Kratki prikaz rezultata inicijalne analize upitnika

1. Evaluacija eksperimentalnoga programa „Škola za život”
KRATKI PRIKAZ
REZULTATA INICIJALNE
ANALIZE UPITNIKA
svibanj 2019.

2. Iz Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014) i mnogobrojnih programskih
dokumenata Europske unije (ET 2020) proizlaze ciljevi kurikularne reforme koji se mogu
sažeti u tri glavna cilja: (1.) pristup temeljen na odgojno-obrazovnim ishodima orijentiranim na
rješavanje problema i kritičko mišljenje kako u predmetnim kurikulima, tako i u sedam
međupredmetnih tema, (2.) zadovoljni i kreativni učenici koji su rezultat uključive i motivirajuće
okoline za učenje i (3.) motivirani nastavnici koji prihvaćaju svoje kompetencije (znanje,
vještine, samostalnost i odgovornost) i koriste se njima u cjeloživotnome učenju i kako bi na
inovativne načine odgovorili na izazove škole 21. stoljeća.
Jedan je od glavnih ciljeva Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014) provedba
Cjelovite kurikularne reforme zbog čega je osmišljena provedba eksperimentalnoga programa
„Škola za život” kao prvoga koraka prema ostvarenju cilja Cjelovite kurikularne reforme, a to
je uspostavljanje usklađenoga i učinkovitoga sustava odgoja i obrazovanja koji odgovara
zahtjevima modernoga i za život potrebnoga obrazovanja.1
Tijekom školske godine 2018./2019. uveden je eksperimentalni program „Škola za život” i u
skladu s planom za kontinuirano praćenje i vrednovanje provedeno je ispitivanje upitnicima. U
ovome izvještaju prikazana je analiza rezultata upitnika za učenike (1., 5. i 7. razred osnovne
škole i 1. razred srednje škole) te za učitelje, stručne suradnike i ravnatelje u eksperimentalnim
školama. Svi su upitnici provedeni od 11. prosinca 2018. do 24. veljače 2019. godine u
elektroničkome obliku u koordinaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Utvrđene populacije, broj prikupljenih suglasnosti i konačan odaziv ispitanika prikazani su u
sljedećoj tablici.
Populacija Suglasnosti Odaziv
Postotak
odaziva
Učenici 8345 6322 3957 47 %2
Učitelji 1762 1543 1251 71 %
Stručni suradnici 207 176 147 71 %
Ravnatelji 74 67 72 97 %
1Divjak, B., Pažur Aničić, K. (2019) Priprema, praćenje i evaluacija eksperimentalnoga programa Cjelovite
kurikularne reforme „Škola za život”, izvještaj, Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2Upitnici nisu bili namijenjeni učenicima 1. razreda osnovne škole, a pri izračunu odaziva nije korišten
podatak o njihovu broju. Pravi je odaziv zbog toga nešto veći.

3. Upitnik za učenike popunilo je 3957 učenika među kojima je 54,5 % ispitanika ženskoga spola
i 45,5 % ispitanika muškoga spola. Većina učenika završila je prethodni razred s ocjenom
odličan (53 %). Skoro trećina učenika završila je prethodni razred s ocjenom vrlo dobar, dok
je nešto manje od desetine učenika završilo prethodni razred s ocjenom dobar i s ocjenom
dovoljan.
Većina učenika izjavljuje da posjeduje vlastiti pametni telefon te da u svojemu domu posjeduje
stolno ili prijenosno računalo kojim se mogu koristiti. Visoki postotak učenika koji posjeduju
pametni telefon i/ili računalo korelira s odgovorima vezanim uz korištenje tehnologije u učenju.
Oko 90 % učenika koji su popunili upitnik čulo je za „Školu za život”. Učenici 5. razreda osnovne
škole (94 %) primjećuju nešto drukčije u nastavi ove godine, a isto primjećuje i nešto manje
učenika 7. razreda osnovne škole i 1. razreda srednje škole (oko 80 %). Učenici 5. razreda
osnovne škole vjerojatno primjećuju veće promjene zbog prelaska iz razredne nastave u
predmetnu nastavu, što je i očekivano.
Odnos prema školi i nastavi
Većina učenika ima pozitivan odnos prema školi i nastavi te prema rješavanju problemskih
zadataka. Oko dvije trećine učenika voli ići u školu, nemaju teškoća pri svladavanju onoga što
se od njih traži u školi, s lakoćom rješavaju domaće zadaće, zanimljivo im je učiti nove stvari
u školi te su aktivni na nastavi. Većina učenika slaže se da u školi uče stvari koje su im korisne
u svakodnevnici, a najviše učenika voli raditi u grupi s drugim učenima (gotovo 90 %). Učenici
5. razreda osnovne škole imaju najpozitivnije stavove prema nastavi i školi, učenici 7. razreda
osnovne škole imaju nešto manje pozitivne stavove prema nastavi i školi, a učenici 1. razreda
srednje škole imaju najmanje pozitivne stavove prema nastavi i školi.
Poučavanje i vrednovanje
Većina učenika odgovara afirmativno na tvrdnje o poučavanju i vrednovanju. Oko 90 %
učenika slaže se da im učitelji zadaju zadatke u kojima trebaju primijeniti naučeno i traže prikaz
postupka tijekom rješavanja zadatka te da ih nastoje poticajnim pitanjima navesti na
razmišljanje. Učenici procjenjuju da učitelji zadaju složene zadatke koji su povezani s onim što
su učili i koji se mogu riješiti na više načina. Oko četvrtina učenika smatra da učitelji ne nastoje
inovirati nastavu i potaknuti ih na razmišljanje i razvoj kritičkoga mišljenja ili ne pokazuju
zanimanje za njihov napredak na nastavi. Najmanje učenika smatra da im učitelji zadaju
problemske zadatke povezane sa svakodnevnim životom. Učenici 5. razreda osnovne škole
imaju najpozitivnije stavove prema poučavanju i vrednovanju, učenici 7. razreda osnovne škole

4. imaju nešto manje pozitivne stavove prema poučavanju i vrednovanju, a učenici 1. razreda
srednje škole imaju najmanje pozitivne stavove prema poučavanju i vrednovanju.
O nastavi
Učenici procjenjuju da na nastavi postoje pojavni oblici suvremene i tradicionalne nastave, što
je djelomično u skladu s mišljenjem učitelja. Oko 93 % učenika navodi da prepisuju s ploče ili
s prezentacije, što znači da je prepisivanje nastavnoga sadržaja još uvijek zastupljeno u
nastavi. Više od 80 % učenika na nastavi puno vježba i ponavlja, ali i istražuje i radi složene
zadatke samostalno i u grupi. Oko tri četvrtine učenika slaže se da na nastavi rade u grupama,
da se nastava većinom odvija prema udžbeniku te da se koriste radnim bilježnicama. Nešto
više od 65 % učenika smatra da u školi uče na zanimljiv način. Pozitivnije stavove o nastavi
uglavnom imaju učenici 5. razreda osnovne škole od učenika 7. razreda osnovne škole i
učenika 1. razreda srednje škole.
Potrebno je dodati i da su rezultati inicijalne analize upitnika za učitelje pokazali da su učitelji
iznimno orijentirani na učenike, dok je samo dio učitelja usmjeren i na vlastitu tradicionalnu
ulogu prenositelja znanja. Više od 80 % učitelja izjavljuje da u nastavi daju učenicima zadatke
kojima ih potiču na kritičko razmišljanje, a više od 90 % učitelja daje primjere iz svakodnevnoga
života. Tri četvrtine učitelja izjavljuje da se koriste grupnim radom u nastavi i da učenicima daju
autonomiju odabira metoda rješavanja složenih zadataka. Oko polovina učitelja prakticira
projektnu nastavu i koristi se udžbenicima svaki sat, ali ne i radnim bilježnicama. Više od
trećine učitelja učenicima zadaje domaću zadaću svaki sat. Otprilike četvrtina učitelja
indiferentna je u odnosu na tradicionalnije oblike nastave.
Tehnologija u učenju
Većina učenika koristi se suvremenim tehnologijama u nastavi i učenju. Najviše učenika
(oko 85 %) slaže se da se s lakoćom koristi tehnologijama za učenje te da se koriste internetom
za traženje podataka i učenje, što može biti povezano s učenicima koji te tehnologije imaju
kod kuće. Oko trećina učenika izjavljuje da se ne koriste tabletima ili računalima na nastavi ili
tijekom učenja. Oko četvrtina učenika ne voli se koristiti računalima ili tabletima na nastavi.
Učenici 5. razreda osnovne škole pozitivnije odgovaraju na pitanja o korištenju tehnologije u
učenju od učenika 7. razreda osnovne škole i učenika 1. razreda srednje škole.
Školsko ozračje i kultura
Oko 90 % učenika smatra da se učitelji brinu o svojim učenicima u školi te da mogu slobodno
pitati sve što ih zanima. Oko tri četvrtine učenika smatra da su učitelji pravedni i u školi se
osjećaju dobro. Pozitivnije stavove prema školskome ozračju i kulturi uglavnom imaju učenici

5. 5. razreda osnovne škole u odnosu na učenike 7. razreda osnovne škole i učenike 1. razreda
srednje škole.
Motivacija i emocije
Prema dobivenim rezultatima učenici su intrinzično i ekstrinzično motivirani za učenje. Učenici
su u prosjeku podjednako orijentirani na izvedbu približavanjem i izbjegavanjem, dok je
orijentacija na izbjegavanje rada nešto niža. Ekstrinzična i intrinzična orijentacija na učenje
najveće su u 5. razredu osnovne škole, a orijentacija na izvedbu približavanjem i orijentacija
na izvedbu izbjegavanjem najmanje su u 1. razredu srednje škole. Orijentacija na izbjegavanje
rada najmanja je u 5. razredu osnovne škole, a najveća u 1. razredu srednje škole.
Učenici skupno vjeruju da na uspjeh u školi utječu trud i sposobnosti. Nešto više učenika 5.
razreda osnovne škole vjeruje da na uspjeh u školi utječe trud, dok svi podjednako vjeruju da
na uspjeh u školi utječu sposobnosti. Učenici podjednako i uživaju i dosađuju se u školi za
vrijeme nastave. U 5. razredu osnovne škole najsnažnija je emocija uživanja, a najmanja
emocija dosade, što je obrnuto u višim razredima (emocija dosade raste, a emocija uživanja
opada).
Upitnik za učitelje
Većina je učitelja detaljno pročitala i proučila kurikule svojih predmeta. Više od dvije trećine
učitelja razumije kurikularni pristup i međupredmetno povezivanje te smatra da su ishodi
ostvarivi u njihovoj školi. Većina učitelja smatra da su osposobljeni za izvođenje nastave prema
eksperimentalnome programu. Manje od polovine učitelja smatra da su preporučene metode i
oblici rada različiti od onih kojima su se koristili prethodnih godina, a njih 70 % smatra da su
primjenjivi u radu. Oko četvrtina učitelja nije zadovoljna načinom uvođenja eksperimentalnoga
programa u njihove škole i smatra da im nije jasno preneseno što se od njih očekuje, a za više
od 70 % učitelja eksperimentalni je program profesionalni izazov.
Više od polovine učitelja slaže se da su im edukacije (najviše učenjem na daljinu u virtualnim
učionicama i na regionalnim predmetnim skupovima) pomogle u razumijevanju novih metoda
poučavanja te vrednovanja i ocjenjivanja i zadovoljno je radom mentorskih timova. Dio učitelja
osjeća da ima podršku sustava za provedbu eksperimentalnoga programa, međutim jednako
toliko ih smatra da materijalna i financijska sredstva nisu bila adekvatna za njegovu provedbu.
Također, učitelji su podijeljeni oko pravovremenosti informacija vezanih uz provedbu
eksperimentalnoga programa.

6. Upitnik za stručne suradnike
Većina stručnih suradnika očituje se pozitivno u odnosu na kurikularni pristup nastavi i
međupredmetnim temama, iskazuje zadovoljstvo edukacijama i radom mentorskih timova te
se smatra sposobnim pružiti podršku učiteljima u izvođenju nastave prema
eksperimentalnome programu. Podijeljena su mišljenja o tome jesu li osigurana adekvatna
materijalna i financijska sredstva za izvedbu eksperimentalnoga programa.
Upitnik za ravnatelje
Većina ravnatelja izjavljuje da je detaljno proučila kurikularne dokumente te da su očekivanja
međupredmetnih tema ostvariva, a preporučene metode i oblici rada u nastavi opisani u
metodičkim priručnicima primjenjivi. Ravnatelji su vrlo zadovoljni dokumentima i postupkom
provedbe eksperimentalnoga programa, edukacijama i podrškom sustava. Većini je ravnatelja
uključenost u eksperimentalni program profesionalni izazov i podržavaju izvođenje nastave
prema eksperimentalnome programu iduće godine.