SlideShare una empresa de Scribd logo
1 de 17
Multimedijalne elektronske publikacije
INTERNET   je   mre ža više stotina miliona računara međusobno povezanih na različite načine.  Svaki računar u ovoj mreži može da komunicira sa bilo kojim drugim računarom koji je takođe priključen na mrežu.  Internet nema "vlasnika", tj. nijedna država, ni institucija nemaju vlast nad celinom. Na Internetu je svako vlasnik svog računara i ima neograničeno pravo da ga koristi  kako želi i da na njemu  čuva sadržaje koje želi. Svaki vlasnik računara bira samostalno koje će sadržaje posećivati na Internetu kao i šta će slati drugima.
Kako se razvijao Internet, tako se povećavao i broj servisa - usluga koji su na raspolaganju korisnicima (elektronska pošta ili e-mail, WWW servis, diskusione grupe, IRC,...).
WWW (World Wide Web)   najveći informacioni servis na Internetu, omogućava pronalaženje određenih informacija iz ogromnog broja povezanih dokumenata kojima možemo pristupiti preko Internet mreže.  Prvi cilj ovog servisa je bio unapređenje nauke i obrazovanja. Danas, pomoću ovog servisa mogu da se gledaju tekst, slike i video sekvence, da se čuje zvuk ili pronađu informacije  iz različitih područja.
[object Object],[object Object],[object Object],[object Object],Elektronske publikacije
[object Object],[object Object],[object Object],[object Object]
Na Internetu postoji veliki broj sajtova sa spiskovima knjiga u elektronskom izdanju, grupisanih po kategorijama, i sa kratkim opisom sadržaja, pa i sa mogućnošču besplatnog preuzimanja delova knjige (na primer nekih poglavlja knjige), dok je preuzimanje celih knjiga sa interneta, obično, moguće samo posle plaćanja.
Za upotrebu јe neophodan računar  Upotreba ne zahteva posebna tehnička sredstva   Ergonomiјa   Kraći put do novog izdanja (nove verziјe) Novo izdanje podrazumeva novo štampanje   Izdanje   Aktivan sadržaј  Statičan sadržaј   Funkcionalnost   Prenosiva putem IKT  Fizički prenosiva   Prenosivost   Na Internetu 2 4  sata dnevno,  7  dana u nedelji  U štampanom obliku u biblioteci   Pristupa č nost   E-publikaciјa   Štampana publikaciјa   Svoјstvo
Softver:  ra č unarski program kao sastavni deo publikaci j e namenjen demonstraciјi/interakciјi sa korisnikom; Komunikacioni multimediјski softver: virtuelna laboratoriјa, simulatori   - Zvu č ni zapisi   - Aktivne slike:  animirane slike, video-zapis, slike sa hiperlinkom   - Aktivni tekst:  tekstualni hiperlinkovi, hiperlinkovi unutar publikaciјe (aktivni sadržaј, sadržaј slike, formule, definiciјe, tabele) - Stati č ne slike   Stati č ne slike   Tekst   Tekst   Elementi elektronskih nastavnih materiјala  Elementi štampanih materiјala
Standardizacija e-udžbenika Zadatak  standardizacije procesa E-obrazovanja: da se razvojem standardizovanih modela podataka i standardizovane strukture obrazovnih sadržaja omogući njihova upotreba, bez obzira na alate kojima su kreirani i okruženje u kojima se pokreću, (saradnja različitih LMS-a).
SCORM   (Sharable Content Object Reference Model)  Repozitorijumi objekata učenja zvuk tekst slika video testovi RAZMENJIVI SADRŽAJ  (OBJEKAT UČENJA)
[object Object],[object Object],[object Object],[object Object],Osnovni koncepti standarda E-obrazovanja i SCORM modela
Jedinice obrazovnog sadržaja koje se isporučuju učenicima: 1.  Osnovni elementi  - osnovna jedinica obrazovnog sadržaja (npr. tekst, slika, audio zapis) 2.  Objekti učenja – lekcije, koji čine najmanju nedeljivu jedinicu obrazovnog sadržaja koja se isporučuje učenicima (na primer web stranica), 3.  Agregacija sadržaja  - kurs ili nastavna oblast - strukturirani skup SCO komponenti sa definisanim ponašanjem. Najčešće se koriste za grupisanje srodnih obrazovnih sadržaja.  SCORM komponente
 
Enciklopedije Enciklopedije su se pojavile među prvim multimedijalnim izdanjima. Osim opštih enciklopedija veliku primenu su našle i specijalizovane enciklopedije: likovne, muzičke, filmske,... Pristup   poznatijim   enciklopedijama   kao  š to   su   Britannica ,  Encyclopedia   Americana ,  Grolier   Multimedia   Encyclopedia ,  Compton ' s   Interactive   Encyclopedia ,  Microsoft   Encarta 97  Encyclopedia ,  McGraw - Hill   Multimedia   Encyclopedia   itd .,  preko   Interneta   se   uglavnom   pla ć a   te   se   ovakve  ( ve ć inom   multimedijske )  enciklopedije   naj č e šć e   prodaju   na   CD   ROM - ovima .
Cene se kreću od pedesetak pa do nekoliko  hiljada  dolara.  C ena je proporcionalna  kvalitetu . Srećom postoji i Free  pristup  Interne t enciklopedijama, koji nam omogućava pristup velikom delu sadržaja enciklopedija. Ceo sadržaj enciklopedije možete dobiti samo ako platite određenu sumu novca.
Pretraživanje Weba pomoću IE6 Microsoft Internet Explorer je najpopularniji  web browser (web čitač) . Postoji još mnogo, isto tako kvalitetnih browser-a (Opera, Mozilla Firefox, Safari, Netscape, Maxthon) ali je najveći broj web stranica prilagođen prikazivanju u Internet Explorer-u.

Más contenido relacionado

Destacado

Ugljenicni nizovi - mapa uma
Ugljenicni nizovi -  mapa umaUgljenicni nizovi -  mapa uma
Ugljenicni nizovi - mapa uma
vvlivvli
 
ugljovodonici
ugljovodoniciugljovodonici
ugljovodonici
vvlivvli
 
organska hemija - uvod
organska hemija - uvodorganska hemija - uvod
organska hemija - uvod
vvlivvli
 
MAPA UMA - OKSIDI AZOTA
MAPA UMA - OKSIDI AZOTAMAPA UMA - OKSIDI AZOTA
MAPA UMA - OKSIDI AZOTA
vvlivvli
 

Destacado (18)

S O T U V O D
S O T  U V O DS O T  U V O D
S O T U V O D
 
Ugljenicni nizovi - mapa uma
Ugljenicni nizovi -  mapa umaUgljenicni nizovi -  mapa uma
Ugljenicni nizovi - mapa uma
 
Mapa uma-ugljovodonici
Mapa uma-ugljovodoniciMapa uma-ugljovodonici
Mapa uma-ugljovodonici
 
S O T5
S O T5S O T5
S O T5
 
S O T6
S O T6S O T6
S O T6
 
S O T2
S O T2S O T2
S O T2
 
SOT 9
SOT 9SOT 9
SOT 9
 
9. K O N C E P T N E M A P E
9.  K O N C E P T N E  M A P E9.  K O N C E P T N E  M A P E
9. K O N C E P T N E M A P E
 
Ugljenik kroz sliku
Ugljenik kroz slikuUgljenik kroz sliku
Ugljenik kroz sliku
 
Nastavni metodi i motivacija
Nastavni metodi i motivacijaNastavni metodi i motivacija
Nastavni metodi i motivacija
 
ugljovodonici
ugljovodoniciugljovodonici
ugljovodonici
 
organska hemija - uvod
organska hemija - uvodorganska hemija - uvod
organska hemija - uvod
 
Alkeni i alkini
Alkeni i alkini Alkeni i alkini
Alkeni i alkini
 
Nastavne metode
Nastavne metodeNastavne metode
Nastavne metode
 
MAPA UMA - OKSIDI AZOTA
MAPA UMA - OKSIDI AZOTAMAPA UMA - OKSIDI AZOTA
MAPA UMA - OKSIDI AZOTA
 
Prezentacija za ugledni cas
Prezentacija za ugledni casPrezentacija za ugledni cas
Prezentacija za ugledni cas
 
Inovativni časovi (1)
Inovativni  časovi (1)Inovativni  časovi (1)
Inovativni časovi (1)
 
Priprema za čas
Priprema za čas Priprema za čas
Priprema za čas
 

Similar a SOT 8

Informaciona Dostupnost Zoran Zdravkovic
Informaciona Dostupnost   Zoran ZdravkovicInformaciona Dostupnost   Zoran Zdravkovic
Informaciona Dostupnost Zoran Zdravkovic
Anaivko
 
Informatika
InformatikaInformatika
Informatika
bobantos
 

Similar a SOT 8 (20)

Школске библиотеке и интернет - вежбаонице
Школске библиотеке и интернет - вежбаоницеШколске библиотеке и интернет - вежбаонице
Школске библиотеке и интернет - вежбаонице
 
Elektronska Biblioteka Ana Ivko
Elektronska Biblioteka Ana IvkoElektronska Biblioteka Ana Ivko
Elektronska Biblioteka Ana Ivko
 
Slaven Čolović, Arhivi Srbije u binarnom sistemu - tehnološki iskorak ili di...
Slaven  Čolović, Arhivi Srbije u binarnom sistemu - tehnološki iskorak ili di...Slaven  Čolović, Arhivi Srbije u binarnom sistemu - tehnološki iskorak ili di...
Slaven Čolović, Arhivi Srbije u binarnom sistemu - tehnološki iskorak ili di...
 
Nastanak interneta - Mijat Pavličić - Dragan Ilić
Nastanak interneta - Mijat Pavličić - Dragan IlićNastanak interneta - Mijat Pavličić - Dragan Ilić
Nastanak interneta - Mijat Pavličić - Dragan Ilić
 
E knjige: da ili ne
E knjige: da ili neE knjige: da ili ne
E knjige: da ili ne
 
Informaciona Dostupnost Zoran Zdravkovic
Informaciona Dostupnost   Zoran ZdravkovicInformaciona Dostupnost   Zoran Zdravkovic
Informaciona Dostupnost Zoran Zdravkovic
 
Internet
InternetInternet
Internet
 
L159 - Računarstvo i informatika - Socijalni softver - Ognjen Marinković - Na...
L159 - Računarstvo i informatika - Socijalni softver - Ognjen Marinković - Na...L159 - Računarstvo i informatika - Socijalni softver - Ognjen Marinković - Na...
L159 - Računarstvo i informatika - Socijalni softver - Ognjen Marinković - Na...
 
Informatika
InformatikaInformatika
Informatika
 
информатика 1
информатика 1информатика 1
информатика 1
 
Primena racunara u raznim oblicima ljudske delatnosti
Primena racunara u raznim oblicima ljudske delatnostiPrimena racunara u raznim oblicima ljudske delatnosti
Primena racunara u raznim oblicima ljudske delatnosti
 
Elektronsko izdavaštvo
Elektronsko izdavaštvoElektronsko izdavaštvo
Elektronsko izdavaštvo
 
Kako je svet postao globalno selo?
Kako je svet postao globalno selo?Kako je svet postao globalno selo?
Kako je svet postao globalno selo?
 
Osnovi Interneta 08 1
Osnovi  Interneta 08 1Osnovi  Interneta 08 1
Osnovi Interneta 08 1
 
Osnovi Interneta 1
Osnovi  Interneta 1Osnovi  Interneta 1
Osnovi Interneta 1
 
30 godina World Wide Web-a
30 godina World Wide Web-a30 godina World Wide Web-a
30 godina World Wide Web-a
 
Интернет: Основни појмови
Интернет: Основни појмовиИнтернет: Основни појмови
Интернет: Основни појмови
 
Internet
InternetInternet
Internet
 
kobson 2016,e knjige,e teze
kobson 2016,e knjige,e tezekobson 2016,e knjige,e teze
kobson 2016,e knjige,e teze
 
Istorijat računrstva
Istorijat računrstvaIstorijat računrstva
Istorijat računrstva
 

SOT 8

  • 2. INTERNET je mre ža više stotina miliona računara međusobno povezanih na različite načine. Svaki računar u ovoj mreži može da komunicira sa bilo kojim drugim računarom koji je takođe priključen na mrežu. Internet nema "vlasnika", tj. nijedna država, ni institucija nemaju vlast nad celinom. Na Internetu je svako vlasnik svog računara i ima neograničeno pravo da ga koristi  kako želi i da na njemu  čuva sadržaje koje želi. Svaki vlasnik računara bira samostalno koje će sadržaje posećivati na Internetu kao i šta će slati drugima.
  • 3. Kako se razvijao Internet, tako se povećavao i broj servisa - usluga koji su na raspolaganju korisnicima (elektronska pošta ili e-mail, WWW servis, diskusione grupe, IRC,...).
  • 4. WWW (World Wide Web) najveći informacioni servis na Internetu, omogućava pronalaženje određenih informacija iz ogromnog broja povezanih dokumenata kojima možemo pristupiti preko Internet mreže. Prvi cilj ovog servisa je bio unapređenje nauke i obrazovanja. Danas, pomoću ovog servisa mogu da se gledaju tekst, slike i video sekvence, da se čuje zvuk ili pronađu informacije  iz različitih područja.
  • 5.
  • 6.
  • 7. Na Internetu postoji veliki broj sajtova sa spiskovima knjiga u elektronskom izdanju, grupisanih po kategorijama, i sa kratkim opisom sadržaja, pa i sa mogućnošču besplatnog preuzimanja delova knjige (na primer nekih poglavlja knjige), dok je preuzimanje celih knjiga sa interneta, obično, moguće samo posle plaćanja.
  • 8. Za upotrebu јe neophodan računar Upotreba ne zahteva posebna tehnička sredstva Ergonomiјa Kraći put do novog izdanja (nove verziјe) Novo izdanje podrazumeva novo štampanje Izdanje Aktivan sadržaј Statičan sadržaј Funkcionalnost Prenosiva putem IKT Fizički prenosiva Prenosivost Na Internetu 2 4 sata dnevno, 7 dana u nedelji U štampanom obliku u biblioteci Pristupa č nost E-publikaciјa Štampana publikaciјa Svoјstvo
  • 9. Softver: ra č unarski program kao sastavni deo publikaci j e namenjen demonstraciјi/interakciјi sa korisnikom; Komunikacioni multimediјski softver: virtuelna laboratoriјa, simulatori - Zvu č ni zapisi - Aktivne slike: animirane slike, video-zapis, slike sa hiperlinkom - Aktivni tekst: tekstualni hiperlinkovi, hiperlinkovi unutar publikaciјe (aktivni sadržaј, sadržaј slike, formule, definiciјe, tabele) - Stati č ne slike Stati č ne slike Tekst Tekst Elementi elektronskih nastavnih materiјala Elementi štampanih materiјala
  • 10. Standardizacija e-udžbenika Zadatak standardizacije procesa E-obrazovanja: da se razvojem standardizovanih modela podataka i standardizovane strukture obrazovnih sadržaja omogući njihova upotreba, bez obzira na alate kojima su kreirani i okruženje u kojima se pokreću, (saradnja različitih LMS-a).
  • 11. SCORM (Sharable Content Object Reference Model) Repozitorijumi objekata učenja zvuk tekst slika video testovi RAZMENJIVI SADRŽAJ (OBJEKAT UČENJA)
  • 12.
  • 13. Jedinice obrazovnog sadržaja koje se isporučuju učenicima: 1. Osnovni elementi - osnovna jedinica obrazovnog sadržaja (npr. tekst, slika, audio zapis) 2. Objekti učenja – lekcije, koji čine najmanju nedeljivu jedinicu obrazovnog sadržaja koja se isporučuje učenicima (na primer web stranica), 3. Agregacija sadržaja - kurs ili nastavna oblast - strukturirani skup SCO komponenti sa definisanim ponašanjem. Najčešće se koriste za grupisanje srodnih obrazovnih sadržaja. SCORM komponente
  • 14.  
  • 15. Enciklopedije Enciklopedije su se pojavile među prvim multimedijalnim izdanjima. Osim opštih enciklopedija veliku primenu su našle i specijalizovane enciklopedije: likovne, muzičke, filmske,... Pristup poznatijim enciklopedijama kao š to su Britannica , Encyclopedia Americana , Grolier Multimedia Encyclopedia , Compton ' s Interactive Encyclopedia , Microsoft Encarta 97 Encyclopedia , McGraw - Hill Multimedia Encyclopedia itd ., preko Interneta se uglavnom pla ć a te se ovakve ( ve ć inom multimedijske ) enciklopedije naj č e šć e prodaju na CD ROM - ovima .
  • 16. Cene se kreću od pedesetak pa do nekoliko hiljada dolara. C ena je proporcionalna kvalitetu . Srećom postoji i Free pristup Interne t enciklopedijama, koji nam omogućava pristup velikom delu sadržaja enciklopedija. Ceo sadržaj enciklopedije možete dobiti samo ako platite određenu sumu novca.
  • 17. Pretraživanje Weba pomoću IE6 Microsoft Internet Explorer je najpopularniji web browser (web čitač) . Postoji još mnogo, isto tako kvalitetnih browser-a (Opera, Mozilla Firefox, Safari, Netscape, Maxthon) ali je najveći broj web stranica prilagođen prikazivanju u Internet Explorer-u.