the Consult to these opportunities when there are problems with the skin to the drug to the skin in 96 percent of cases heal these are figures that husband and yourself you check my work has just begun but we'll give our best Blanca against this terrible disease usually something the steering is set or prosjecnos tuspjesnosti all talk 96 percent

1. Porast maligniteta
U zadnje vrijeme je poveæan broj malignih oboljenja a I lijekova protiv raka.
Soda Bikarbona, brokula, ajkule, marihuana, nano gluposti i druge gluposti kojim
se isticu Face psihopate. Naivni, sto zbog nemastine ili sa nadom da ce
ozdraviti bez troskova. Iz dana u dan rapidno raste broj tumora na mozgu.
Najcesce su pogodjena djeca u uzrastu od jedne do 16 godina. Razloga je mnogo a
najvise neupusenost i neadekvatna edukacija u sredini gdje je sve vaznije od
zdravlja. Alkohol, droga i cigarete je 98% uzrocnik tumora mozga. Ima tu i
genetike ali nisam licno kompetetan da bih komentarisao, ali na osnovu 35
godisnjeg rada mogao bih napisati bestceler. Pocet cemo sa Benignim tumorima
mozga koje medicina u startu tretira kao maligne jer za par sata mogu presI u
malignigno oboljenje. Benigni tumor mozga je nekancerogeni, rast tkiva u mozgu.
Mogu uzrokovati slabost ili neosjetljivost, napada je, epilepsiju, ošteæeni
osjecaj mirisa, izbuljene oèi i druge simptome. Meningeomi su obièno benigni,
ali se nakon uklanjanja mogu se veoma brzo vratiti, ponekad rastu kao peèurka.
Simptomi i opasnosti koje mogu nastati od tih tumora zavise više od njihove
velièini i smještaju u mozgu. Ako postanu preveliki, mogu dovesti do duševnog
pogoršanja vrlo sliènog demenciji. U mozgu moše rasti nekoliko vrsta benignih
tumora. Nazivaju se švanovi po specifiènim stanicama ili tkivima iz kojih
proizlaze: švanomi proizlaze iz švanovih stanica koje obavijaju šivce;
ependimomi iz stanica koje oblašu unutrašnju površinu mozga; meningeomi, u
meningama, iz tkiva koje oblaše vanjsku površinu mozga; adenomi iz šlijezdanih
stanica; osteomi iz koštanog sastava lobanje; iI hemangioblastomi iz krvnih
šila. Neki benigni mošdani tumori (kao što su kraniofaringeomi, hordomi,
germinomi, teratomi, dermoidne ciste i angiomi) mogu biti prisutni èak pri
roðenju. Benigni tumori koji proizlaze iz ovojnica oko mozga (meninge) mogu
uzrokovati razlièite simptome, zavisno o mjestu rasta.
Najèešæi maligni tumori u zadnjevrijeme nastaju od tih benignih tumora koje
nosimo od rodjenja. Uzrok prelaska iz benignog stanja u maligno mo`e se javiti
godinama unaprijed. Rak mozga mo`e nastati od metastaze raka koji je zapoèeo na
nekom drugom dijelu tijela. Rak dojke i pluæa, maligni melanom i rak krvnih
stanica, kao što su leukemija i limfom, svi se mogu širiti u mozak. Metastaze
mogu rasti u jednom podruèju mozga ili u nekoliko razlièitih dijelova. Primarni
tumori mozga proizlaze iz mozga. Najèešæe su primarni tumori mozga gliomi, koji
veoma brzo rastu iz tkiva koja okrušuju i podupiru šivèane stanice. Nekoliko
vrsta glioma je maligno; a multiformni glioblastom je najèešæa vrsta. Drugi
ukljuèuju angioplastiène astrocitome koji isto brzo rastu, astrocitome koji
rastu polaganije i oligodendrogliome. Meduloblastomi koji nisu èesti, obièno
zahvaæaju djecu prije puberteta. Sarkomi i adenokarcinomi su rjeði oblici raka
koji rastu iz drugih tkiva, a ne iz mošdanih stanica.
Tumori pinealne šlijezde Pinealna šlijezda, smještena u sredini mozga, nadgleda
tjelesni biološki sat, naroèito normalno odvijanje ciklusa izmeðu budnosti i
sna. Najèešæe u djeèjoj dobi, netipièni tumori pinealne šlijezde (tumori
zametnog epitela) èesto uzrokuju prerani pubertet. Mogu zaèepiti odljev tekuæine
oko mozga i dovesti do poveæanja mozga i lubanje (hidrocefalus) i teškog
ošteæenja mošdane funkcije.
Tumori hipofize Hipofiza, smještena na bazi lubanje, nadgleda dobar dio
èovjeèjeg endokrinog sustava. Tumori hipofize su obièno benigni i izluèuju
nenormalno velike kolièine hipofiznih hormona
š Poveæana kolièina hormona rasta dovodi do izvanredne visine (gigantizam) ili
neskladnog poveæanja glave, lica, šaka, stopala i prsiju (akromegalija).
š Poveæana kolièina kortikotropina ima za posljedicu Cushingov sindrom.
š Poveæana kolièina hormona koji potièe štitnu `lijezdu i dovodi do
hipertireoze.
š Poveæana kolièina prolaktina zaustavlja menstruacijske cikluse (amenoreja),
uzrokuje stvaranje mlijeka u šena koje ne doje (galaktoreja) i poveæava grudi u

2. muškaraca (ginekomastija).
š Tumori hipofize mogu uništiti i tkiva koja luèe hormone, konaèno dovodeæi do
nedovoljnih koliæina hormona u tijelu. Drugi simptomi mogu ukljuèiti glavobolje
i gubitak u vanjskim vidnim poljima , kod oba oka .
Tumori hipofize uopšte se otkriju kada pritišæu šivce pa zahvate oèi. Pretrage
krvi pokazuju nenormalne prisustvo hormona hipofize, a tumor se obièno moše
dijagnosticirati CTom ili MRIom.
I neki drugi tumori mogu izazvati nenormalne prisustvo hormona u krvi, ali
veæina ne. U cilju odreðivanja vrste tumora i dokazivanja njegovog maligniteta
moše se napraviti biopsija tumora (uzme se uzorak i ispita pod mikroskopom).
Ponekad mikroskopski pregled cerebrospinalne tekuæine, dobivene lumbalnom
punkcijom, pokazuje stanice raka. Lumbalna se punkcija ne moše napraviti ukoliko
postoji bilo koji znak poveæanog pritiska unutar lubanje, jer bi nagla promjena
pritiska mogla uzrokovati hernijaciju, jednu od najopasnijih moguæih
komplikacija tumora mozga. Prilikom hernijacije poveæani pritisak unutar lubanje
gura mošdano tkivo prema dolje kroz uski otvor na bazi lubanje i na taj naèin
pritišæe donji dio mozga (mošdano stablo). Posljedica toga je poremeæaj funkcija
od šivotne vašnosti koje nadgleda mošdano deblo - disanja, srèanog rada i krvnog
pritiska. Ukoliko se ne dijagnosticira i rano ne lijeèi, hernijacija na kraju
dovede do kome i smrti.
Tijekom hirurškog zahvata kojim se uklanja èitav tumor ili njegov dio obièno se
moše napraviti biopsija. Katkada tumori u dubokim dijelovima mozga nisu
dohvatljivi i ne moše im se priæi sigurno i neposredno. U takvim se sluèajevima
biopsija moše napraviti trodimenzionalnim smještajem igle, tehnika pri kojoj se
igla navodi u tumor pomoæu posebnog ureðaja koji daje slikovni prikaza tumora, a
kad je igla na pravom mjestu tumorske stanice se uvlaèe u iglu. Ovaj zahvat je
veliko zlo koje odgovara medicini farmaciji. Ako se dirne baza dolazi do brzog
pogorsanja i malih sansi da se pacijent spase. Ja kao Cytolog sam za Cytolosku
obradu od otkrivanja, dijagnosticiranja i lijeæenja pacijenta. Zato mi imamo
rezultate koje nema medicina i našI pacijenti budu izlijeæeni i nastavljaju
svakodnevan šivot. Ovo dvoje mladih ljudi su prosli naše lijeæenje i svakom
drugom dajemo istu šansu da za malo novca mogu postati zdravi ljudi. Lijeæenje
je iz dana u dan vidljivo I pacijent sam od sebe daje sve da se što prije
izlijeæi. Negdje ne mošemo I ne pokušavamo, a to sve zavisi od volje pacijenta,
ništa drugo. Ne moše svako doæi do ovakvog uspjeha.