Letci koje su učenici dijelili građanima Novske. Sadržaj: Sunce, Fotonaponske ćelije, Vjetar, Voda, Ocean, Nuklearna energija, ITER, Nafta, Plin, Ugljen, Pametne kuće, Električni automobili

1. SUNCE
Sunce je zvijezda u centru našeg
Sunčevog sustava. U središtu Sunca
vodik se pretvara u helij i to nazivamo
nuklearna fuzija. S obzirom na ostale
zvijezde, Sunce
se nalazi u populaciji I, što znači
da je bogato teškim elementima
i metalima. Sunce je potrebno za
fotosintezu koja nas opskrbljuje
hranom i omoguduje nam život.
Zalihe fosilnih goriva na Zemlji
također dugujemo Suncu.
Količina energije na Zemlji ovisi o neprestanim
nuklearnim fuzijama na Suncu. Sunce je gotovo neiscrpan
izvor obnovljive energije te se vedina tehnologije
obnovljivih izvora energije na direktan ili indirektan način
napaja iz Sunca. Solarna
energija je, osim što ne
zagađuje okoliš, sasvim
besplatna te omoguduje
zagrijavanje prostora,
vode te proizvodnju
električne energije za
rasvjetu.
Sunčeva energija je zračenje svjetlosti i topline sa Sunca
(obnovljivi izvor energije). Ljudi ju
koriste od prapovijesti uporabom
raznih neprestano napredujudih
tehnologija. Upotrebljava se samo
neznatan dio raspoložive sunčeve
energije.
Sunčeva energija omoguduje
proizvodnju pomodu toplinskih
strojeva ili fotonaponskih delija.
Sunčevom energijom možemo
se grijati i proizvoditi električnu
energiju. Najveda solarna
elektrana u Hrvatskoj je u
Orahovici. Snaga elektrane je 500kW. Ta elektrana bi
trebala opskrbiti 500
kudanstava električnom
energijom. Solarno grijanje
je proces zagrijavanja vode
ili prostorije uz pomod
solarne energije. Solarni
kolektor direktno pretvara
sunčevu energiju u
toplinsku energiju vode.
FOTONAPONSKE DELIJE
Fotonaponske delije su mrežne
sunčeve elektrane i sukladno s
novim propisima o korištenju
sunčeve energije u svim
granama privrede, a naročito u
stanogradnji, gdje su troškovi
za grijanje i hlađenje znatno
visoki, uvode se novi poticaji za
ugradnju fotonaponskih delija. One direktno pretvaraju
solarnu energiju u električnu energiju.
Fotonaponske delije od
silicija, rade se od dva
sloja, a razlika potencijala
između ta dva sloja ovisi o
intenzitetu solarnog
zračenja.
Dobro pozicionirani
fotonaponski sustav
sunčane elektrane
instalirane snage od 1kW davao bi oko 750kWh/godišnje.
Odnosno za 2 kWh autonomni sustav de generirati oko
1500 kWh godišnje, što je oko 50% od prosječne
potrošnje električne energije za prosječno domadinstvo.
Fotonaponske delije mogu se instalirati na ravnoj i kosoj
plohi s time da je optimalni nagib je od 30-40 stupnjeva.
Preporuča se minimalni nagib od 15 stupnjeva kako bi
se osiguralo ispiranje prašine sa ploča. Površina ne smije
biti u hladu od susjenih objekata ili drveda s obzirom da i
manje prigušenje svjetla može dovesti do značajnog
gubitka energije. S novim vrstama fotonaponskih delija
mogude je konstruirati lagane prozračne krovove koji
propuštaju dnevno svjetlo i sastavni su dio krovne
konstrukcije. Takav fotonaponski sustav je istovremeno
pokrov i dio konstrukcije, ima estetsku funkciju i
smanjuje troškove kroz uštedu na krovnim pokrovima.
Ukoliko netko nema mogudnost montaže na krovu,
fotonaponski sustav se može montirati na nosivu
konstrukciju na nekom drugom prikladnom mjestu koje
ima dobru orijentaciju uz uvjet da je spojno mjesto za
priključak na električnu mrežu u neposrednoj blizini.

2. VODA
Energija vode (hidroenergija) je najznačajniji
obnovljivi izvor energije, a ujedno i jedini koji je
ekonomski konkurentan fosilnim gorivima i
nuklearnoj energiji.
Hidroenergija i nije sasvim bezopasna za okoliš,
zbog toga što razina podzemnih voda ima dosta
utjecaja na biljni i životinjski svijet.
Jedan od većih problema kod akumuliranja vode je i
zaštita od potresa, no i zaštita od terorističkog čina.
Iskorišteno je oko 25% svjetskog hidroenergetskog
potencijala.
U nerazvijenim zemljama se nalazi veći dio
neiskorištenog potencijala i to je povoljno jer se u
njima očekuje znatan porast potrošnje energije. U
strukturi elektroenergetskog sustava Hrvatske, više
od polovice izvora čine hidroelektrane. Iz tog
razloga Hrvatska spada među vodeće zemlje u
proizvodnji energije iz obnovljivih izvora.
Hidroelektrane se mogu podijeliti na više vrsta:
- protočne
- akumulacijske (Hydroelectric Dam)
reverzibilne (Pumped-storage Plants)
OCEAN
Oceani pokrivaju više od 70%
Zemljine površine. Time
predstavljaju vrlo interesantan
izvor energije koji bi u
bududnosti mogao davati
energiju kako domadinstvima,
tako i industrijskim
postrojenjima. Trenutno je
energija oceana izvor energije koji se vrlo rijetko koristi
jer trenutno postoji malen broj elektrana koje koriste
energiju oceana, a osim toga te su elektrane još uvijek
malih dimenzija tako da je dio energije koji se odnosi na
energiju oceana ustvari zanemariv na globalnoj skali.
Postoje tri osnovna tipa koja se koriste u iskorištavanju
energije oceana. Možemo koristiti valove, odnosno
energiju valova, oceansku energiju plime i oseke, a osim
toga možemo koristiti i temperaturnu razliku vode kako
bi dobili energiju.
ENERGIJA VALOVA je
obnovljivi izvor energije.
To je energija uzrokovana
najvedim dijelom
djelovanjem vjetra o
površinu oceana.
Elektrane na valove su
elektrane koje koriste
energiju valova za
proizvodnju električne
energije. Za korištenje
energije valova moramo
odabrati lokaciju na kojoj
su valovi dovoljno česti i
dovoljne snage.
ENERGIJA PLIME I OSEKE
je jedan od najstarijih
tipova energije koju
koriste ljudi. Ta energija
ne zagađuje okoliš,
pouzdana je i lako
predvidljiva za razliku od
energije vjetra i valova.
Za sad još nema vedih
komercijalnih dosega na
eksploataciji te energije,
ali potencijal nije mali. Ta se e
nergija može dobivati na mjestima gdje su morske
mijene izrazito naglašene.
Ocean ima nevjerojatni
energetski potencijal koji se
danas premalo koristi!

3. VJETAR
Protok zraka može se upotrebljavati za pokretanje
vjetroturbina. Novije vjetroturbine imaju raspon snage
od 600 kW do 5 MW. Područja gdje su vjetrovi snažniji i
učestaliji, poput priobalja i mjesta velike nadmorske
vidine, preporučljiva su za izgradnju vjetroparkova. Omjer
stvarno proizvedene energije na godinu do teorijskog
maksimuma se naziva faktor kapaciteta. Iskorištavanje
energije vjetra je najbrže rastudi segment proizvodnje
energije iz obnovljivih izvora. U zadnjih nekoliko godina
turbine na vjetar znatno su poboljšane. Najbolji primjer je
njemačko tržište turbina na kojemu se prosječna snaga
od 470 kW 1995. godine povedala na 1280 kW 2001.
godine. Trenutno su u razvoju turbine koje de modi
generirati snagu između 3 i 5 MW. Sadašnja cijena
vjetroturbine veda je od cijene
termoelektrane po MW
instalirane snage. Na primjer, kad
jedrenjak razvije jedra, iskorištava
energiju vjetra kako bi se kretao
po moru. Takav se način
korištenja energije vjetra koristio
godinama. Vjetar je pomogao i u
otkrivanju Amerike - i Kolumbovi
brodovi bili su jedrenjaci.
Energija vjetra koristi se i u
vjetrenjačama. U Nizozemskoj se
vjetrenjače stoljedima rabe za
pokretanje pumpi za vodu u
nizinskim predjelima. Vjetar
također pogoni i mlinove za mljevenje brašna ili
kukuruza, na sličan način na koji u vodenicama mlinove
pogoni potencijalna energija vode. Vjetar danas znamo
koristiti i za proizvodnju
električne energije u
vjetroelektranama. Uređaj
za proizvodnju električne
energije iz kinetičke energije
vjetra ne zovemo
vjetrenjača nego
vjetroturbina. Znači, vjetrenjače pogone mlinove za
brašno ili kukuruz, odnosno pumpe za vodu, a
vjetroturbine nam služe u vjetroelektranama za
proizvodnju električne energije.
Ako se promatraju karakteristike
vjetra na prostoru Hrvatske, može
se zaključiti da naša domovina ima
dobar vjetropotencijal.
Prve hrvatske vjetroelektrane:
Ravna – Pag i Trtar Krtolin –
Šibenik.
BIOMASA I BIOGORIVA
BIOMASA je obnovljivi izvor energije koji se može
podijeliti na energetske biljke i ostatke ili otpad. Od svih
obnovljivih izvora energije, najvedi doprinos u bududnosti
očekuje se od biomase. Od biomase se mogu proizvoditi
obnovljivi izvori energije kao što su bioplin, biodizel,
biobenzin. Korištenje
biomase omogudava
zapošljavanje, povedanje
lokalne i regionalne
gospodarske aktivnosti,
ostvarivanje dodatnog
prihoda u poljoprivredi,
šumarstvu i drvnoj industriji kroz prodaju biomase-goriva.
BIOGORIVA su goriva koja se dobivaju preradom
biomase. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali
im je proizvodnja još uvijek skuplja. Na tržištu biogoriva
dominiraju biodizel i bioetanol.
Biodizel je ekološki energent
koji se dobiva iz biljnog ulja.
Njegovim korištenjem
smanjeno je zagađivanje
zraka, vode i okoliša jer je
biološki razgradiv. Najvažnije
su njegove osobine vezane uz
smanjenje onečišdenja okoliša.
Bioetanol se može
proizvesti iz raznih
poljoprivrednih
sirovina. Proizvodi se iz
šederne trske, ječma,
kukuruza, suncokreta,
žita, drva i još nekih
biomasa. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i
izvoz bioetanola.
BIOPLIN se proizvodi
energetskim
transformacijama iz
životinjskog izmeta,
kanalizacijskog otpada
i krute biomase u
anaerobnim uvjetima.
Postoje dva osnovna tipa organske digestije
(razgradnje):
aerobna (uz prisustvo kisika) - proizvodi ugljikov dioksid,
amonijak i ostale plinove u tragovima,
proizvod se može upotrijebiti kao gnojivo
anaerobna (bez prisustva kisika) – proizvodi metan,
ugljikov dioksid, vodik i ostale plinove u tragovima.

4. NUKLEARNA
ENERGIJA
Nuklearna energija
je energija čestica
koja je pohranjena u
jezgri atoma. U jezgri
su protoni neutroni
međusobno povezani
jakim i slabim
nuklearnim silama.
Postoje dva različita
načina dobivanja energije iz atoma. Atom možemo razbiti
u dva lakša ili spojiti dva atoma da bi se dobio jedan teži.
Nazivi tih dvaju postupaka su fisija i fuzija. U oba slučaja
oslobađa se velika količina energije. Najviše se koriste
različiti izotopi urana i plutonija za dobivanje nuklearne
energije.
Nuklearna fisija je kada
se jezgre atoma cijepaju.
Kada se jezgre
rascijepaju, oslobađaju
energiju i neutrone koji
mogu pogoditi druge
jezgre i tako započinje
lančana reakcija. Fisija
se primjenjuje u radu nuklearnih elektrana, a također
nastaje i pri eksploziji atomske bombe.
Fuzija je spajanje lakših atomskih jezgri u težu i ona se
odvija u zvijezdama (pa tako i u našem Suncu).
Nuklearna energija je neobnovljiv izvor energije koji se
ne može regenerirati niti ponovno proizvesti.
U cijelom svijetu ukupno ima 443 nuklearna reaktora
koji služe za dobivanje električne energije. Naša jedina
nuklearna elektrana je nuklearna elektrana Krško. Nalazi
se u Republici Sloveniji.
Najteža nuklearna katastrofa dogodila se u ukrajinskom
Černobilu 26. travnja 1986. Pri kojoj je od posljedica
radioaktivnog zračenja umrlo 4000 do 9000 ljudi. Točan
podatak se ne zna, jer su vlade zataškavale podatke.
U sjedanje na taj događaj, 26. travnja svake godine se
obilježava međunarodni dan obnovljivih izvora energije
kako bi se čovječanstvo osvijestilo i počelo koristiti
energiju iz obnovljivih izvora.
ITER
International Thermonuclear Experimental Reactor
(Prva FUZIJSKA elektrana)
ITER je međunarodni istraživački i inženjerski projekt iz
područja nuklearne fuzije.
Jedan od ciljeva projekta ITER-a je demonstriranje
upotrebe nuklearne fuzije za proizvodnju električne
energije i skupljanje podataka nužnih za konstruiranje
prve fuzijske elektrane. Sam ITER je dizajniran da
proizvodi 500 MW izlazne
snage sa 50 MW ulazne
snage, odnosno da proizvede
10 puta više energije nego što
je potrošio. ITER trenutno
gradi najvedi i najnapredniji
eksperimentalni Tokamak, tj.
nuklearni fuzijski reaktor u
mjestu Cadarache na jugu
Francuske.
TOKAMAK je dizajn koji proizvodi prstenasto magnetsko
polje za zarobljavanje plazme. Cilj ITER dizajna je
minimizacija bilo kakve mogudnosti ispuštanja zračne
radioaktivnosti (tricij, prašina) i fizički onemoguditi
ispuštanje radioaktivnih tvari u okoliš.
ITER de u svojem 20 godišnjem vijeku potrošiti oko 16 kg
tricija, a ukoliko se uzme u obzir radioaktivni raspad do
reaktora de biti potrebno dovesti 17,5 kg tricija. Tijekom
prvih deset godina biti de potrebno oko sedam
kilograma. Članice i vodede države u ITER projektu su
Europska unija, Japan, Kina, Indija, Južna Koreja, Rusija i
SAD.

5. NAFTA
Nafta je jedan od najvažnijih
energenata modernog
industrijskog svijeta. Ovisni
smo o nafti, a količine su
ograničene.
Naziv nafta potječe od:
od staroperzijske riječi “nafada”=znojiti se
od latinske riječi “petroleum” = ulje
od grčke riječi “petra” = stijena
Početak moderne proizvodnje
započeo je 27. kolovoza 1859.
godine u Pennsylvaniji gdje je u
bušotinama do 21 metara
dubine pronađena nafta te se taj
datum obilježava kao “dan
prerađivača nafte” .
U Hrvatskoj je nafta nastala prije
20 milijuna godina u Panonskom
bazenu. Prvo dobivanje nafte u
Hrvatskoj: 1788. godine u
području Peklenice (Međimurje).
Također Hrvatska ostvaruje
godišnje 25% zalihe naftnih derivata.
unatoč suvremenim metodama vađenja, više od
50 % nafte ostaje u zemlji
jedino rudarskim postupcima bi se to moglo
izvaditi, no to je riskantno i teško izvedivo
Čovjek je naftu koristio u različite svrhe:
• za grijanje (6.000 godina pr. Kr., Sumerani)
• za dezinfekciju u medicini (Kinezi, Grci i Rimljani)
• u religiozne svrhe i grijanje (okolica Bakua,
Azerbejdžan )
• zaštita pri balzamiranju mrtvaca (Egipdani)
• zaštita zidova od vlage (Egipdani)
• žbuka i premaz (Babilonci)
• za rasvjetu (Kinezi)
• za brtvljenje brodova (Feničani)
• kao podloga u gradnji cesta (Perzijci)
Rezerve nafte su sve manje, stoga je potrebno čim prije
okrenuti se obnovljivim izvorima energije i prilagoditi
naše strojeve i industriji novim pogonskim gorivima.
PLIN
Plin je fosilno gorivo koje se
najvedim dijelom sastoji od
metana, a preostali udio su
složeniji ugljikovodici, etan, dušik,
ugljikov dioksid. To je tvar koja
nema stalan obujam, nego ispunjava prostor kojim je
omeđen. Čestice plina nisu međusobno povezane, nego
se slobodno i brzo kredu u svim smjerovima te je
udaljenost među njima vrlo velika. Stlačivost plina je
velika, a gustoda vrlo mala.
Razlikujemo prirodni plin
(metan, amonijak, CO2), gradski
plin, bioplin, staklenički plinovi i
mnogi drugi.
Podzemna nalazišta
prirodnog plina utvrđena
su na dubinama od
nekoliko metara pa do
više od 5 tisuda metara, pod
tlakom nekad višim i od 300
bara, i temperaturama višim i od
180° C, ovisno o dubini ležišta.
U zadnje vrijeme sve više
javlja kao i alternativno
gorivo prema nafti za
pogon motornih vozila.
Prirodni plin je, uz ugljen,
jedini primarni oblik
energije koji se može
izravno upotrijebiti, izgara
vedom iskoristivosti od drugih goriva, pa
stoga vrlo brzo raste njegova upotreba u
kudanstvima, za grijanje i hlađenje, u
tehnološkim procesima, za proizvodnju
toplinske i električne energije, a koristi se i
kao sirovina u kemijskoj industriji, naročito
petrokemijskoj.
Kao fosilno gorivo, ima ograničene zalihe.
Ukupne svjetske rezerve plina procjenjuju se na 175 000
mil. m3
. Transportira se u plinovitom stanju
cjevovodima, ili u
ukapljenom obliku
specijalnim brodovima
(metanijerama) za ukapljeni
prirodni plin; rijeđe u
specijano toplinsko
izoliranim cisternama u
željezničkom ili cestovnom prometu.

6. UGLJEN
Ugljen je nastao od davnih biljaka. Prije 300 milijuna
godina, znači prije dinosaura, ogromne biljke taložile su
se u močvarama. Milijunima godina preko tih ostataka
taložilo se blato koje je stvaralo veliku toplinu u pritisak, a
to su idealni uvjeti za nastanak ugljena.
Danas se ugljen vedinom
nalazi ispod sloja stijena i
blata, a da bi se došlo do
njega probijaju se
rudnici.
Dvije najvažnije upotrebe
ugljena su proizvodnja
čelika i električne energije.
Ugljen, kao vrsta fosilnog goriva, je crna ili crno-
smeđa, sedimentna stijena, sa sadržajem ugljika od 30%
(lignit) do 98% (antracit), pomiješanog s malim
količinama sumpornih i dušikovih
spojeva. Nastao je raspadanjem i
kompakcijom biljne tvari u
močvarama tijekom milijuna
godina. Ugljen se vadi u
ugljenokopima, a primarno se
upotrebljava kao gorivo.
Gledano iz ekološkog aspekta, ugljen je najopasniji izvor
energije. Ugljen je, kao i svi fosilni izvori energije,
najvedim dijelom sačinjen od ugljika i vodika. Unutar
ugljena zarobljene su i neke nečistode, kao na primjer
sumpor i dušik.
Ugljen možemo podijeliti na:
- prirodni
- umjetni
Na osnovi stupnja pougljenjenja i razlika u geološkoj
starosti ugljen se svrstava na:
- treset
- smeđi ugljen
- kameni ugljen.
PAMETNE KUDE
Energetski učinkovita kuda je kuda koja koristi
manje energije od normalne kude. Još u drevnim
vremenima ljudi su se suočavali s problemom
konstruiranja kuda
koje bi imale
zadovoljavajudi
toplinski komfor,
a glavno pitanje
im je slično kao
i danas bilo kako
kude zimi učiniti
toplima, a ljeti
hladnima.
Danas postoji pet glavnih kategorija energetski efikasnih
kuda:
- niskoenergetske kude
- pasivne kude
- kude nulte energije
- autonomne kude
- kude s viškom energije
- niskoenergetske kude (low energy house)
Ne postoji globalno prihvadena definicija
niskoenergetske kude. Zbog velikih varijacija u
nacionalnim standardima, niskoenergetska kuda
napravljana po standardima jedne države ne mora biti
niskoenergetska po standardima druge države. U
Njemačkoj niskoenergetska kuda ima ograničenje u
potrošnji energije za grijanje prostorija od 50 kWh/m2
godišnje. U Švicarskoj je termin niskoenergetska kuda
definiran MINERGIE standardom – za grijanje prostorija
ne smije se koristiti više od 42 kWh/m2
godišnje.
Trenutno se kod prosječne niskoenergetske kude u tim
državama dostiže otprilike polovica tih iznosa, odnosno
između 30 kWh/m2
godišnje i 20 kWh/m2
godišnje za
grijanje prostorija.

7. ELEKTRIČNI AUTOMOBILI
Električne automobile
pokrede elektromotor.
Elektromotor koristi
električnu energiju
pohranjenu u
akumulatoru ili drugim,
sofisticiranijim,
uređajima za pohranu energije.
Energetske krize koje su se pojavile 1970-ih i 80-ih godina
dovele su do povedanja interesa za električne automobile
jer se tražio način da se zaustavi toliko iskorištavanje
nafte i da se napravi auto koji de manje trošiti i manje
zagađivati okoliš.
Ovakvi automobili imaju nekoliko prednosti nad
današnjim uobičajenim autima s unutarnjim izgaranjem.
Znatno je smanjeno onečišdenje zraka samim izgaranjem
u motoru te ispuštanjem velikih količina CO2. Ovi auti
tijekom rada uopde ne ispuštaju nikakve štetne tvari koje
bi mogle naštetiti prirodi ili nama samima.
Za razvijene zemlje ovakvi limeni ljubimci kod vedine
građana bi bili veliko olakšanje jer je danas u svijetu
poznat veliki poremedaj oko opskrbe zemalja s naftom i
samom cijenom nafte koja neprestano vrtoglavo skače.
No, naravno, činjenica je da nafte ima sve manje!
Jedan od najvedih problema kod električnih automobila
je što su vrlo skupi. Daljnji nedostatci su nedostatak
mjesta gdje se oni mogu puniti pa se vozači, koji si ga
mogu priuštiti, boje da nede stidi do odredišta gdje ga
mogu napuniti. Nekoliko vlada je ponudilo političke i
gospodarske poticaje za prevladavanje postojedih
zapreka, promoviranje prodaje električnih automobila i
za financiranje daljnjeg razvoja električnih vozila,
isplativijih izvedbi akumulatora i njihovih komponenti.
Opde poznato je da danas u Europi skoro svaki peti
stanovnik ima automobil, što je puno. Bilo bi lijepo
barem polovicu tih automobila zamijeniti električnima ili
automobilima na biogoriva ili barem hibridnim
automobilima (koriste dva ili više izvora) i napraviti
Zemlju boljim mjestom za život za sva živa bida!
ENERGETSKA UČINKOVITOST NOVSKE I OKOLICE
U zadnjih desetak godina sve više se govori o zagađenju
okoliša i zraka, prekomjernom iskorištavanju prirode,
porastu nezaposlenih i skupljem životu u našoj državi. Cilj
moga rada bio je dati prijedloge kako povezati sve
spomenute čimbenike, kako bi se povedala učinkovitost s
manjim štetama za prirodu i riješio problem
nezaposlenosti. U Novskoj postoji ta mogudnost.
Kroz rad sam povezao Hrvatske šume kao tvrtku koja
prodaje drvnu masu, pogone koji prerađuju drvnu masu u
sječku, pogone koji prerađuju drvnu sječku, proizvodnju
struje u termoelektranama kojima je gorivo drvna sječka i
na kraju industriju, jer je njima potrebna ta struja, a sve
zajedno utječe na smanjenje nezaposlenosti.
HRVATSKE ŠUME određuju etat, tj. kolika se količina
stabala i raslinja može posjedi. Od toga se dio drvne
mase odvozi u pogone za preradu drvne mase gdje se
proizvodi SJEČKA. Sječka se dalje koristi kao prirodno
pogonsko gorivo za rad termoelektrane. U
TERMOELEKTRANI, čija je osnovna namjena proizvodnja
struje, nastaje višak topline koji se dalje koristi u pogonu
za preradu sječke u svrhu sušenja PELETA kako bi se
postigla njihova veda kalorična vrijednost, a time i veda
energetska učinkovitost.Također, u termoelektrani
nastaje i nusprodukt PEPEO, koji se prodaje
poljoprivrednim granama industrije i hrvatskim šumama
za smanjenje lužnatosti tla. Glavni produkt
termoelektrane: STRUJA snage 1,5MW, dalje se
distribuira Hrvatskoj elektroprivredi, tj. HEP-u koji tu
struju može uputiti INDUSTRIJI, a koja se time može
razvijati bez poteškoda.
Razvitkom takve velike industrije može se SMANJITI
NEZAPOSLENOST i poboljšati energetska i financijska
učinkovitost Novske i okolice. Grad Novska daje velike
privilegije svima koji de htjeti ulagati u poduzetničku
zonu Novske, stoga postoji velika vjerojatnost za
razvitak industrije u Novskoj. Moje je mišljenje da
svakako treba poticati razvoj i širenje termoelektrane u
Novskoj, jer de uvelike utjecati na smanjenje
nezaposlenosti, a ona sama radi na principu
iskorištavanja prirodnih resursa i očuvanja energetske
učinkovitosti.

8. SREDNJA ŠKOLA NOVSKA
Učenici naše škole
(Renata Augustin,
Teo Banjac, Matea
Bišof, Mia Bukvid,
Tomislav Cikojevid,
Ivana Galešid, Dinko
Kasumovid, Luka
Kasumovid, Mislav
Katušid, Karlo Kesid,
Andrea Kozid,
Anamaria Martid,
Sara Pavlid, Mia
Žafran i Fabijan Žunid) su svaki na svoj način i o svojoj
temi istraživali i pisali seminarske radove tijekom ove
(2012./2013.) školske godine (uz vodstvo profesorice
Gordne Divid). U našem projektnom radu, učenici su
obradili obnovljive izvore energije (sunce, vjetar, voda,
ocean, biomase), izvor energije bududnosti (fuzija),
opasne i štetne po okoliš izvore (nuklearna energija,
nafta, ugljen, plin) te zanimljivosti koje su nastale kao
produkt borbe protiv zagađenja okoliša (pametne kude i
električni automobili).Kao rezultat ovog rada nastao je i
poseban rad učenika Dinka Kasumovida: „Energetska
učinkovitost Novske i okolice“, kojim je na državnom
natjecanju „Opisujemo sustave“ osvojio 4. mjesto.
O našem projektu možete više pročitati i pronadi na web
stranici škole:
http://ss-novska.skole.hr/