2. Tjedan cjeloživotnog učenja 2010.
od 8. do 15. rujna
Pod sloganom UKLJUČIMO S(V)E!
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje
odraslih
www.cjelozivotno-ucenje.hr
3. Ciljevi tjedna cjeloživotnog učenja
podizanje svijesti o važnosti učenja i motiviranje građana za
što vedim sudjelovanjem u učenju,
povedanje svijesti svih sudionika procesa obrazovanja,
donositelja odluka i cjelokupne javnosti o problemima koje
određene društvene skupine imaju pri pristupanju tom
procesu,
predstavljanje rješenja i primjera uspješnog uključivanja u
cjeloživotno učenje, osobito socijalno osjetljivih skupina
stanovništva,
poticanje daljnjeg razvoja aktivnosti usmjerenih na
uključenje svih građana u proces cjeloživotnog učenja,
povedavanje sudjelovanja institucija u obilježavanju Tjedna
4. Cjeloživotno učenje
je koncept koji obuhvada učenje u svim životnim
razdobljima (od rane mladosti do duboke starosti) i u
svim oblicima u kojima se ostvaruje (formalno,
neformalno i informalno).
Učenje pritom promatramo kao kontinuirani proces
koji započinje navikama i iskustvima učenja stečenim
u mlađoj životnoj dobi.
Cjeloživotno učenje povezano je s ekonomskim
ciljevima, no vrlo je važno njegovo djelovanje na
aktivniju ulogu pojedinca u društvu te razvijanje
individualnih potencijala.
6. Nacionalni okvirni kurikulum
Temeljne kompetencije
komunikacija na materinskomu jeziku – odnosi se na
osposobljenost za pravilno i stvaralačko usmeno i pisano
izražavanje i tumačenje koncepata, misli, osjećaja, stavova i
činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih
društvenih i kulturnih situacija: obrazovanje, rad, slobodno
vrijeme i svakodnevni život; uključuje također razvoj svijesti
o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na
pozitivan i društveno odgovoran način.
komunikacija na stranim jezicima – odnosi se na
osposobljenost za razumijevanje, usmeno i pisano
izražavanje i tumačenje koncepata, misli, osjećaja, stavova i
činjenica na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i
društvenih situacija. Značajna je sastavnica ove
kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga
razumijevanja.
7. Nacionalni okvirni kurikulum
Temeljne kompetencije
matematička kompetencija i osnovne kompetencije u
prirodoslovlju i tehnologiji –matematička se kompetencija
odnosi na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu
matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu
različitih svakodnevnih situacija; prirodoslovna se
kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i
metodologije kojima se objašnjava svijet prirode radi
postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica;
tehnološka kompetencija shvaćena je kao osposobljenost za
primjenu prirodoslovnoga znanja i metodologije kao odgovor
na ljudske potrebe i želje. Osnovne kompetencije u
prirodoslovlju i tehnologiji, također, uključuju razumijevanje
promjena uzrokovanih ljudskom djelatnošću te odgovornost
pojedinca kao građanina.
8. Nacionalni okvirni kurikulum
Temeljne kompetencije
digitalna kompetencija – odnosi se na osposobljenost za
sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske
tehnologije za rad, u osobnomu i društvenomu životu te u
komunikaciji. Njezini su ključni elementi osnovne
informacijsko-komunikacijske vještine i sposobnosti:
upotreba računala za pronalaženje, procjenu, pohranjivanje,
stvaranje, prikazivanje i razmjenu informacija te razvijanje
suradničkih mreža putem interneta.
učiti kako učiti – obuhvaća osposobljenost za proces
učenja i ustrajnost u učenju, organiziranje vlastitoga učenja,
uključujući učinkovito upravljanje vremenom i informacijama
kako u samostalnomu učenju, tako i pri učenju u skupini.
socijalna i građanska kompetencija – obuhvaća
osposobljenost za međuljudsku i međukulturnu suradnju.
9. Nacionalni okvirni kurikulum
Temeljne kompetencije
kulturna svijest i izražavanje – odnosi se na svijest o
važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja, iskustva i
emocija u nizu umjetnosti i medija, uključujudi
glazbu, ples, kazališnu, književnu i vizualnu
umjetnost. Također, uključuje poznavanje i svijest o
lokalnoj, nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i
njihovu mjestu u svijetu. Pritom je od ključne
važnosti osposobljavanje učenika za razumijevanje
kulturne i jezične raznolikosti Europe i svijeta te za
njihovu zaštitu kao i razvijanje svijesti učenika o
važnosti estetskih čimbenika u svakodnevnomu
životu.
10. Nacionalni okvirni kurikulum
Temeljne kompetencije
inicijativnost i poduzetnost – odnosi se na
sposobnost pojedinca da ideje pretvori u
djelovanje, a uključuje stvaralaštvo, inovativnost i
spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost
planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja
ciljeva. Temelj je za vođenje svakodnevnoga,
profesionalnoga i društvenoga života pojedinca.
Također, čini osnovu za stjecanje specifičnih
znanja i vještina potrebnih za pokretanje
društvenih i tržišnih djelatnosti.
11. Nacionalni okvirni kurikulum
Međupredmetne teme
Osobni i socijalni razvoj
Zdravlje, sigurnost i zaštita okoliša
Učiti kako učiti
Poduzetništvo
Uporaba informacijske i komunikacijske
tehnologije
Građanski odgoj i obrazovanje.
12. Poduzetništvo
Osnovni cilj razvoja poduzetničke kompetencije
učenika jest razvoj osobina ličnosti te znanja, vještina,
sposobnosti i stavova potrebnih za djelovanje
pojedinca kao uspješne poduzetne osobe.
Poduzetnička kompetencija uključuje razvoj učenika
kao poduzimljivih, kreativnih i samostalnih osoba
spremnih na prihvaćanje promjena i preuzimanje
rizika, kao pojedinaca s razvijenim socijalnim i
komunikacijskim sposobnostima i temeljnim znanjima
iz područja gospodarstva i vođenja poslova te
područja obrta.
13. Poduzetništvo
U osnovi razvoja poduzetničke kompetencije,
kao međupredmetne teme koja se razvija u
svim predmetima, jest razvoj poduzetne
osobe osposobljene za uočavanje prilika u
kojima svoje ideje mogu pretvoriti u
djelatnost ili pothvat u različitim situacijama:
obrazovanju, radu i životu općenito.
14. Ciljevi međupredmetne teme Poduzetništvo
Učenici će:
biti osposobljeni za postavljanje, vrjednovanje i
ostvarivanje osobnih ciljeva
znati planirati svoj rad i ostvarivati planove
razviti inicijativnost, ustrajnost u aktivnostima,
posebno u učenju
biti osposobljeni za prilagođavanje novim
situacijama, idejama i tehnologijama
razviti stvaralački pristup prema izazovima i
promjenama, stresovima i sukobima te natjecanju
15. Ciljevi međupredmetne teme Poduzetništvo
Učenici će:
razviti vještine vrjednovanja drugih i
samovrjednovanja te kritičkoga odnosa prema
vlastitomu uspjehu, odnosno neuspjehu
razviti samostalnost, samopouzdanje i osobni
integritet
upoznati radni život i zanimanja u neposrednoj
okolini i društvu
steći temeljna znanja u području gospodarstva i
vođenja poslova
osvijestiti važnost i mogućnosti samozapošljavanja.
16. Mogu li poduzetničke vještine
doprinijeti konkurentnosti
gospodarstva
Vesna Štefica, pomodnica direktorice
Centar za razvoj ljudskih potencijala
Hrvatska gospodarska komora
17. Što kaže gospodarstvo?
istraživanje HGK pokazalo je nedostatak:
komunikacijskih vještina,
rada s računalom,
prezentacijskih vještina,
poslovnog pregovaranja,
donošenje poslovnih odluka.
19. Što se očekuje od zaposlenika ?
spremnost na cjeloživotno učenje
rad u timu
prepoznavanje novih rješenja
projektni pristup
spremnost na preuzimanje razumnog rizika
20. Strategija obrazovanja za poduzetništvo
Senzibilizirati javnost o poduzetništvu te razviti
pozitivan stav prema cjeloživotnom učenju za
poduzetništvo.
Uvesti učenje i osposobljavanje za poduzetništvo
kao ključne kompetencije u sve oblike, vrste i
razine formalnog, neformalnog i informalnog
obrazovanja i učenja.
www.e4e.com.hr
Prijedlog strategije učenja za poduzetništvo
2010. - 2014.
22. Dječji tjedan poduzetništva
Radionica od 1. do 4. razreda
učenici su izrađivali vjetrenjače i tkalačke
stanove.
Pri dolasku na radionicu učenici su nabavili
materijale, a nakon izrade željenih proizvoda
stavili su ih na prodaju, podmirili troškove.
Cilj radionice je osvijestiti vrijednost odnosa
prema radu, proizvodnji i nagradi.
23. Dječji tjedan poduzetništva
Radionica od 5. do 8. razreda „Poduzetni baloni".
Sudionici su učili što znači timski rad i
produktivnost, kao i kako biti poduzetan
Mjerilo se vrijeme samostalne izrade proizvoda
„balona " i vrijeme proizvodnje balona timskim radom.
Učenici su samostalno dolazili do zaključaka zašto je
bolji rad u timu, što je produktivnost, specijalizacija,
poslovno pregovaranje i kako ponuditi proizvod.
Sudionici radionice su imali i dva poslovna sastanka.
U ovoj radionici rezultat rada je bila isporuka
napuhanih balona drugom poduzeću.