SlideShare una empresa de Scribd logo
1 de 13
Evropski fondovi u ekologiji

                  Isidora Brajović 575/09
Odnos ekologije i ekonomije

•     Ekologija je nauka koja proučava odnose živih bića i spoljašnje sredine,kao i odnose koji postoje
      između samih bića.
•     Ekonomija kao nauka ima za cilj da proizvede što jeftinije i što više, bez obzira na štetne posledice
      koje imaju na životnu sredinu.



Cilj ekologije - da istražuje uzajamne odnose između živog sveta i sredine koja ga okružuje, da pored
zadovoljavanja određenih čovekovih potreba, prirodnu sredinu očuva nepromenjenom, što znači da treba
minimizirati gubitake životne sredine usred naglog razvoja savremenog društva.



Cilj ekonomije - racinalno korišćenje resursa na osnovu kojih stvara mnoge proizvode i usluge, da da uz
minimalna ulaganja ostvari maksimalan profit.



Osnovni ekološki razvojni zahtevi su: štedi resurse, plati ekološku štetu,obnovi potrošene(obnovljive)
resurse, recikliraj, dok osnovni ekonomski razvojni zahtevi predstavljaju efikasno i efektivno korišćenje
resursa.
Trţište prirodnih resursa i kapitala

•   Trţište prirodnih resursa predstavlja trţište svih materijalnih resursa u prirodnoj sredini koji jednog dana
    mogu biti iskorišteni, prirodno data materijalna i nematerijalna obnovljiva i neobnovljiva dobra, koji su
    poklon prirode.
•   Prirodnim resursom nazivamo sve što potiče od Zemlje – zemljište, biljke, ţivotinje, vodu, drvo, naftu,
    metale i dr.
•   Plansko korišćenje prirodnih resursa


                                            ekonomija


                          životna
                                                                      društvo
                          sredina

•   Trţište kapitala - je zbirni pojam za ponudu i potraţnju hartija od vrednosti, raspolaganje hartijama od
    vrednosti.
•   Na trţištu kapitala javljaju se centralne i poslovne banke, berze, hipotekarne institucije, osiguravajuće
    kompanije i druge posredničke i investicione institucije
•   Trţište kapitala i prirodnih resursa su usko povezani
•   Vrste kapitala: osnovni , finansijski, ljudski kapital
Vrste stranih investicija


 Strana investicija je transfer kapitala iz privrede jedne u ekonomiju druge drţave. Transfer
fondova ili drugih materijalnih vrednosti iz jedne drţave (drţava izvoznica kapitala,drţava
porekla) u drugu drţavu (drţavu domaćina) sa ciljem korišćenja tih sredstava u poslovanju
preduzeća u toj drţavi.

Tri glavna oblika meĎunarodnog kretanja kapitala:

1. zajmovni kapitala – akcije i obveznice uz fiksnu kamatu( investicioni krediti , hipotekarni
   krediti , dugoročni krediti),
2. portfolio investicije (ulaganje u obveznice, hartije od vrednosti i ulaganje kapitala u strana
   preduzeća),
3. direktne investicije (investicije sa ciljem ostvarenja dugoročnog interesa u stranoj privredi, pri
   čemu investitor stiče odlučujuću ulogu u upravljanju preduzećem). lizing i B.O.T. (Build-
   Operate-Transfer) metoda. Tri komponente: akcijski kapital, reinvestirana dobit I kapitalni
   zajmovi.
Inicijalna i ukupna ulaganja stranih investitora u Srbiji u period 2001-2011

      Rang         Kompanija              Zemlja porekla             Sektor            Vrednost ulaganja(mil.€)


        1             Telenor                Norveška           Telekomunikacije                1602
        2       Gazprom Neft -NIS             Rusija               Energetika                    947
        3      Fiat Automobil Serbia           Italija       Automobilska industrija             940
        4            Delhaize                 Belgija             Maloprodaja                    933
        5        Philip Moris DIN              SAD             Duvanska industrija               733
        6       Stada – Hemofarm             Nemačka           Farmaceutska ind.                 650
        7      Mobilkom VIP Mobile           Austrija           Telekomunikacije                 633
        8             Agrokor                Hrvatska        Prehrambena industrija              614
        9    Banca Intesa-Delta Banka          Italija             Bankarstvo                    508


       10    Salford Investement Fund     Velika Britanija   Prehrambena industrija              500


       11          Eurobank EFG               Grčka                Bankarstvo                    500
       12        Raiffeisen banka            Austrija              Bankarstvo                    500
       13            Merkator                Slovenija            Maloprodaja                    500
       14    StarBev – apatinska pivara       Češka          Prehrambena industrija              487


       15    CEE/BIG shopping centers          Izrael              Nekretnine                    470


       16    National Bank of Greece –        Grčka                Bankarstvo                    425
                Vojvođanska banka

       17      Credit Agricole Srbija       Francuska              Bankarstvo                    264
       18            Fondiaria                 Italija             Osiguranje                    220
       19        Lukoil – Beopetrol           Rusija               Energetika                    210
       20    Britisch American Tobbaco    Velika Britanija     Duvanska industrija               200
Ekološki fond za zaštitu ţivotne sredine

•   Šta je ekološki fond?
•   Ciljevi fonda?
•   Načela fonda?

EKO FOND - Ekološki fondovi su najvaţniji mehanizmi za finansiranje ţivotne sredine u većini zemalja. Oni
se obično finansiraju putem ekoloških taksi i naknada, a postoji i sve češća praksa da se njihova kapitalizacija
vrši prekoprocesa privatizacije, poklona, zajmova meĎunarodnih finansijskih institucija. Sredstva fonda koriste
se za finansiranje ţivotne sredine. Nastao 1992.god u Rio de Ţaneiru.

Ekološka odrţivost - merilo ekonomskog i svakog drugog razvoja bude njegova ekološka odrţivost, tj. da svaki
privredni razvoj koji ugroţava ţivotnu sredinu, nepoţeljan je i treba ga obustaviti ili svesti na najmanju moguću
meru

CILJEVI FONDA - da obezbedi sredstva za ekološku zaštitu i da efikasno koristi kapital kojim raspolaţe.
Ekološki fond stimuliše proizvodnju zdrave ţivotne sredine, preduzima potrebne mere radi sprečavanja
zagaĎenja, primenjuje oštre standarde u proizvodnji lekova, podstiče intenzivnije korišćenje biljnih i drugih
prirodnih supstanci umesto sintetičkih, stimuliše unapreĎenje solarnih, hidro, gravitacionih i drugih alternativnih
ekoloških izvora.

NAČELA FONDA - štedi resurse( porezi,takse, edukacija), plati ekološku štetu(nadoknada za štetne
postupke,procese), obnovi potrošene( obnovljive) resurse(odreĎenim aktivnostima ponovo stvarati uslove) ,
recikliraj(ponovo upotrebljavati sekundarne sirovine ).
Izvori finansijskih sredstava fonda za ekologiju
•   Fondu za ekologiju je potrebna finansijska snaga da bi mogao investirati u veće ekološke
    projekte.

•   Nekoliko vrsta finansiranja: meko finansiranje (smanjivanje kamatne stope, variranje veličine
    zajma, olakšavanje kreditnog rizika, mešanje bespovratnih sredstava sa zajmovima i drugi),
    pokloni ili takozvani bespovratni zajmovi ( domaći i spoljni)

•   Pored sredstava Svetske banke, Evropske banke za obnovu i razvoj, MeĎunarodne finansijske
    korporacije, Nordijske investicione banke i Evropske investicione banke, za ovu svrhu su
    raspoloţiva i sredstva Fonda za socijalni razvoj Saveta Evrope.

•   GEF - Globalna olakšica za ţivotnu sredinu (kod povećanih troškova u oblasti promene klime,
    biološkog diverzititeta, meĎunarodnih voda i iscrpljivanje ozonskog omotača)


•   Sredstva za poslovanje fonda finansiraju se iz: sredstva budţeta, sredstva domaćih i inostranih
    kredita i zajmova, sredstva ostvarena emitovanjem odnosno prometom vrednosnih papira
    (akcije, obveznice i dr.), sredstva pribavljena na osnovu takse velikih industrijskih zagaĎivača,
    sredstva po osnovu korišćenja retkih biljnih i ţivotinjskih vrsta (takse na sakupljanje, lov,
    ribolov i si.), sredstva ostvarena po osnovu takse na korišćenje turističkih objekata okruţenih
    prirodnim bogatstvima (šume, jezera, reke, nacionalni parkovi i si.), ostali izvori.
Evropski fondovi u ekologiji
•    Brojni su fondovi kroz koje EU daje finansijsku podršku i za druge sektore razvoja osim za ekologiju:
     Evropski fond za regionalan razvoj, Evropski socijalni fond, Evropski fond za orijentaciju i garancije u
     poljoprivredi i drugi

•    Evropski fondovi finansiraju agencije i komore, centre za edukaciju, centre za istraţivanja, finansijske
     institucije, javnu administraciju, organizacije civilnog društva, škole, mala i srednja preduzeća.

•    Ekološki fond, Kohezioni fond (pruţa finansijsku podršku u oblasti zaštite ţivotne sredine slabije
     razvijenim zemljama članicam)

•    GTZ - Nemačka organizacija za tehničku saradnju

Centrala je u Ešbornu kod Frankfurta na Majni gde je zaposleno oko 1.000 osoba. Trenutan broj zaposlenih je
9.600 saradnica i saradnika. GTZ prenosi praktična iskustva i znanja prikuplejna prilikom njihovog sprovodjenja
u praksi kod susednih drţava EU. Ova organizacija unapreĎuje privredu i povećava broj zaposlenih, vrši reforme
uprave i finansija, reguliše prekoograničeni regionalni razvoj, a sve u cilju zaštite ţivotne sredine.

•    U okviru fonda za zaštitu ţivotne sredine definisana su tri glavna programa: LIFE, Finansijski instrumenti
     za civilnu zaštitu, Eko-investicije

•    Nekoliko fondacija koje finansiraju projekte zaštite i očuvanja ţivotne sredine : MAVA, IPA,
     EURONATUR, SIDA.
Fondacije

1) MAVA fondacija
Predstavništvo u Švajcarskoj. Stvorena na osnovu rada Luka Hofman, koji je u oktobru 1994. godine formirao
ovu fondaciju posvećenu globalnom očuvanju ţivotne sredine. teţi očuvanju biodiverziteta, obezbeĎenje
odrţivog korišćenja prirodnih resursa i jakom očuvanju prirodne zajednice, promoviše zaštitu i odrţivo
upravljanje prirode, biodiverziteta i prirodnih resursa.Tri prioriteta : očuvanje biodiverziteta i funkcionisanje
ekosistema , promocija odrţivog razvoja i korišćenje prirodnih resursa , negovanje jake i očuvanje efikasne
zajednice

2) IPA (Instrument for Pre-Accession)
Predpristupni program za zemlje koje nisu još uvek članice Evropske unije. Finansijska vrednost programa je oko
11,468 milijardi eura. Sastoji od pet komponenti: pomoć u tranziciji i jačanju institucija, prekogranična saradnja u
okviru koje se finansiraju zajedničke aktivnosti izmeĎu drţava korisnica IPA, zaštita ţivotne sredine i razvoj
infrastrukture, razvoj ljudskog potencijala, ruralni razvoj

3) EURONATUR fond
Sedište u gradu Radolfzell, na jezeru Konstanca u Nemačkoj. Radi na zaštiti staništa i odgovarajućih vrsta,
političkim promenama i obrazovanju ţivotne sredine, bori za zaštitu najvaţnijih divljih staništa i koridora,
podrţava projekte zaštite vukova, medveda i risova, projekte zaštite retkih morskih vrsta, kao i projekte zaštite
migratornih ptica i slepih miševa

4) SIDA
Švedska meĎunarodna agencija za razvoj, vladina organizacija pod okriljem švedskog Ministarstva spoljnih
poslova. . Razvojni prioriteti u ovoj fondaciji su: demokratija i ljudska prava, jednakost polova i uloga ţena u
razvoju, klime i ţivotna sredina
LIFE

•    Program nastao 1992. godine
•    Usmeren kako bi se zaštitila prirodna staništa i ugroţene vrsta ptica, uvoĎenje inovacija u industrijskom
     sektoru, pruţanje tehničke pomoći kako bi se programi korišćenja zemljišta uskladili sa ekološkim
     zahtevima, primena politike zaštite ţivotne sredine u obalnim područijima, smanjenje otpada, zaštita vode i
     zagaĎenje vazduha
•    tri podprograma:

1.   LIFE – Priroda (LIFE – Nature) – zaštita prirodnih staništa, divlje flore i faune u skladu sa odgovarajućim
     propisima
2.   LIFE – Ţivotna sredina (LIFE – Environment) – razvoj inovacionih tehnika i metoda za zaštitu i
     unapreĎenje ţivotne sredine
3.   LIFE – Treće zemlje (LIFE – Third Countries) - Cilj ove aktivnosti je da se razvija svest o značaju zaštite
     ţivotne sredine, da se razmenjuju informacije i iskustva, pruţa tehnička pomoć za aktivnosti od šireg
     značaja.

•    Sufinansirao uspešno preko 3000 projekata sa preko 2.2 milijardi evra uloţenih u zaštitu ţivotne sredine.
     Trenutno je u toku realizacija programa LIFE+ za period 2007-2013 godine, čija je investicija 2
     milijarde143 miliona EUR
FINANSIJSKI INSTRUMENTI ZA CIVILNU ZAŠTITU ( ECHO)




•    Program je nastao 1992. godine kao izraz evropske solidarnosti sa ljudima u nevolji širom sveta

•    Cilj ovog programa je poboljšanje ekološke bezbednosti i spremnost u slučaju vanrednih situacija, zaštita
     ljudi, njihove sredine, imovine i kulturnog nasleĎa u slučaju većih prirodnih katastrofa koje se dešavaju
     unutar i izvan EU.

•    Prevencija, pripremljenost, odgovor

•    Dva glavna mehanizma civilne zaštite:

1.   Program delovanja zajednice (sprečavanju rizika i oštećenja imovine i lica u slučaju prirodnih i tehnoloških
     nepogoda; povećanje stepena spremnosti onih koji su uključeni u civilnu zaštitu i drugo)
2.    Mehanizam za civilnu zaštitu (centar za monitoring i informisanje, zajednički sistem za hitno
     informisanje, program obuke, moduli civilne zaštite)
EKO INOVACIJE


•    Inovativni proces kreiranja i uvoĎenja na trţište nove ekološke tehnologije, proizvoda i usluge koji
     smanjuje ukupni negativni uticaj na ţivotnu sredinu, i omogućava da poslovanje i inovacije zajedno stvore
     odrţiva rešenja

•    Primer eko-inovacija je proces upotrebe korisnih supstanci iz otpadnih voda, efikasnije pakovanje hrane,
     proizvodnja graĎevinskog materijala iz recikliranog otpada, eko-proizvodi i nove metode u menadţmentu.

•    Pet glavnih prioriteta eko inovacija su:

1.   Materijali za reciklažu i reciklaže (svi oblici otpada)
2.   Održivi građevinski proizvodi ( smanjenje potrošnje resursa)
3.   Sektor hrane i pića ( nove ambalaţe u okviru proizvodnje i potrošnje hrane i pića)
4.   Voda – efikasnost, lečenje, distribucija ( u cilju uštede vode)
5.   Zeleni biznis ( zelena proizvodnja)



•    U period od 2008-2013. godine na raspolaganju je bilo 200 miliona eura za finansiranje projekata u okviru
     eko inovacija
HVALA NA PAŢNJI!

Más contenido relacionado

Similar a Evropski fondovi u ekologiji

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD)
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD)Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD)
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD)Nevena Prokic
 
Ilirika Jugoistocna Evropa
Ilirika Jugoistocna EvropaIlirika Jugoistocna Evropa
Ilirika Jugoistocna Evropaguest29c407b0
 
Jan Kobler - Venture capital kao alternativni oblik finansiranja malih i sred...
Jan Kobler - Venture capital kao alternativni oblik finansiranja malih i sred...Jan Kobler - Venture capital kao alternativni oblik finansiranja malih i sred...
Jan Kobler - Venture capital kao alternativni oblik finansiranja malih i sred...biZbuZZ
 
Ilirika Stednja Plus
Ilirika Stednja PlusIlirika Stednja Plus
Ilirika Stednja Plusguest5a13f88
 
Finansijsko Upravljanje Evropskim Fondovima Mario Borisic
Finansijsko Upravljanje Evropskim Fondovima   Mario BorisicFinansijsko Upravljanje Evropskim Fondovima   Mario Borisic
Finansijsko Upravljanje Evropskim Fondovima Mario Borisicbsckragujevac
 
Oglasi 2014-11-28-lat
Oglasi 2014-11-28-latOglasi 2014-11-28-lat
Oglasi 2014-11-28-latgordana comic
 
Investment Plan for Europe
Investment Plan for EuropeInvestment Plan for Europe
Investment Plan for EuropeIvana Lazarević
 
Promocija investicija u Srbiji
Promocija investicija u Srbiji Promocija investicija u Srbiji
Promocija investicija u Srbiji NALED Serbia
 
Targetirani pristup promociji investicija
Targetirani pristup promociji investicijaTargetirani pristup promociji investicija
Targetirani pristup promociji investicijaNALED Serbia
 
JANUAR 2017. ENERGETSKI PORTAL SRBIJE prezentacija
JANUAR 2017. ENERGETSKI PORTAL SRBIJE prezentacijaJANUAR 2017. ENERGETSKI PORTAL SRBIJE prezentacija
JANUAR 2017. ENERGETSKI PORTAL SRBIJE prezentacijaENERGETSKI PORTAL SERBIA
 

Similar a Evropski fondovi u ekologiji (17)

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD)
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD)Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD)
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD)
 
EBRD
EBRD EBRD
EBRD
 
Fond za inovacionu delatnost - Programi finansiranja
Fond za inovacionu delatnost - Programi finansiranjaFond za inovacionu delatnost - Programi finansiranja
Fond za inovacionu delatnost - Programi finansiranja
 
Ilirika Jugoistocna Evropa
Ilirika Jugoistocna EvropaIlirika Jugoistocna Evropa
Ilirika Jugoistocna Evropa
 
Jan Kobler - Venture capital kao alternativni oblik finansiranja malih i sred...
Jan Kobler - Venture capital kao alternativni oblik finansiranja malih i sred...Jan Kobler - Venture capital kao alternativni oblik finansiranja malih i sred...
Jan Kobler - Venture capital kao alternativni oblik finansiranja malih i sred...
 
D1 s4 venture finace
D1 s4 venture finaceD1 s4 venture finace
D1 s4 venture finace
 
Ilirika Stednja Plus
Ilirika Stednja PlusIlirika Stednja Plus
Ilirika Stednja Plus
 
Finansijsko Upravljanje Evropskim Fondovima Mario Borisic
Finansijsko Upravljanje Evropskim Fondovima   Mario BorisicFinansijsko Upravljanje Evropskim Fondovima   Mario Borisic
Finansijsko Upravljanje Evropskim Fondovima Mario Borisic
 
Oglasi 2014-11-28-lat
Oglasi 2014-11-28-latOglasi 2014-11-28-lat
Oglasi 2014-11-28-lat
 
Investment Plan for Europe
Investment Plan for EuropeInvestment Plan for Europe
Investment Plan for Europe
 
Sesija 1 konkurentnost i inovacija
Sesija 1 konkurentnost i inovacijaSesija 1 konkurentnost i inovacija
Sesija 1 konkurentnost i inovacija
 
Sesija 1 konkurentnost i inovacija
Sesija 1 konkurentnost i inovacijaSesija 1 konkurentnost i inovacija
Sesija 1 konkurentnost i inovacija
 
Promocija investicija u Srbiji
Promocija investicija u Srbiji Promocija investicija u Srbiji
Promocija investicija u Srbiji
 
Marica vidanovic pks trziste sad, provredna saradnja srbija-sad
Marica vidanovic pks   trziste sad, provredna saradnja srbija-sadMarica vidanovic pks   trziste sad, provredna saradnja srbija-sad
Marica vidanovic pks trziste sad, provredna saradnja srbija-sad
 
Targetirani pristup promociji investicija
Targetirani pristup promociji investicijaTargetirani pristup promociji investicija
Targetirani pristup promociji investicija
 
JANUAR 2017. ENERGETSKI PORTAL SRBIJE prezentacija
JANUAR 2017. ENERGETSKI PORTAL SRBIJE prezentacijaJANUAR 2017. ENERGETSKI PORTAL SRBIJE prezentacija
JANUAR 2017. ENERGETSKI PORTAL SRBIJE prezentacija
 
Banke
BankeBanke
Banke
 

Evropski fondovi u ekologiji

  • 1. Evropski fondovi u ekologiji Isidora Brajović 575/09
  • 2. Odnos ekologije i ekonomije • Ekologija je nauka koja proučava odnose živih bića i spoljašnje sredine,kao i odnose koji postoje između samih bića. • Ekonomija kao nauka ima za cilj da proizvede što jeftinije i što više, bez obzira na štetne posledice koje imaju na životnu sredinu. Cilj ekologije - da istražuje uzajamne odnose između živog sveta i sredine koja ga okružuje, da pored zadovoljavanja određenih čovekovih potreba, prirodnu sredinu očuva nepromenjenom, što znači da treba minimizirati gubitake životne sredine usred naglog razvoja savremenog društva. Cilj ekonomije - racinalno korišćenje resursa na osnovu kojih stvara mnoge proizvode i usluge, da da uz minimalna ulaganja ostvari maksimalan profit. Osnovni ekološki razvojni zahtevi su: štedi resurse, plati ekološku štetu,obnovi potrošene(obnovljive) resurse, recikliraj, dok osnovni ekonomski razvojni zahtevi predstavljaju efikasno i efektivno korišćenje resursa.
  • 3. Trţište prirodnih resursa i kapitala • Trţište prirodnih resursa predstavlja trţište svih materijalnih resursa u prirodnoj sredini koji jednog dana mogu biti iskorišteni, prirodno data materijalna i nematerijalna obnovljiva i neobnovljiva dobra, koji su poklon prirode. • Prirodnim resursom nazivamo sve što potiče od Zemlje – zemljište, biljke, ţivotinje, vodu, drvo, naftu, metale i dr. • Plansko korišćenje prirodnih resursa ekonomija životna društvo sredina • Trţište kapitala - je zbirni pojam za ponudu i potraţnju hartija od vrednosti, raspolaganje hartijama od vrednosti. • Na trţištu kapitala javljaju se centralne i poslovne banke, berze, hipotekarne institucije, osiguravajuće kompanije i druge posredničke i investicione institucije • Trţište kapitala i prirodnih resursa su usko povezani • Vrste kapitala: osnovni , finansijski, ljudski kapital
  • 4. Vrste stranih investicija Strana investicija je transfer kapitala iz privrede jedne u ekonomiju druge drţave. Transfer fondova ili drugih materijalnih vrednosti iz jedne drţave (drţava izvoznica kapitala,drţava porekla) u drugu drţavu (drţavu domaćina) sa ciljem korišćenja tih sredstava u poslovanju preduzeća u toj drţavi. Tri glavna oblika meĎunarodnog kretanja kapitala: 1. zajmovni kapitala – akcije i obveznice uz fiksnu kamatu( investicioni krediti , hipotekarni krediti , dugoročni krediti), 2. portfolio investicije (ulaganje u obveznice, hartije od vrednosti i ulaganje kapitala u strana preduzeća), 3. direktne investicije (investicije sa ciljem ostvarenja dugoročnog interesa u stranoj privredi, pri čemu investitor stiče odlučujuću ulogu u upravljanju preduzećem). lizing i B.O.T. (Build- Operate-Transfer) metoda. Tri komponente: akcijski kapital, reinvestirana dobit I kapitalni zajmovi.
  • 5. Inicijalna i ukupna ulaganja stranih investitora u Srbiji u period 2001-2011 Rang Kompanija Zemlja porekla Sektor Vrednost ulaganja(mil.€) 1 Telenor Norveška Telekomunikacije 1602 2 Gazprom Neft -NIS Rusija Energetika 947 3 Fiat Automobil Serbia Italija Automobilska industrija 940 4 Delhaize Belgija Maloprodaja 933 5 Philip Moris DIN SAD Duvanska industrija 733 6 Stada – Hemofarm Nemačka Farmaceutska ind. 650 7 Mobilkom VIP Mobile Austrija Telekomunikacije 633 8 Agrokor Hrvatska Prehrambena industrija 614 9 Banca Intesa-Delta Banka Italija Bankarstvo 508 10 Salford Investement Fund Velika Britanija Prehrambena industrija 500 11 Eurobank EFG Grčka Bankarstvo 500 12 Raiffeisen banka Austrija Bankarstvo 500 13 Merkator Slovenija Maloprodaja 500 14 StarBev – apatinska pivara Češka Prehrambena industrija 487 15 CEE/BIG shopping centers Izrael Nekretnine 470 16 National Bank of Greece – Grčka Bankarstvo 425 Vojvođanska banka 17 Credit Agricole Srbija Francuska Bankarstvo 264 18 Fondiaria Italija Osiguranje 220 19 Lukoil – Beopetrol Rusija Energetika 210 20 Britisch American Tobbaco Velika Britanija Duvanska industrija 200
  • 6. Ekološki fond za zaštitu ţivotne sredine • Šta je ekološki fond? • Ciljevi fonda? • Načela fonda? EKO FOND - Ekološki fondovi su najvaţniji mehanizmi za finansiranje ţivotne sredine u većini zemalja. Oni se obično finansiraju putem ekoloških taksi i naknada, a postoji i sve češća praksa da se njihova kapitalizacija vrši prekoprocesa privatizacije, poklona, zajmova meĎunarodnih finansijskih institucija. Sredstva fonda koriste se za finansiranje ţivotne sredine. Nastao 1992.god u Rio de Ţaneiru. Ekološka odrţivost - merilo ekonomskog i svakog drugog razvoja bude njegova ekološka odrţivost, tj. da svaki privredni razvoj koji ugroţava ţivotnu sredinu, nepoţeljan je i treba ga obustaviti ili svesti na najmanju moguću meru CILJEVI FONDA - da obezbedi sredstva za ekološku zaštitu i da efikasno koristi kapital kojim raspolaţe. Ekološki fond stimuliše proizvodnju zdrave ţivotne sredine, preduzima potrebne mere radi sprečavanja zagaĎenja, primenjuje oštre standarde u proizvodnji lekova, podstiče intenzivnije korišćenje biljnih i drugih prirodnih supstanci umesto sintetičkih, stimuliše unapreĎenje solarnih, hidro, gravitacionih i drugih alternativnih ekoloških izvora. NAČELA FONDA - štedi resurse( porezi,takse, edukacija), plati ekološku štetu(nadoknada za štetne postupke,procese), obnovi potrošene( obnovljive) resurse(odreĎenim aktivnostima ponovo stvarati uslove) , recikliraj(ponovo upotrebljavati sekundarne sirovine ).
  • 7. Izvori finansijskih sredstava fonda za ekologiju • Fondu za ekologiju je potrebna finansijska snaga da bi mogao investirati u veće ekološke projekte. • Nekoliko vrsta finansiranja: meko finansiranje (smanjivanje kamatne stope, variranje veličine zajma, olakšavanje kreditnog rizika, mešanje bespovratnih sredstava sa zajmovima i drugi), pokloni ili takozvani bespovratni zajmovi ( domaći i spoljni) • Pored sredstava Svetske banke, Evropske banke za obnovu i razvoj, MeĎunarodne finansijske korporacije, Nordijske investicione banke i Evropske investicione banke, za ovu svrhu su raspoloţiva i sredstva Fonda za socijalni razvoj Saveta Evrope. • GEF - Globalna olakšica za ţivotnu sredinu (kod povećanih troškova u oblasti promene klime, biološkog diverzititeta, meĎunarodnih voda i iscrpljivanje ozonskog omotača) • Sredstva za poslovanje fonda finansiraju se iz: sredstva budţeta, sredstva domaćih i inostranih kredita i zajmova, sredstva ostvarena emitovanjem odnosno prometom vrednosnih papira (akcije, obveznice i dr.), sredstva pribavljena na osnovu takse velikih industrijskih zagaĎivača, sredstva po osnovu korišćenja retkih biljnih i ţivotinjskih vrsta (takse na sakupljanje, lov, ribolov i si.), sredstva ostvarena po osnovu takse na korišćenje turističkih objekata okruţenih prirodnim bogatstvima (šume, jezera, reke, nacionalni parkovi i si.), ostali izvori.
  • 8. Evropski fondovi u ekologiji • Brojni su fondovi kroz koje EU daje finansijsku podršku i za druge sektore razvoja osim za ekologiju: Evropski fond za regionalan razvoj, Evropski socijalni fond, Evropski fond za orijentaciju i garancije u poljoprivredi i drugi • Evropski fondovi finansiraju agencije i komore, centre za edukaciju, centre za istraţivanja, finansijske institucije, javnu administraciju, organizacije civilnog društva, škole, mala i srednja preduzeća. • Ekološki fond, Kohezioni fond (pruţa finansijsku podršku u oblasti zaštite ţivotne sredine slabije razvijenim zemljama članicam) • GTZ - Nemačka organizacija za tehničku saradnju Centrala je u Ešbornu kod Frankfurta na Majni gde je zaposleno oko 1.000 osoba. Trenutan broj zaposlenih je 9.600 saradnica i saradnika. GTZ prenosi praktična iskustva i znanja prikuplejna prilikom njihovog sprovodjenja u praksi kod susednih drţava EU. Ova organizacija unapreĎuje privredu i povećava broj zaposlenih, vrši reforme uprave i finansija, reguliše prekoograničeni regionalni razvoj, a sve u cilju zaštite ţivotne sredine. • U okviru fonda za zaštitu ţivotne sredine definisana su tri glavna programa: LIFE, Finansijski instrumenti za civilnu zaštitu, Eko-investicije • Nekoliko fondacija koje finansiraju projekte zaštite i očuvanja ţivotne sredine : MAVA, IPA, EURONATUR, SIDA.
  • 9. Fondacije 1) MAVA fondacija Predstavništvo u Švajcarskoj. Stvorena na osnovu rada Luka Hofman, koji je u oktobru 1994. godine formirao ovu fondaciju posvećenu globalnom očuvanju ţivotne sredine. teţi očuvanju biodiverziteta, obezbeĎenje odrţivog korišćenja prirodnih resursa i jakom očuvanju prirodne zajednice, promoviše zaštitu i odrţivo upravljanje prirode, biodiverziteta i prirodnih resursa.Tri prioriteta : očuvanje biodiverziteta i funkcionisanje ekosistema , promocija odrţivog razvoja i korišćenje prirodnih resursa , negovanje jake i očuvanje efikasne zajednice 2) IPA (Instrument for Pre-Accession) Predpristupni program za zemlje koje nisu još uvek članice Evropske unije. Finansijska vrednost programa je oko 11,468 milijardi eura. Sastoji od pet komponenti: pomoć u tranziciji i jačanju institucija, prekogranična saradnja u okviru koje se finansiraju zajedničke aktivnosti izmeĎu drţava korisnica IPA, zaštita ţivotne sredine i razvoj infrastrukture, razvoj ljudskog potencijala, ruralni razvoj 3) EURONATUR fond Sedište u gradu Radolfzell, na jezeru Konstanca u Nemačkoj. Radi na zaštiti staništa i odgovarajućih vrsta, političkim promenama i obrazovanju ţivotne sredine, bori za zaštitu najvaţnijih divljih staništa i koridora, podrţava projekte zaštite vukova, medveda i risova, projekte zaštite retkih morskih vrsta, kao i projekte zaštite migratornih ptica i slepih miševa 4) SIDA Švedska meĎunarodna agencija za razvoj, vladina organizacija pod okriljem švedskog Ministarstva spoljnih poslova. . Razvojni prioriteti u ovoj fondaciji su: demokratija i ljudska prava, jednakost polova i uloga ţena u razvoju, klime i ţivotna sredina
  • 10. LIFE • Program nastao 1992. godine • Usmeren kako bi se zaštitila prirodna staništa i ugroţene vrsta ptica, uvoĎenje inovacija u industrijskom sektoru, pruţanje tehničke pomoći kako bi se programi korišćenja zemljišta uskladili sa ekološkim zahtevima, primena politike zaštite ţivotne sredine u obalnim područijima, smanjenje otpada, zaštita vode i zagaĎenje vazduha • tri podprograma: 1. LIFE – Priroda (LIFE – Nature) – zaštita prirodnih staništa, divlje flore i faune u skladu sa odgovarajućim propisima 2. LIFE – Ţivotna sredina (LIFE – Environment) – razvoj inovacionih tehnika i metoda za zaštitu i unapreĎenje ţivotne sredine 3. LIFE – Treće zemlje (LIFE – Third Countries) - Cilj ove aktivnosti je da se razvija svest o značaju zaštite ţivotne sredine, da se razmenjuju informacije i iskustva, pruţa tehnička pomoć za aktivnosti od šireg značaja. • Sufinansirao uspešno preko 3000 projekata sa preko 2.2 milijardi evra uloţenih u zaštitu ţivotne sredine. Trenutno je u toku realizacija programa LIFE+ za period 2007-2013 godine, čija je investicija 2 milijarde143 miliona EUR
  • 11. FINANSIJSKI INSTRUMENTI ZA CIVILNU ZAŠTITU ( ECHO) • Program je nastao 1992. godine kao izraz evropske solidarnosti sa ljudima u nevolji širom sveta • Cilj ovog programa je poboljšanje ekološke bezbednosti i spremnost u slučaju vanrednih situacija, zaštita ljudi, njihove sredine, imovine i kulturnog nasleĎa u slučaju većih prirodnih katastrofa koje se dešavaju unutar i izvan EU. • Prevencija, pripremljenost, odgovor • Dva glavna mehanizma civilne zaštite: 1. Program delovanja zajednice (sprečavanju rizika i oštećenja imovine i lica u slučaju prirodnih i tehnoloških nepogoda; povećanje stepena spremnosti onih koji su uključeni u civilnu zaštitu i drugo) 2. Mehanizam za civilnu zaštitu (centar za monitoring i informisanje, zajednički sistem za hitno informisanje, program obuke, moduli civilne zaštite)
  • 12. EKO INOVACIJE • Inovativni proces kreiranja i uvoĎenja na trţište nove ekološke tehnologije, proizvoda i usluge koji smanjuje ukupni negativni uticaj na ţivotnu sredinu, i omogućava da poslovanje i inovacije zajedno stvore odrţiva rešenja • Primer eko-inovacija je proces upotrebe korisnih supstanci iz otpadnih voda, efikasnije pakovanje hrane, proizvodnja graĎevinskog materijala iz recikliranog otpada, eko-proizvodi i nove metode u menadţmentu. • Pet glavnih prioriteta eko inovacija su: 1. Materijali za reciklažu i reciklaže (svi oblici otpada) 2. Održivi građevinski proizvodi ( smanjenje potrošnje resursa) 3. Sektor hrane i pića ( nove ambalaţe u okviru proizvodnje i potrošnje hrane i pića) 4. Voda – efikasnost, lečenje, distribucija ( u cilju uštede vode) 5. Zeleni biznis ( zelena proizvodnja) • U period od 2008-2013. godine na raspolaganju je bilo 200 miliona eura za finansiranje projekata u okviru eko inovacija