Recomendados
Recomendados
Más contenido relacionado
Similar a Mladen Domazet: Odrast 2015
Similar a Mladen Domazet: Odrast 2015 (20)
Más de ivankraljevic
Más de ivankraljevic (19)
Mladen Domazet: Odrast 2015
- 1. Odrast: svjesna promjena za održivo i pravedno društvo Mladen Domazet Grupa 22 www.grupa22.hr
- 2. • Znanstveni suradnik: IDIZ, Centar za istraživanje društvenih nejednakosti i održivosti (CIDNO) • BA PhysPhil, dr.sc. filozofija znanosti • Interdisciplinarno polje obrazovanja: prirodoslovno obrazovanje, obrazovanje za održivost, filozofija znanosti • Interdisciplinarnost: europski obrazovni programi ‘globalni izazovi’, ‘humana dimenzija globalne promjene’ itd. • Istraživački tim CIDNO: komparativna sociološka empirijska istraživanja, teorija održivog razvoja, specifičnosti semiperiferije
- 3. • izvaninstitucionalna, multidisciplinarna, zeleno-lijeva istraživačka i zagovaračka organizacija • istraživanja u područjima koja smatramo važnima za odgovore na specifične izazove 21. stoljeća
- 5. Globalni rast 1. Globalna ekonomija trenutno troši 140% kapaciteta prirodne osnove a) Do 2050.g. želimo to rastom podići na 500% do 700% b) Čak i kad uključimo povećanja učinkovitosti po dosadašnjim stopama ovo još uvijek treba 300-400% planetarnog kapaciteta do 2050.g. 2. Suvremeni dominantni model razvoja neravnomjerno raspoređuje dobrobiti razvoja a) 20% najbogatijih posjeduje 80% dobara, siromašnih 50% posjeduje samo 1% dobara b) 1950.g.: Afrikanac 11X siromašniji od Amerikanca, 2000.g.: Afrikanac 19X siromašniji od Amerikanca
- 6. Globalni rast 1. Primijenimo suvremeni dominantni model razvoja 2. Primjenjujmo ga dok čak i najsiromašniji ljudi ne žive na današnjoj razini EU-prosjeka prihoda i potrošnje – Hrvatska: oko 60% EU prosjeka –udvostručiti? → do 2050g. globalna bi ekonomija morala trošiti 1700% kapaciteta prirodne osnove
- 7. Globalni rast 1. Primijenimo suvremeni dominantni model razvoja 2. Primjenjujmo ga dok čak i najsiromašniji ljudi ne žive na današnjoj razini EU-prosjeka prihoda i potrošnje – Hrvatska: oko 60% EU prosjeka – skoro udvostručiti → do 2050g. globalna bi ekonomija morala trošiti 1700% kapaciteta prirodne osnove
- 8. degrowth ≈ odrast • Ekonomski rast: Povećanje količine roba i usluga proizvedenih u nekoj zemlji u danom vremenskom periodu, usko povezano s materijalima i energijom koje dano društvo crpi, procesira, preveze i distribuira, te mjereno kao porast realnog BDP-a – Nemaš cipele → tkanina i potplat + ruke + dizajn = cipele + znanje + cipele – Rješava problem oskudice u rastućem društvu?
- 9. degrowth ≈ odrast • Od-rast:Društveno održivo i jednakopravno smanjenje (i konačna stabilizacija) materijala i energije koje društvo crpi, procesira, prevozi i distribuira kako bi ih konzumiralo i vratilo u okoliš kao otpad – Procjep: ‘zeleni rast’: smanjenje materijala i energije, povećanje roba i usluga?
- 10. Zeleni? • „Saudi America”: proizvodi dovoljno fosilnih goriva za izvoz – Kina i ostali ne posustaju • Masovno crpimo što više resursa možemo, utrka za ostatke (Klare 2012) • Trošimo 70 milijuna tona tkanine godišnje, 3X više per capita nego 1950.g. – 145 milijuna tona ugljena, 7.5 trilijuna litara vode • Ekonomski rast: zarada, zaposlenja, zdravstvo
- 12. Stoljeća sretnog rasta? • U 20. st.: udvostručili ljudsku konzumaciju primarne solarne proizvodnje hrane, tkanine i goriva; s 13% na 25% potencijalnog biljnog prirasta • I=P*A*T – Lovci sakupljači: 10X veći utjecaj od preživljavanja – Agrarna društva: 100X veći utjecaj od p. – Industrijska društva 1000X veći utjecaj od p. – Do 1960.g. tehnologija je povećavala utjecaj, ponovo raste od 2000.g. – 100X veće emisije CO2 kroz 2000 godina
- 13. • Tranzicija u novi metabolički režim je neizbježna (Fischer-Kowalski et. al., in print) – ‘Prljavi rast’ prva reakcija na katastrofalni slom (Steinberger et al. 2013) • Civilizacija je nadvladavanje prirode. U konačnici, priroda je ograničeni vanjski faktor. – Ne treba nam nikakav ‘od-rast’. • Environmentalists’ paradox: sve se uništava, resursi nestaju, a ljudski razvoj napreduje (HDI) – Nejednakosti prikrivene prosjecima: ima i onih kojima je puno gore zbog razvoja – Vremenski odmak: posljedice tek dolaze
- 14. Ograničenja proizvodnje hrane (B. Anderson) 1. 9+ milijardi ljudi 2050.g. 2. Intenzivnija mesna prehrana rastuće srednje klase 3. 10cal primarne energije potrebno za proizvodnju 1cal suvremene hrane 4. Agrotehnologija može povećati otpornost na suše i nametnike za nekoliko postotaka, ne 50% ili 100% 5. Sva plodna polja već se koriste za proizvodnju, dodatna će morati krčiti šume i staništa 6. Povećanja prinosa uglavnom su ostvarena u polu-sušnim područjima uz navodnjavanje, ugroženo u budućnosti 7. Nafta (transport, rad, rudarstvo, pesticidi) i zemni plin (dušična goriva) ograničeni 8. Fosfor (P), ključni sastojak mineralnih gnojiva, ograničen →ali bili smo mi ograničeni hranom već 1600.g. i vidi nas sad?
- 15. I što sad, generacijo? Tehnološko čudo – novi rast Društvena promjena – nužna odricanja
- 16. Ideja • Odrast ponajprije označuje kritiku rasta • Oslobođenje javne rasprave od idioma ekonomizma i ukinuće ekonomskog rasta kao društvenog cilja • Označuje željeni cilj: manje prirodnih resursa i drugačiju životnu organizaciju
- 17. Pokret(i) • „Zato što je ek. rast prirodno ograničen” • „Zato što ek. stagniramo i moramo pronaći blagostanje bez rasta” • „Zato što ekspanzivno kapitalističko društvo nikako ne može biti egalitarno” • „Zato što u praksi već opisuje kako ja živim”
- 18. Granice rasta • Rast je ne-ekonomičan: štete i nepravda se povećavaju brže od blagostanja i dobrobiti • Rast je nepravedan: izvoz zagađenja, neplaćeni ženski rad, komodifikacija društvenih odnosa • Rast je ekološki neodrživ: BDP visoko korelira s emisijama CO2; dekarbonizacija 100-1000 X niža od potrebne • Razvijene ekonomije već stagniraju: nema više velikih povrata na ulaganja (pad inovacija, čistih resursa, prostora za širenje)
- 19. Autonomija • Odrast je put u veću autonomiju – Zarobljeni sustavom i ideologijom • Oslobođenje od visoko-strukturiranog tehnološkog društva • Kolektivno ograničavanje samih sebe – Ne zbog dobrobiti prirode ili izbjegavanja ekološke katastrofe, nego jer je to dobar život • Demokracija i jednakost mogu se postići samo u sustavima ‘ljudskog reda veličine’ – malim
- 20. Repolitizacija • „Odrast”: namjerna provokacija da se repolitizira ekologija i prekine šuplji konsenzus ‘održivog razvoja’ – OR: laž, tehničkim mjerama obećava neograničeni rast bez utjecaja na okoliš – Vratimo politički stav: ekologiziranje društva – zamišljanje alternative modernističkom razvoju • Politizirati znanost i tehnologiju: čemu služe? • Zaustaviti tehnokraciju u politici • Povijesna privrženost svih modernih ekonomija reinvestiranju društvenog viška u novu proizvodnju
- 21. Kapitalizam • Rast je nužan za kapitalizam • Rast neizbježno povećava materijalnu proizvodnju i negativno utječe na biosferu – Periodi bez rasta su privremene recesije – Dugotrajni periodi bez rasta smanjuju nadnice i vode u socijalni bunt • Zadržati ograničeni kapitalizam ispod nametnute gornje granice resursa i iznad donje granice digniteta? – Postepeni prijelaz ili revolucija? – Je li to onda kapitalizam?
- 22. Na putu odrasta… • Nije kontinuirana putanja opadanja nego svjesni društveni prijelaz na zajedničko, jednostavnije i manje – Ekozajednice, digitalne zajednice, kooperative, urbani vrtovi, lokalne valute • Proizvodnja za korištenje ne prodaju, dobrovoljni rad, uzajamna razmjena umjesto zarade, nema logike širenja, povezivanje korisnika u zajednicu • Manji udio ugljika i manji materijalni metabolizam – Nisu zamjena za državne socijalne ustanove
- 23. Na putu odrasta… • Socijalne ustanove bez rasta – Bez rasta se povećava nezaposlenost – Nove socijalne ustanove koje razdvajaju plaćeno zaposlenje od rasta i blagostanje od plaćenog zaposlenja – Univerzalni temeljni dohodak, plan pune zaposlenosti, dijeljenje posla – Skrb, obrazovanje i zdravstvo: okosnica nove ekonomije, radno intenzivna
- 24. Na putu odrasta… • Novčarske i kreditne institucije – Lokalne valute, banke vremena, lokalni sustavi razmjene – Država preuzima stvaranje novog novca od privatnih banaka (javni novac) – Javni novac za temeljni dohodak, programe zaposlenosti i subvencije službama skrbi i brige za okoliš – Otpis duga, zaustavljanje pritiska rasta radi otplate duga (Kallis et al. 2009)
- 25. Na putu odrasta… • Politička tranzicija – Raznorodne strategije, pokret pokreta koji mijenjaju i svakodnevne prakse i državne institucije (Demaria et al. 2013) – ‘Pristojni’ i ‘nepristojni’ činitelji • Djelovanje u okviru postojećih okvira vladavine • Građanski neposluh, blokade, prosvjedi, sabotaže • Latouche (2009): kombinacija ljevičarskih stranaka i građanskih pokreta: Indignados, Occupy…
- 26. Civilizacijski fazni prijelaz • Sistemske promjene u smjeru odrasta kao i sistemske promjene u prošlosti – Povezivanje novih ekonomskih praksi i društvena borba za institucionalnu podršku takvim praksama • Odrast: odbacivanje hegemonije rasta i demokratsko redistributivno smanjivanje proizvodnje i potrošnje u razvijenim zemljama – Širi se izvan izdvojenih krugova radikalne ekologije – Nije legitimizacija smanjenja socijalne sigurnosti
- 27. Objašnjenja opsesije rastom • Rast nam treba jer su ljudi opsesivno zarobljeni na hedonističkoj pokretnoj traci (A. Smith i drugi) – K. Marx: iluzija je da kapitalističku ekonomiju pogoni potražnja potrošača, a ne bogatstvo ponude proizvođača i natjecanje u cijenama i prodaji • Ideološka zapovijed osnaživanja nacionalnih država, prerasla u široko-prihvaćenu vjeru u napredak (Purdey 2010) – Političko, ne ekonomsko pitanje – Politička pitanja možemo raspraviti promišljanjem politike
- 28. Ili… ili… • D. Kahneman (Marshall 2014): Nobel, psihologija „nikakva razina svijesti neće prevladati odbijanje žrtvovanja životnog standarda. Nema nam spasa.” – Hrana i seks, sebični gen, avioni, religijska tolerancija, ljudska prava, rodna ravnopravnost • Odrast: nije pokret prisilnog odricanja – Osvještavanje utjecaja životnog stila – Propitivanje što želimo od života, budućnosti
- 29. A gdje spada Hrvatska? • O’Niell (2012): Ključno istraživačko pitanje: kome rast, kome odrast, a kome sve kao i do sada? – Zapadna Europa i Sjeverna Amerika: naglo smanjenje ekonomske aktivnosti do postizanja statične ekonomske aktivnosti na puno nižoj razini. – Sub-saharska Afrika: nagli rast (uz ravnomjerniju distribuciju dobrobiti) – Ali što je s Kinom, Indijom, Južnom Amerikom i Istočnom Europom? – Još rasta ili zaokret na odrast? Prema kojim kriterijima odrediti strategije?
- 30. “…održivi gospodarski razvoj…” (nominalna strategija) • BDP per capita: – 65% prosjeka EU27 • Emisija CO2: – U najviših 30% zemalja svijeta (2009), 0.08% ukupnih globalnih emisija (2011) • Broj stanovnika (rođenih i doseljenih): – 0.06% globalnog stanovništva • Ekološki otisak per capita: – 2 X veći od globalno održivog, 2 X veći od lokalno obnovljivog, 80% EU prosjeka 30
- 31. BDP per capita nije razvoj CROATIA 0.2 0.4 0.6 0.8 1 0 10000 20000 30000 40000 50000 60000 HDI2005 GDP per capita, $ ppp, 2005
- 32. HDI-IHDI, 2011 •Kad se uključi indeks nejednakosti (GINI) većini zemalja opadne vrijednost HDI •Hrvatska ispadne iz kluba najrazvijenijih zemalja •U odnosu na okuženje hrvatski HDI najviše opadne (15%) 32
- 33. Komponente hrvatskog EO 48% 26% 17% 9% Emisije CO2 (većinom vezane uz hranu i energiju) Obrada tla, ribarstvo, stočarstvo Korištenje šuma Izgrađena područja (infrastruktura i hidroakumulacija) 33
- 34. Koliko često? 34
- 35. Klima, standard, staklenik… 40.3 14.6 38.9 20,8 20.9 64.7 0% 20% 40% 60% 80% 100% Zaštita postojećeg klimatskog stanja trebala bi imati prioritet pred gospodarskim razvojem Prihvatiti smanjenje vašeg životnog standarda s ciljem zaštite okoliša (potpuno) se slažem niti se slažem niti ne slažem (uopće) se ne slažem 35
- 36. Kojem od navedenih energenata bi Hrvatska trebala dati prioritet kako bi udovoljila svojim budućim energetskim potrebama? (%) 36
- 37. ‘previše brinemo oko budućnosti okoliša, a premalo o sadašnjim cijenama i dostupnosti radnih mjesta’, prema osobnim prihodima (2011) 37
- 38. Kriza i prioriteti rasta
- 39. • Nesvjesni vlastitih ekoloških prednosti • Svjesni vlastitog relativnog i apsolutnog siromaštva
- 40. Hrvatska u europskom okruženju CROATIA 0.7 0.75 0.8 0.85 0.9 0.95 1 0.00 20,000.00 40,000.00 60,000.00 80,000.00 100,000.00 GDP per capita (2011) HDI2011
- 41. Prvo zarada, onda priroda? – na individualnoj razini: DA GDP per capita (2011) Individualenvironmentalactivation
- 42. Na kolektivnoj razini kritike štetnosti rasta po prirodu: NE AUS BEL BUL CRO CZCH DEN FIN FRA GER LAT LITH NOR SLK SLO ESP SWE SWTZ GB 10.0 15.0 20.0 25.0 30.0 35.0 40.0 $7,000.00 $27,000.00 $47,000.00 $67,000.00 $87,000.00 %growthcritics GDP per capita (2011)
- 43. Društvene nejednakosti smanjuju uvažavanje zaštite prirode (individualno) Austria Belgium Bulgaria Croatia Czech Republic Denmark Finland France Germany Latvia Lithuania Norway Slovakia Slovenia Spain Sweden Switzerland UK 14 14.5 15 15.5 16 16.5 17 17.5 18 20 22 24 26 28 30 32 34 36 38 Gini index Individualenvironmentalactivation
- 44. Ali siromaštvo ne smanjuje svijest o rizicima po prirodu Siromašnije zemlje • Hrvatska, Bugarska, Slovačka • Viša razina svijesti o okolišnim rizicima Bogatije zemlje Austrija, Finska, Švedska… Manja razina svijesti o okolišnim rizicima
- 45. Društvena paradigma i ‘ekonomija znanja’ u Europi Pro-environmental behaviour: very low Pro-environmental behaviour: higher Pro-environmental behaviour: lower
- 46. Teza prosperiteta – budućnost okoliša vs. radna mjesta (% neslaganje) AUS BEL BUL CRO CZCH DEN FIN FRA GER LAT LITH NOR SLK SLO ESP SWE SWTZ GB 25.0 30.0 35.0 40.0 45.0 50.0 55.0 60.0 0.500 0.550 0.600 0.650 0.700 0.750 0.800 Inequality-adjusted income index
- 47. AUS BEL BUL CRO CZCH DEN FIN FRAGER LAT LITH NOR SLK SLO ESP SWE SWTZ GB 0.0 10.0 20.0 30.0 40.0 50.0 60.0 0.500 0.550 0.600 0.650 0.700 0.750 0.800 Teza prosperiteta – treba nam rast da zaštitimo okoliš (% neslaganje) Inequality-adjusted income index
- 48. AUS BEL BUL CRO CZCH DEN FIN FRA GER LAT LITH NOR SLK SLO ESP SWE SWTZ GB 10.0 15.0 20.0 25.0 30.0 35.0 40.0 0.500 0.550 0.600 0.650 0.700 0.750 0.800 Rast uvijek šteti okolišu (% slaganje) Inequality-adjusted income index
- 49. Ekonomski napredak će usporiti ako ne brinemo za okoliš (% slaganje) AUS BEL BUL CRO CZCH DEN FIN FRA GER LAT LITH NOR SLK SLOESP SWE SWTZ GB 20.0% 25.0% 30.0% 35.0% 40.0% 45.0% 50.0% 55.0% 60.0% 65.0% 0.500 0.550 0.600 0.650 0.700 0.750 0.800 0.850
- 50. Tvrdoglava poluperiferija? III 2011* EF 2008* ACA (M) AMS (M) Active Degrowth (% disagree) Passive Degrowth (% agree) Previše okoliš,nedo voljno cijene i radna mjesta Rast da zaštiti okoliš Rast uvijek šteti okolišu Napredak će usporiti bez prikladne brige za okoliš Core Europe 0.749 5.59 16.47 8.16 53.4% 39.1% 38.6% 60.9% SP Europe 0.611 4.20 15.29 6.87 45% 22.9% 39.4% 67.6%
- 51. Demokratski potencijal za ‘odrast’ • Odrast-stavovi izraženiji u ostatku svijeta nego u Europi – Teza prosperiteta je dominantno europski fenomen • Siromašna europska semiperiferija ima bliske odrast-stavove ostatku svijeta po pitanju svijesti o ekološkim ograničenjima rasta (Passive Degrowth indicator) – Utjecaji siromaštva i neoliberalne društvene orijentacije u interakciji
- 52. Demokratski potencijal za ‘odrast’ • Razlike u prosperitetu i razina nejednakosti unutar društva prepreke su ‘odrast-politikama’ u Europi – Siromašnije europske zemlje zaostaju za bogatima u podršci odrastu – Globalno je svijest o granicama rasta obrnuto povezana s nacionalnim prosperitetom • Europljani odrastnici: zeleni i proaktivni, spremni na odricanje, zagovaraju redistribuciju, društveno povjerenje – Mlađi: strateške politike za odrast sada – Stariji: svijest o granicama rasta bez strateških odluka sada
- 53. Demokratski potencijal za ‘odrast’ • Socio-ekološka politika na semiperiferiji – kolektivna normativna ograničenja rasta ne ovise o razini nacionalnih prihoda – Odrast kao individualno materijalno odricanje ima veću potporu u bogatijim zemljama • Hrvatska ima dobre preduvjete za promjenu orijentacije prema održivim praksama uz održavanje viših razina razvijenosti, jer polazi sa višeg stupnja razvijenosti, a relativno nižeg ekološkog troška – unatoč visokoj prosječnoj razini razvijenosti, nejednakost je ozbiljan problem za razvojnu putanju Hrvatske – prvo bogaćenje onda odricanje
- 54. • Zašto odrast? – Upozorenja ekoloških ograničenja, autonomija, jednakost • Zašto odrast, ako se odreknemo prirode? – Sadašnja materijalna akumulacija je izrazito nejednaka, akumulacija nije razvoj – tehnologija ne može nadići sva ograničenja, – izostanak zadovoljstva životom – Smanjenje demokracije • Zašto odrast u HR danas? – Visoko razvijeno društvo, visoko nejednako društvo – Podložno ekološkoj krizi zajedno sa svima – Rebound efekt i ekološka modernizacija
- 55. • Odrast nije opravdanje mjera štednje u današnjoj Europi • Odrast nije romantični povratak u pred- modernu Arkadiju seoske proizvodnje • Rujan 2016.g. Budimpešta Vis…
Notas del editor
- Before giving you an outline of our argument, we want to establish the starting points. These we take as givens, starting assumptions that we will not be explaining in the presentation. If you disagree with these, you will disagree with much of what follows. Environmental limits of the type of growth model practiced in the last century (developed followed by developing) Inefficiency of the dominant development model in creating wellbeing for everyone
- Continue at the business as usual path Aim to bring benefits to everyone, along the same model Current development model is driving societies over a cliff; we are living beyond the planet’s capacity to support us.
- Continue at the business as usual path Aim to bring benefits to everyone, along the same model Current development model is driving societies over a cliff; we are living beyond the planet’s capacity to support us.
- Svih: i kapitalističkihi i socijalističkih
- O’Neill 2012: A key research question to answer is which countries should pursue degrowth, which countries can still benefit from economic growth, and which countries are closest to a steady state economy. It seems likely that wealthy countries in Western Europe and North America need to degrow their economies before establishing a steady state. It seems equally likely that poor countries in sub-Saharan Africa can still benefit substantially from economic growth (provided that the benefits of growth are distributed equitably). However, this leaves a vast grey area in between where the appropriate development paths are unclear. Should China continue to pursue its policy of rapid growth, or has resource use already reached an undesirable level? What about India, South America, or Eastern European countries?
- From global perspective, Croatia is in the club of the most developed countries. This graph shows the relationship between GDP per capita and HDI, which is UN-s measure of human development. The relationship is loglinear, which means that after a certain level of material development is reached, further increases in wealth no longer produce improvements in quality of life. This is important to keep in mind since we are constantly under the imperative of economic growth, and facing stark environmental limits at the same time.
- Pitanje energetike i transporta.
- Popravljeni postotci na grafu!!!
- U idealnoj situaciji
- Usporedi sa Steinberger et al nalazima za Ukrajinu, prljavi rast je prva reakcija na krizni pritisak u izostanku promjene paradigme.
- However, when we look at Croatia's position among European countries, we see that it is among the poorer ones – suggesting that an increase in GDP would be beneficial. (though shape of curve similar as in the global distribution – material development dissasocated from quality of life after a turning point )
- This graph essentially confirms the Prosperity Thesis. Strong correlation: ,778** What you see is that as GDP per capita grows, so does individual environmental activation. (components: environmental threats are not exaggerated and are very important; I know what the right actions are and don’t find them difficult even if others won’t join in Range: 16.5- 20: sustainability oriented; 14-16.5: undecided)
- However, when we look at a question in the survey which focuses on the impact of economic growth on the environment, a different picture emerges. As you can see, a country's average wealth does not translate into a bigger proportion of respondents who think that economic growth always harms the environment. Clearly, there is something else that helps spread awareness in the population regarding the incompatibility between growth and sustainability. Figuring out what that is: one of our primary research interests. (in our research there is a host of other such sustainability potential indicators)
- This graph shows the relationship between income inequality (Gini coefficient) and individual environmnetal activation. It shows an inverse correlation, meaning that populations in more unequal societies are less concerned and active about environmental issues. (Correlation: -,579* Range: above 16,5 sustainability oriented)
- When we divided European countries in two groups – more and less affluent – we got an interesting finding. Populations of more affluent countries, like Austria and Finland, are less aware of environmental risks than are populations in less affluent countries like Croatia. We take this finding as an indication that there is something to that thesis about 'environmentalism of the poor'. Perhaps some aspects of environmental devastation are more obvious in less developed societies.
- Kendall tau .538, sig. .002
- My country needs economic growth in order to protect the environment Kendall tau .551 sig. .001
- General statements about growth-environment tradeoff: prosperity weakened and even reversed Kendall tau b=-0.429, sig .033
- Economic progress in my country will slow down unless we take better care of the environment Kendall´s tau_b=-0.407, sig .043
- Nešto o PODEMOS i pitanju spajanja zelenih tema sa temama socijaldemokracije i smanjenja razlika u društvu. Ekonomija središnje navođena? Marx: nismo vlasnici planete nego njezini upravitelji koji ju moraju predati u boljem stanju sutrašnjim generacijama. Kahneman: psihologija donošenja odluka: „nikakva razina svijesti neće prevladati odbijanje žrtvovanja životnog standarda. Nema baš nade.” (LRB 36/20)