U Sveučilišnoj knjižnici u Puli, 29. svibnja 2012. godine u 18,00 sati, dr. sc. Vladimir Lay s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar održao je predavanje i promovirao knjigu Nacionalni interesi razvoja Hrvatske kroz prizmu koncepta održivog razvoja. Predavanje je organiziralo Društvo bibliotekara Istre u sklopu projekta Zelena knjižnica. (Ukupno: 15 korisnika)
2. HRVATSKA - TRI PITANJA:
• ODAKLE DOLAZIMO?
• GDJE SMO STIGLI DANAS?
• KUDA IDEMO?
RAZUMJETI ŠTO SE DESILO, ŠTO NAM
SE DANAS DEŠAVA, RAZUMJETI KAKO
DA STIGNEMO TAMO GDJE ŽELIMO?
A gdje to želimo stići?
3. TRI PITANJA – MALO POBLIŽE:
1. Kako smo se to dvadeset godina
razvijali da smo danas tu gdje jesmo?
2. Globalizacijski kontekst u kojem se krećemo:
je li taj glob. sustav potpora ili propast za
manje konkuretne zemlje/ekonomije?
Lokalizacija i lokalno tržište kao izlaz?
3. Hrvatska 2012 – 2020 i dalje: NACIONALNI
INTERESI RAZVOJA HRVATSKE:
Razvoj kao kretanje k održivosti i afirmacija
nacionalnih razvojnih interesa = interesa ljudi/
naroda koji u Hrvatskoj žive.
Nacionalni ciljevi: opstanak, ravnoteža, napredak.
4. Razvoj u sociološkoj perspektivi
=
vrsta društvene promjene koja dovodi do:
• porasta količine i kvalitete materijalnih i
duhovnih dobara,
• unapređenja društvenih odnosa
• i općeg povećanja kvalitete ljudskog
života, ljudskih prava i sloboda.
5. Nije riječ o bilo kakvom, već:
A. održivom razvoju
B. razvoju koji afirmira ŽIVOT /
interese ljudi/naroda na teritoriju RH
RAZVOJ SE ČITA KAO KRETANJE KA
ODRŽIVOSTI, KA SVE VEĆOJ
SPOSOBNOSTI DRUŠTVA I DRŽAVE U
SMJERU SUSTAVNOG I
DUGOROČNOG SAMOOBNAVLJANJA U
EKOLOŠKOM, EKONOMSKOM I SOCIO-
KULTURALNOM SMISLU .
6. NACIONALNI INTERESI
RAZVOJA
• SE ČITA NAPROSTO KAO INTERES
LJUDI I NARODA NA TERITORIJU RH
ZA RAVNOTEŽNO UNAPREĐENJE
KVALITETE ŽIVLJENJA I OČUVANJE
PRIRODNIH OSNOVA ŽIVOTA.
10. INDEKS RAZVIJENOSTI općina, gradova
i ŽUPANIJA HRVATSKE – LISTOPAD
2010:
DNO: OPĆINA KISTANJE: 16 %
VRH: OPĆINA DUGOPOLJE : 282 %
OPĆINA KOSTRENA: 163%
Raspon: 1 : 10
11.
12. Udio obrazovanog stanovništva (srednja
škola pa na više) u stanovništvu od 16
– 65 godina:
Prosjek RH: 67.3 %
Maximum (grad Zagreb) : 80.3%
Minimum: Koprivničko-križevačka 49.4%
RASPON: 1 : 1.63
20. Ekonomski aktivno stanovništvo (u %)
Nizozemska 63,3
Mađarska 53,5
Rumunjska 51,6
Portugal 51,2
Češka Republika 50,5
------------------------------
Estonija 48,9
Slovenija 48,8
Austrija 48,3
Slovačka Republika 48,0
Irska 46,4
Hrvatska 44,0
Grčka 42,9
--------------------------------
Bugarska 39,9
-----------------------------------------------------------------------------------------------------
Zašto je ovaj udio u jednoj Nizozemskoj čak 63,3% a u Rumunjskoj samo 39,9 %?
Zašto i kako se je Hrvatska našla u ovome temeljnom aspektu ukupne društveno-
razvojne produktivnosti na dnu Europe?
21. Odnos zaposlenih i umirovljenih
• Ugrožava se postojeća razina mirovina čiji je
prosjek ionako nizak i u rujnu 2011. je iznosio
2152 kune.
• Po ukupnu socijalnu i ekonomsku ravnotežu
Hrvatske je opasna tendencija sve većeg broja
umirovljenika u odnosu na broj radno aktivnih.
Ovaj odnos je u rujnu 2011. došao na razinu 1:
1,25. Broj umirovljenika iznosio je u rujnu
2011. 1 211 299.
• Ovaj odnos se sustavno pogoršava jer
stanovništvo u prosjeku stari. Tko će stvarati
penzije za sve veći broj umirovljenika?
23. Kretanje BDP u Hrvatskoj od 1941. –
2011.
• 1941. - 1951.: - 0.3%
• 1952. - 1965.: + 9.5%
• 1966. - 1979.: + 6.3%
• 1980. - 1990.: + 0.5%
• 1991. - 1995.: - 4.7%
• 1995. - 2000.: + 3.8%
• 2001. – 2010: + 2.4%
---------------------------------------------------------
• 2009. = minus 5.8 % u odnosu na 2008
• 2010. = minus 1.2% u odnosu na 2009
24. Plaće od 2007. idu lagano na niže!
Od ožujka 1997. do ožujka 2002. prosječna je plaća
povećana s 2271 na 3622 kune ili 59,5 posto. Cijene (u
maloprodaji) su u istom razdoblju rasle 22,2 posto, što
znači da je u pet godina od 1997. do 2002. tako mjerena
prosječna realna plaća narasla oko 30 posto ili oko 5,5
posto u prosjeku godišnje.
Od ožujka 2002. do ožujka 2007. rast se odvijao
sporijim tempom: prosječna je plaća povećana s 3622 na
4788 kuna ili 32,2 posto, ali su cijene u tom razdoblju
rasle 12,9 posto. To znači da je prosječna realna plaća
rasla oko 17 posto ili oko 3,2 posto u prosjeku
godišnje.
Od ožujka 2007. do ožujka 2012. prosječna je plaća
povećana s 4788 na 5499 kuna ili 14,9 posto. Cijene su
u istom razdoblju narasle 15,9 posto. Prema tome,
realna je plaća u ovih pet godina pala oko 1 posto, ili
oko 0,2 posto u prosjeku godišnje.
25. Rezime učinka razvoja RH
1990.- 2010.
& EKONOMSKO KRETANJE KA
NEODRŽIVOSTI
& rast zaduživanja, život na osnovu tuđe
akumulacije;
& sustavno veća potrošnja od proizvodnje;
& pad BDP i kvalitete življenja;
& od 2008 /2009 nadalje: masovno siromašenje i
oštra regionalna razvojna polarizacija Hrvatske;
& porast nezaposlenih, 175 000 nezaposlenih
mladih od 24 – 35 godina /proljeće 2012./
26. Procesni i strukturalni razlozi:
• Ratna razaranja;
• Pretvorba kao ozakonjena pljačka društvene
imovine manjine umjesto upotrebe te imovine za
razvoj;
• Loše upravljanje zemljom: nesposobne i
nepoštene elite; privatizacija društvenih
resursa, pljačka, krađa, korupcija – slaba pravna
država;
• Spora i inertna, skupa i neučinkovita državna
uprava;
• Neracionalna teritorijalna organizacija života -
preveliki broj neproduktivnih gradova i općina;
27. • Neproduktivno ponašanje ljudi (neodrživa
potrošnja, preslaba ukupna proizvodnja,
MANJAK RADA,
• Manjak investiranja i potpornih uvjeta za
poduzetništvo;
• Starenje stanovništva; odnos aktivni –
umirovljeni se pogoršava;
• Nedostatna količina i kvaliteta znanja;
ekonomija znanja;
• Bogati prirodni resursi – slaba resursna
ekonomija (24% u svijetu) s poentiranjem
kroz finalne proizvode.......
28. HRVATSKA < - > ISTRA
• Kad bi druge regije u Hrvatskoj po nizu
pokazatelja (znanju, zaposlenosti, BDP,
konkuretnosti, kretanju broja stanovnika, multi-
etničnosti, toleranciji...) bile kao ISTRA???!!!!!
***
• Da li je način razvoja turizma u Istri dugoročno održiv?
• Da li je apartminizacija obale, posebno zapadne o.k.?
• Kako se čuva biološka raznolikost u Istri, istarske šume?
• Kako je organizirano javno zdravstvo u Istri? Kakva je
bolnica u Puli?
• Ima li siromašnih, bijednih i gladnih u Istri?
• Može li Muzil postati javno dobro za sve građane?
30. Je li globalizacijski ekonomski
sustav (“novi društveni
poredak”) potpora ili
DUGOROČNO VODI u
propast manje konkuretne
zemlje / ekonomije? PA I ZA
HRVATSKU?
PARALELNO JAČANJE
LOKALIZACIJE, LOKALNOG TRŽIŠTA
kao vrijedan proces, čak možda, kao
razvojni izlaz ZA ZEMLJE KAO
HRVATSKA?
32. Neoliberalini, divlji kapitalizam –
reducira život na konkurenciju i
profit
= diktatura kapitala.
Napada život i smanjuje
ekološku, socijalnu i lokalnu
ekonomsku održivost
= razvoj kao kretanje od
održivosti
=protu-razvoj
33. •Diktatura kapitala nad životom ne vodi
socio-kulturalnoj održivosti;
globalizacijske aktere ne zanima identitet,
nacionalni interes, socijalna integracija.
Samo profit. Profit pod svaku cijenu.
•Diktatura kapitala ne brine za ljude i prirodu
– rauba ih, zlorabi, ranjava, uništava i ubija;
djeluje protiv ekološke održivosti;
34. • Diktatura kapitala i profita
pomaže najjačim ekonomijama
– državama /one koje nisu
konkuretne zamiru, ne mogu
prodati svoju robu na svijetskom
tržištu; ZATIRE SE I LOKALNA
EKONOMIJA ZA LOKALNE
POTREBE LOKALNIH LJUDI!
Raste ekonomska neodrživost.
Lokalizacija kao obrana života!
35. Ekonomija (oikonomia) bez
produkcije roba i usluga?!?
• RELATIVNO SMANJENJE MATERIJALNE
PROIZVODNJE U HRVATSKOJ, ALI I U
EUROPI, ...........DEINDUSTRIJALIZACIJA????
• SVIJET PORASTA PROIZVODNJE PROIZVODA =
KINA, B.R.I.K., I SL...
• Bez stvaranja novih vrijednosti nema razvoja.
• Trgovina, mešetarenje, spekulacije nisu tvorne po
razvoj, koriste tek profitu dijelova.
----------------------------
• Na primjer: Koliko Hrvatska, koliko Istra proizvodi hrane?
A koliko se uvozi? Koliko bi mogla proizvoditi?
37. Nacionalni interesi – ciljevi
razvoja RH
A. ODRŽIVA (RE)PRODUKCIJA
OSNOVA ŽIVOTA I OPSTANKA:
• Zaštiti i održivo koristiti pa i kapitalizirati
prirodne sustave;
• Održivo proizvoditi i trošiti hranu;
• Održivo proizvoditi i trošiti energiju;
38. B. VERTIKALNA I
HORIZONTALNA KOHEZIJA
DRUŠTVA
• USMJERAVATI DUGOROČNO RAZVOJ
U SMJERU SMANJENJA SOCIJALNO-
EKONOMSKIH RAZLIKA IZMEĐU
LJUDI, GRUPA, PRIPADNIKA
DRUŠTVA;
• USMJERAVATI RAZVOJ U SMJERU
RAZVOJA SVIH REGIJA I DIJELOVA
HRVATSKE (regionalni razvoj,
decentraliazcija, optimalizacija korištenja
prirodnih resursa Hrvatske...)
39. C. ODRŽIVA PROIZVODNJA I
POTROŠNJA + PODIZANJE
RAZINE ZNANJA U DRUŠTVU
• JAČATI PROIZVODNJU ROBA I
USLUGA;
• USMJERAVATI POTROŠNJU U
ODRŽIVE RAZMJERE I OBLIKE – CILJ:
RAVNOTEŽA PROIZVEDENOG I
POTROŠENOG;
• PODIZATI RAZINU ZNANJA I UMIJEĆA
U DRUŠTVU;
40. RAZGOVOR, PITANJA - izvolite!
Razvoj Hrvatske, razvoj Istre?
• 2013 - SUTRA!
• 2014
• 2015
• 2020 - USKORO!
• 2050.....ZA VAŠIH ŽIVOTA, AKO STE
DANAS STUDENTI ??!!!
