2. Da bismo mogli da otpočnemo sa razmatranjem
klimatskih elemenata i pojava, potrebno je definisati
pojam klime.
Klima u užem smislu je najčešće definisana kao
„prosečno (srednje) stanje vremena“, ili preciznije,
kao statistički opis srednjih vrednosti i varijabilnosti
vremena, u opsegu od nekoliko meseci do nekoliko
hiljada ili miliona godina.
Standardni period je 30 godina i on je pokazatelj
ponašanja prostorno i vremenski promenljivih
veličina, kao što su: temperatura, padavine i vetar.
3. Savremena definicija međutim, opisuje klimu kao
dinamički sistem u kome učestvuju i jedni na
druge deluju: atmosfera, okeaini, ledeni i
snežni pokrivač, procesi na tlu(litosfera) i
biosfera uključujući čoveka.
Interakcija između okeana i atmosfere
Promena stalnog ledenog pokrivača
Uticaj litosfere
Uticaj Sunčeve svetlosti
Uticaj biosfere
4. Neke definicije klime ističu da se radi o klimi planete
Zemlje, tako da se klimatologija, nauka koja
proučava proces formiranja klime ograničava na
proučavanje Zemljine klime. Ovo znači da se
klimama drugih nebeskih tela (npr. Mars ili Jupiter)
bave egzoklimatologija – nauka o klimama
nebeskih tela, kao i naravno – astronomija.
5.
6. M E T E O R O L O G I J A I K L I M A T O L O G I J A
OSNOVNI POJMOVI
7. KLIMATOLOGIJA
Opšta klimatologija proučava fizičke osnove klime kao
prosečnog stanja atmosfere, a klimatografija je prikaz
klima pojedinih regija ili meteoroloških stanica.
Savremena klimatologija je kompleksna nauka, jer osim
pojedinačnih klimatskih elemenata istražuje i njihove
međusobne odnose, kako bi se došlo do što pouzdanijih
podataka. Kako je klima osim u prostoru, promenljiva i u
vremenu, tako se unutar klimatologije razvila i
paleoklimatologija, koja proučava klimu (daleke)
prošlosti, kao i istorijska klimatologija, koja se bavi
klimom u holocenu (najnovije doba, od 10.000 p.n.e. do
danas), ali naročito u prethodne 3-4000 godina.
8. METEOROLOGIJA
Opšta meteorologija se bavi proučavanjem svih meteoroloških elemenata i
pojava, kao i osnovnih procesa u glavnim crtama, uključujući i metode
meteoroloških osmatranja i meteorološke instrumente.
Dinamička meteorologija proučava dinamiku atmosfere. Procese u atmosferi
objašnjava zakonima fizike pomoću matematike.
Sinoptička meteorologija proučava vremenske prilike iznad velikih geografskih
područja, primenom geografskih karata na kojima su ucrtana meteorološka
osmatranja, za korišćenje u vremenskoj analizi i prognozi, za jedno mesto ili
područje, za kraći ili duži vremenski period.
Aerologija proučava slobodnu atmosferu i njeno uspravno protezanje do većih
visina, približno do 40 km.
Aeronomija proučava gornju atmosferu u odnosu prema sastavu, svojstvima i
kretanjima, ali i prema zračenjima primljenim iz kosmosa.
Mikrometeorologija proučava meteorološke uslove malih razmera, sadrži
detaljnija merenja blizu Zemljine površine u kratkom razdoblju i na malom
području.
Fizička meteorologija proučava fizička svojstva i procese u atmosferi, kao što su:
sastav vazduha i oblaka, zračenja, akustika, optika i elektricitet atmosfere.
9. Pre svega, treba definisati razliku između ove dve grane
atmosferskih nauka. Meteorologija i klimatologija, mada
su dosta slične, ipak se razlikuju. Naime,
dok meteorologija analizira atmosferske prilike u
kraćim vremenskim periodima (obično do nekoliko
nedelja), klimatologija se bavi izučavanjem klime u
dužim vremenskim periodima, kao i studijom i analizom
učestalosti određenih klimatskih uslova u bližoj i daljoj
prošlosti.
Sa meteorološkog stanovišta, u atmosferi se odvijaju
procesi bitni za klimu-prenos Sunčeve energije, što
dovodi do kretanja vazdušnih slojeva, nastanka vetra, do
isparavnja vode sa tla i njenog kružena u prirodi...
10. KLIMATSKI ELEMENTI
Klimatske elemente delimo na: kosmičke, telurske, geološke i
meteorološke.
U kosmičke elemente spadaju Sunčevo zračenje i kratkotalasno
zračenje neba.
Telurski (tj. Zemaljski, zemljani) elementi su: Zemljino
izračivanje, atmosfersko protivzračenje, količina radijacije poreklom
iz unutrašnjosti Zemlje, i količina aerosola u atmosferi.
Geološke elemente čine temperaturna i toplotna provodljivost
zemljišta.
Meteoroloških elemenata ima najviše: temperatura vazduha,
temperatura zemljišta (na površini i u različitim dubinama tla),
temperatura vode, atmosferski (vazdušni) pritisak, vlažnost
vazduha, vlažnost zemljišta, oblačnost, osunčavanje (insolacija),
intenzitet isparavanja, padavine (vrste i količina), odnos dužine
dana i noći, pravac (smer) i brzina vetra, snežni pokrivač,
elektricitet u vazduhu itd. Dakle, sve su to elementi klime, i sve te
elemente treba uzeti u obzir pri analizi klime.
11. KLIMATSKI FAKTORI
Astronomski faktor
Rotacija Zemlje
Geografski faktori
Geografska širina (udaljenost od ekvatora)
Nadmorska visina
Udaljenost od mora
Vrste vetrova
Vegetacija
Reljef
Meteorološki faktori
Osobine atmosferske cirkulacije (pravac vetra)
Smena vazdušnih masa
Osobine atmosfere (hemijski sastav, vlažnost, aerosoli itd.)
Oblačnost i padavine
Antropogeni faktori
Industrija
Infrastruktura
12.
13. PODELA KLIME
Klima se može podeliti na osnovu nivoa posmatrana tj.
“veličini”, i to na:
Makroklimu
Mezoklimu
Topoklimu
Mikroklimu
I na osnovu tipa tj. vrste:
Ekvatorijalna klima
Tropska klima
Suptropska klima
Umerena klima
Subartička i artička klima (polarna)
Planinaska
19. KLIMATSKE PROMENE
Klimatske promene o kojima se danas mnogo govori,
označavaju pre svega negativne posledice uticaja
čovečanstva na činioce klimatskog sistema. Klimatskim
promenama je najviše ugrožena atmosfera jer joj se
menja sastav zbog nekontrolisanog sagorevanja fosilnih
goriva.
Povećani efekat “staklene bašte” je doveo do porasta
srednje globalne temperature vazduha od 0.30°C do
0.60°C u odnosu na predindustrijski period, dok je
poslednja dekada prošlog veka najtoplija od kada postoje
merenja temperature.
Porast temperature uzrokuje topljenje ledenog pokrivača
i dovodi do porasta nivoa mora, dok na kopnu dolazi do
pomeranja granica temperaturnog i padavinskog režima.
20.
21. EMILIJA GNJATOVIĆ IV-3
T E H NI ČA R Z A Z A Š T I T U Ž I V OT NE S R EDI NE
HVALA NA PAŽNJI!
2014/2015
HEMIJSKO-PREHRAMBENATEHNOLOŠKAŠKOLA
BEOGRAD