SlideShare una empresa de Scribd logo
1 de 9
TAMARA OGNJEVIĆ
  ARTIS CENTAR
     oktobar
      2011
   Podrazumeva spoj stvaralaštva i ekonomije,
    umetnosti i tržišta.

   Sam pojam je nov, međutim odnos kreativnog i
    komercijalnog je drevan.

   Kreativna industrija podrazumeva timski rad,
    “umrežavanje” i dostupnost najširoj publici, jer teži
    da samoodrživosti, odnosno ne spada u dotirane
    vidove kulture i stvaralaštva.
   Proces utemeljen na savremenim digitalnim trendovima,
    objedinjuje kulturu, medije i informisanje sa ciljem da kreira
    novi vid komunikacije dostupan najširoj publici.

   Zahvaljujući uticaju digitalnih tehnologija i digitalnog
    umrežavanja (networking) načini na koje kreiramo i
    “konzumiramo” kulturne sadržaje zauvek su promenjeni.

   Konzervativno shvatanje pod digitalizacijom podrazumeva
    čuvanje podataka iz oblasti nauke, kulture, umetnosti,
    književnosti kao novo sredstvo arhiviranja baštine.
   Digitalizacija u okviru koje projekt Europeana zauzima
    mesto od izuzetnog značaja predstavlja alat u procesu
    formiranja novog vida komunikacije.

   Coulture at the touch of button (Pritiskom na dugme do
    kulture) novi kredo kulture i kerativne industrije.

   Digitalizacija je put ka kulturi mlade generacije i
    nezaustavljiva je.
   Može li stari, dobri muzej u novi komunikacijiski kontekst?

   I “fizička” publika komunicira digitalno prema poslednjim
    istraživanjima u Luvru – Svaki drugi posetilac više
    fotograšiše u muzeju nego što neposredno vizuelno
    komunicira umetnički sadržaj.

   Praksa pokazuje da veliki promet posetilaca u muzejima
    ometa usredsredjeno razgledanje, dok digitalna forma i 3D
    galerije olakšavaju pristup muzejskim sadržajima.
   Istraživanja u Luvru i Rijksmuseumu pokazuju da virtuelnu
    publiku u najvećem % čine studenti, umetnici i
    visokoobrazovane žene. Večina njih koristi virtuelni servis
    internet prezentacije kao pripremu za fizičku posetu muzeju.

   Digitalni sadržaj omogućava publici da i sama bude
    kreativna i da učestvuje u procesu komunikacije nasleđa.
    Načini da se ovakvi komunikacijski obrazac uspostave su
    bezbrojni i kreativno neiscrpni.
Muzeji i drugi čuvari baštine imaju velike potencijale za
    realnu zaradu kroz mehanizme koje nudi digitalizacija –

    DOWNLOAD THE MONEY!

   Povezivanje sa privredom i velikim sistemima, industrijom i
    javnim preduzećima u okviru razmene “dobara” može
    omogućiti muzeju da sam stvara svoje finansije –
   Rijksmuseum+Hamma+amsterdamski aerodorm
   Proces digitalizacije predstavlja optimalni okvir za
    saradnju muzeja sa dizajnerima, animatorima,
    stručnjacima za PR i marketing, savremenim
    umetnicima, privrednim subjektima, institucijama u
    oblasti turizma i mnogim drugim faktorima tzv.
    poslovnog sveta.
   Kakav rezultat može da da na dugoročnom planu
    ozbiljna i dobro osmišljena kampanja između starog i
    novog, stvaralaštva i ekonomije, kulture i medija
    efektno su pokazali Dejmijan Hrst i Rembrant van Rijen
     www.fortheloveofgod.nl
HVALA NA PAŽNJI!

Más contenido relacionado

Similar a Predavanja kreativna industrija,-digitalizacija_i_nasledje

Similar a Predavanja kreativna industrija,-digitalizacija_i_nasledje (7)

Стратегија развоја Кластера креативних индустрија Војводине
Стратегија развоја Кластера креативних индустрија ВојводинеСтратегија развоја Кластера креативних индустрија Војводине
Стратегија развоја Кластера креативних индустрија Војводине
 
Kreativne industrije u funkciji razvoja kulturnih zajednica u Vojvodini
Kreativne industrije u funkciji razvoja kulturnih zajednica u VojvodiniKreativne industrije u funkciji razvoja kulturnih zajednica u Vojvodini
Kreativne industrije u funkciji razvoja kulturnih zajednica u Vojvodini
 
ÚKVS a kreatívny priemysel
ÚKVS a kreatívny priemyselÚKVS a kreatívny priemysel
ÚKVS a kreatívny priemysel
 
Technokratia brandfair 2011 beograd
Technokratia   brandfair 2011 beogradTechnokratia   brandfair 2011 beograd
Technokratia brandfair 2011 beograd
 
PR u kulturi - muzeji (Aleksandra Savić)
PR u kulturi - muzeji (Aleksandra Savić)PR u kulturi - muzeji (Aleksandra Savić)
PR u kulturi - muzeji (Aleksandra Savić)
 
McCann Erickson Public Relations/Eurobank EFG - PRiZNANJE 2011
 McCann Erickson Public Relations/Eurobank EFG - PRiZNANJE 2011 McCann Erickson Public Relations/Eurobank EFG - PRiZNANJE 2011
McCann Erickson Public Relations/Eurobank EFG - PRiZNANJE 2011
 
Govor Potpredsednika Vlade Vojvodine o kreativnoj i kulturnoj ekonomiji
Govor Potpredsednika Vlade Vojvodine o kreativnoj i kulturnoj ekonomijiGovor Potpredsednika Vlade Vojvodine o kreativnoj i kulturnoj ekonomiji
Govor Potpredsednika Vlade Vojvodine o kreativnoj i kulturnoj ekonomiji
 

Predavanja kreativna industrija,-digitalizacija_i_nasledje

  • 1. TAMARA OGNJEVIĆ ARTIS CENTAR oktobar 2011
  • 2. Podrazumeva spoj stvaralaštva i ekonomije, umetnosti i tržišta.  Sam pojam je nov, međutim odnos kreativnog i komercijalnog je drevan.  Kreativna industrija podrazumeva timski rad, “umrežavanje” i dostupnost najširoj publici, jer teži da samoodrživosti, odnosno ne spada u dotirane vidove kulture i stvaralaštva.
  • 3. Proces utemeljen na savremenim digitalnim trendovima, objedinjuje kulturu, medije i informisanje sa ciljem da kreira novi vid komunikacije dostupan najširoj publici.  Zahvaljujući uticaju digitalnih tehnologija i digitalnog umrežavanja (networking) načini na koje kreiramo i “konzumiramo” kulturne sadržaje zauvek su promenjeni.  Konzervativno shvatanje pod digitalizacijom podrazumeva čuvanje podataka iz oblasti nauke, kulture, umetnosti, književnosti kao novo sredstvo arhiviranja baštine.
  • 4. Digitalizacija u okviru koje projekt Europeana zauzima mesto od izuzetnog značaja predstavlja alat u procesu formiranja novog vida komunikacije.  Coulture at the touch of button (Pritiskom na dugme do kulture) novi kredo kulture i kerativne industrije.  Digitalizacija je put ka kulturi mlade generacije i nezaustavljiva je.
  • 5. Može li stari, dobri muzej u novi komunikacijiski kontekst?  I “fizička” publika komunicira digitalno prema poslednjim istraživanjima u Luvru – Svaki drugi posetilac više fotograšiše u muzeju nego što neposredno vizuelno komunicira umetnički sadržaj.  Praksa pokazuje da veliki promet posetilaca u muzejima ometa usredsredjeno razgledanje, dok digitalna forma i 3D galerije olakšavaju pristup muzejskim sadržajima.
  • 6. Istraživanja u Luvru i Rijksmuseumu pokazuju da virtuelnu publiku u najvećem % čine studenti, umetnici i visokoobrazovane žene. Večina njih koristi virtuelni servis internet prezentacije kao pripremu za fizičku posetu muzeju.  Digitalni sadržaj omogućava publici da i sama bude kreativna i da učestvuje u procesu komunikacije nasleđa. Načini da se ovakvi komunikacijski obrazac uspostave su bezbrojni i kreativno neiscrpni.
  • 7. Muzeji i drugi čuvari baštine imaju velike potencijale za realnu zaradu kroz mehanizme koje nudi digitalizacija – DOWNLOAD THE MONEY!  Povezivanje sa privredom i velikim sistemima, industrijom i javnim preduzećima u okviru razmene “dobara” može omogućiti muzeju da sam stvara svoje finansije –  Rijksmuseum+Hamma+amsterdamski aerodorm
  • 8. Proces digitalizacije predstavlja optimalni okvir za saradnju muzeja sa dizajnerima, animatorima, stručnjacima za PR i marketing, savremenim umetnicima, privrednim subjektima, institucijama u oblasti turizma i mnogim drugim faktorima tzv. poslovnog sveta.  Kakav rezultat može da da na dugoročnom planu ozbiljna i dobro osmišljena kampanja između starog i novog, stvaralaštva i ekonomije, kulture i medija efektno su pokazali Dejmijan Hrst i Rembrant van Rijen www.fortheloveofgod.nl