Nacionalni parkovi srbije- gligorić sara i mihajlo
1. Na l pakov
cionani r i - BIJ-
SR E
R DIL ihal Gigor
A I:M jo l ić
SaaGigor
r l ić
V 2
III
2. -Na l pak -
cionan r
Nacionalni park je
oblast zemlje, često
u vlasništvu države u
kojoj se nalazi,
većim delom zaštićen
od ljudskog uticaja.
Nacionalni parkovi su
zaštićena oblast
Međunarodnog
udruženja za zaštitu
prirode.
3. NAPOZNAIJ NA
J T I CIONANI PA KOV U SR I SU :
L R I BIJ
Fruska Gora Đerdap Tara
Kopaonik Šar - planina
4. -F UŠ G A-
R KA OR
Fruška gora proglašena
je za nacionalni park
1960. godine. Najviši
vrhovi su Crveni čot
(538 m), Orlovac (512
m) i turistički centar
Iriški venac (490
m).Pruža se duž desne
obale Dunava, duga 80,
a široka 15 kilometara. Na planini raste oko 1.500
Stvaranje planine počelo biljnih vrsta, od kojih više
u mezozoiku, pre 90 1.000 u granicama
miliona godina, - na njoj
su pronađene 164 Nacionalnog parka. Fruška
životinjske fosilne vrste, gora bogata je šumama
stare oko 123 miliona hrasta, graba, bukve, lipe
godina. i drugog drveća.
5. Ž OT SKI SV T
IV INJ E
Životinjski svet je veoma - Orao krstaš je
brojan i raznovrstan, što
posebno važi za ptice, kojih krupna i snažna
ima više od 200 vrsta. ptica grabljivica.
Najređe, a ujedno i
najugroženije među njima
su ptice grabljivice - orao
krstaš i patuljasti orao.
Značajno je prisustvo
detlića, gavrana, šumske
šljuke, crne rode i mnogih
drugih. Od retkih i ugroženih
vrsta sisara na Fruškoj gori
žive divlja mačka, kuna
belica, puh lešnikar i 16
vrsta slepih miševa.
6. F UŠ OR M NA IR
R KOG SKI A ST I
Manastir staro HoPovo Manastir
Beocin
Manastr novo HoPovo
Manastir Jazak
Manstir krUseDoL Manastir Petkovica
Manastir grgeteg
7. -ĐE DA -
R P
Nacionalni park Đerdap
se nalazi na samoj
međunarodnoj granici
sa Rumunijom.
Ukupna površina
Nacionalnog parka
iznosi 63.608 hektara,
a zaštitnom zonom
obuhvaćeno je 93.968
hektara. Osnovni
prirodni fenomen ovog
NACIONANI PA KĐE DA
L R R P područja je grandiozna
Đerdapska klisura kroz
koju protiče reka
Dunav. Proglašen je
nacionalnim parkom
1974. godine.
8. Bilni i Ž ot ski sv
j iv inj et
Biljni i životinjski svet:
Na prostoru parka
opstaje preko 1100
M ed
edv biljnih vrsta. Raznolikost
staništa i zajednica se
odrazila i na faunu, koja
poput flore nosi obeležje
reliktnosti. Na ovom
prostoru se mogu sresti
medved, ris, vuk, šakal,
štekavac, sova ušara,
crna roda kao i mnoštvo
Vuk
drugih vrsta.
Ris
9. ĐE DA KL A
R PSKA ISUR
Đerdapska klisura je
najduža I najveća klisura
u Evropi. Ona formira
deo granice između
Rumunije i Srbije, pri
čemu se severno nalazi
Rumunija a južno Srbija.
Rumunski, mađarski,
slovački, turski, nemački i
bugarski naziv ima
značenje železna vrata,
dok je klisura u Srbiji
poznata kao Đerdap. Na
rumunskoj strani se
nalazi nacionalni park
Železna vrata ,a sa
srpske nacionalni park
Đerdap.
10. -T R -
AA
nacionaLni Park
tara se nalazi u
zapadnom delu
Srbije i pripada
unutrašnjem pojasu
Dinarida. Zauzima
površinu od 183
km2, a proglašena
je za nacionalni
park 13. jula
1981.god. od strane
nacionaLni Park tara Narodne skupštine
SR Srbije.
11. Š ENP. T R
UM AA
Nepregledna šumska
prostranstva svrstavaju
Taru u jednu od
najšumovitijih planina
Evrope. Šume
Nacionalnog parka Tara
spadaju u najvrednije i
najočuvanije šume
Evrope i jedan su od
njenih temeljnih
fenomena.
12. -KOPA -
ONIK
Kopaonik je najveći
planinski masiv u Srbiji
koji se pruža od
severozapada ka
jugoistoku dužinom od
oko 75 km, dosežući u
srednjem delu širinu od
oko 40 km. Jedan njegov
deo je zaštićena zona pod
imenom
Nacionalni park Kopaonik
u okviru koga postoji veći
broj zaštićenih prirodnih
celina, a na njemu se
nalazi i najveći
skijaški centar u Srbiji.
Njegov najviši vrh je
Pančićev vrh sa 2017 m koPaonik
nmv.
13. F OR I F UNA
L A A
Na Kopaoniku je
najrasprostranjenija
raskomadana šumsko-pašnjačka
zona središnje Srbije. Na višim
delovima je četinarska smrčeva
I jelova, a po stranama bukova
i hrastova šuma.
Kopaonik je mesto na kome se
mogu naći primerci endemske
flore kao što su
kopaonička čuvarkuća,
Pančićeva potočarka i
kopaonička ljubičica
Od mnogobrojnih životinjskih
vrsta najznačajniji su sivi soko,
suri orao,buljina,divlja mačka i
srna.
14. -SKIJ SKI CE A KOPA -
A NT R ONIK
Kopaonik je
najveći skijaški
centar u Srbiji i
nesumnjivo
jedan od
najlepših
centara u ovom
delu Evrope.
Vrhunski uređeni tereni
skijaškog centra Kopaonik
pružaju neizmerno uživanje
svim kategorijama skijaša
Skijaški centar Kopaonik
poseduje preko 40 km
staza uređenih za alpsko
skijanje i oko 20 km staza
za nordijsko skijanje.
15. -Š R– PL NINA-
A A
Šar-planina je veliki
centralnobalkanski masiv
dug 85 kilometara sa više
od 100 vrhova iznad
2000 metara i oko 30
vrhova koji prelaze kotu
od 2500 metara. Na
čitavoj površini parka koji
zahvata oko 40 hiljada
hektara dominiraju brojni
cirkovi koje su izdubili
lednici tokom ledenog
doba.
Šar - PLanina
16. - BIL NEV ST -
J RE
Na Šar-planini se nalazi gotovo dve
hiljade biljnih vrsta što čini oko polovinu
ukupne srpske flore i oko 15% evropske.
Istovremeno, to je jedan od
najznačajnijih centara evropskog
visokoplaninskog endemizma.