informacije o bolesnikovom zdravstvenom stanju,
i sve informacije osobne vrste
iz kojih je moguće identitet utvrditi
moraju biti povjerljive, čak i nakon smrti
iznimno,
potomci mogu imati pravo na pristup informacijama
koje bi ih obavijestile o njihovom zdravstvenom riziku

42. 9. Pravo na zdravstvenu edukaciju
a. Svaka osoba ima pravo na zdravstvenu edukaciju
⦿ koja će joj pomoći prilikom
⦿ donošenja osobnih odluka na osnovu informacija
⦿ o osobnom zdravlju i dostupnim zdravstvenim
uslugama (informirani bolesnik)
b. Svatko je odgovoran za osobno zdravlje
c. Liječnici/med. djelatnici dužni su
aktivno sudjelovati u edukaciji

43. 10. Pravo na dostojanstvo
a. Bolesnikovo dostojanstvo i pravo na privatnost
koja će se poštovat u svakom trenutku
u medicinskoj skrbi
b. Bolesnik im a pravo na olakšanje patnji prema
trenutnom dosegu znanja
c. Palijativna skrb
Bolesnik ima pravo na svu humanu njegu i pomoć
koja će umiranje učiniti što dostojanstvenije

44. 11. Pravo na religioznu pomoć
Bolesnik ima pravo
prihvatiti ili odbiti duhovnu i moralnu utjehu
uključujući i pomoć
vjerskog službenika njegove izabrane religije

45. ⦿ Naša ljubaznost je početak i završetak svakog
medicinskog rada.
⦿ Učinci ljubaznosti na ishod liječenja:
1. povećava se uspješnost liječenja
2. bolesnici se više pridržavaju uputa liječenja
3. skraćuje se trajanje liječenja
4. ubrzava se bolesnikov oporavak

46. Bolesnik ima pravo odbiti
⦿ predloženu medicinsku mjeru
⦿ izuzev u slučaju:
1. kada se njome spašava ili održava njegov život
2. bi se nepreduzimanjem iste ugrozio život ili
zdravlje drugih ljudi

47. Liječnik je dužan ukazati bolesniku
⦿ posljedice odbijanja predložene medicinske mjere
⦿ i o tome od bolesnika
⦿ zatražiti pisanu izjavu
koja je se čuva u medicinskoj dokumentaciji
Ako bolesnik odbije dati pisanu izjavu,
zašto odbija predloženu medicinsku mjeru,
medicinski radnik
o tome treba
sačiniti pisanu zabilješku

48. Nad bolesnikom koji je bez svijesti
⦿ hitna medicinska mjera
⦿ može se poduzeti i bez njegove suglasnosti
⦿ odnosno suglasnosti staratelja ili zakonskog
zastupnika,
ukoliko bi
nepreduzimanje takve mjere
1. dodatno ugrozilo ili oštetilo zdravlje bolesnika
2. odnosno ugrozilo i njegov život.

49. Pregledu bolesnika
i
poduzimanju medicinskih mjera nad njim
smiju prisustvovati samo
zdravstveni radnici koji su uključeni u medicinski
proces,
⦿ a izuzetno
1. i članovi njegove obitelji ili lica koje on odredi
2. pri pregledu djece do 15. god. života, odnosno
lica lišenih poslovne sposobnosti
obvezatno prisustvuje jedan roditelj ili staratelj

50. Podaci iz medicinske dokumentacije spadaju u osobne
podatke o bolesniku i predstavljaju službenu tajnu
⦿ U osobne podatke spadaju: spadaju svi
identifikacijski podaci o njegovom zdravstvenom i
medicinskom stanju, dijagnozi, prognozi i liječenju
kao i doznake za bolovanje koje se uručuju
poslodavcu u zatvorenoj koverti,
⦿ Ovo se odnosi i na lica koja učestvuju
1. u nastavi, izradi i obavljanju stručnih i znanstvenih
radova,
2. markentingu zdravstvenih ustanova

51. ⦿ Bolesnik ima pravo na uvid u:
1. svoju medicinsku dokumentaciju,
2. pojedinačne i ukupne troškove svog liječenja
U slučaju da se radi o djetetu
ili
bolesniku koji je lišen poslovne sposobnosti,
pravo na uvid u medicinsku dokumentaciju ima:
roditelj, staratelj i zakonski zastupnik

52. Ovo pravo uključuje i pravo bolesnika
⦿ na određene ispravke
⦿ koji ga pogrešno ili subjektivno opisuje kao osobu
⦿ ili
⦿ dio teksta koji materijalno nije točan
⦿ ili nije bitan za njegu i liječenje

53. Pogrešni podaci o zdravstvenoj zaštiti
⦿ne smiju se brisati
⦿nego ih treba tako ispraviti
⦿da je uvijek moguće rekonstuirati podatke
koji su prvobitno bili uneseni

54. ⦿ Bolesnik ima pravo samovoljno napustiti
⦿ zdravstvenu ustanovu, osim u slučajevima:
1. u slučaju kada bi to moglo štetiti zdravlju i
sigurnosti drugih lica
2. propisanim posebnim zakonom
⦿ o svojoj namjeri bolesnik mora dati
⦿ usmenu ili pisanu izjavu,
⦿ pred dva istovremeno nazočna svjedoka
⦿ koji potpisuju izjavu o namjeri bolesnika da napustu
zdravstvenu ustanovu
⦿ uprkos opomeni nadležnog zdravstvenog radnika
⦿ da time može ugoziti svoje zdravlje

55. ⦿ Za uključivanje bolesnika u: medicinsku nastavu,
kliničko ispitivanje lijekova i medicinsko i znanstveno
istraživanje nad bolesnikom,
⦿ nužan je izričit pristanak informiranog bolesnika
⦿ pristanak se daje u pisanom obliku,
⦿ na pismu razumljivom bolesniku, nakon što se bolesnik
suglasio da je dovoljno iscrpno, točno i blagovremeno
obaviješten o smislu, cilju, postupcima, očekivanim
rezultatima, mogućim rizicima kao i neželjenim
posljedicama

56. ⦿ Bolesnik koji zbog: učestvovanja u nastavi,
medicinskog i znanstvenog istraživanja, odnosno
kliničkog ispitivanja lijekova,
⦿ pretrpi štetu na svom zdravlju
⦿ ima pravo naknadu štete
⦿ od zdravstvene ustanove ili naručioca ovih
istraživanja
⦿ u skladu sa zakonom
U slučaju smrti bolesnika,
⦿ pravo na naknadu štete
⦿ ostvaruju bolesnikovi nasljednici

57. Zdrav čovjek/bolesnik ima pravo na
preventivne mjere i informacije koje se na njih
odnose
⦿ koje su potrebne za očuvanje zdravlja
⦿ sticanje zdravih životnih navika,
⦿ kao i informacije o rizičnim ponašanjima
⦿ i štetnim faktorima
⦿ životne i radne okoline,
⦿ koji mogu imati negativne posljedice
⦿ po zdravlje

58. Bolesnik kome je
1. uskraćeno pravo na zdravstvenu zaštitu,
2. nije zadovoljan pruženom zdravstvenom uslugom,
ili
3. postupkom djelatnika zdravstvene ustanove,
može podnijeti prigovor
ravnatelju zdravstvene ustanove
odnosno
nosiocu odobrenja za privatnu praksu
Prigovor se podnosi usmenim ili pismenim putem

59. ⦿Bolesnik za vrijeme boravka u
⦿stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi
⦿ima pravo na prehranu
⦿u skladu sa svojim svjetonazorom

60. Tijekom svog boravka
u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi
⦿ bolesnik ima pravo primati posjetioce
⦿ suglasno kućnom redu zdravstvene ustanove
⦿ kao
⦿ i
⦿ zabraniti posjete određenom licu ili licima

61. ⦿ Bolesnik za vrijeme boravka u stacionarnoj
zdravstvenoj ustanovi ,
⦿ u pravilu,
⦿ može ostvariti pravo na obavljanje vjerskih obreda,
⦿ u za to predviđenom prostoru,
⦿ uključujući i pravo opremanja u mrtvačnici
⦿ u slučaju smrti,
⦿ uz primjenu vjerskog obreda
⦿ odvojeno po konfesijama,
⦿ suglasno prostornim mogućnostima zdravstvene
ustanove

62. Bolesnik se mora
odgovorno odnositi
prema svom zdravlju,
te aktivno učestvovati
u zaštiti, očuvanju i unapređivanju osobnog
zdravlja