Zelena knjižnica je projekt Društva bibliotekara Istre koji se kroz Radnu grupu za zelene knjižnice sustavno širi na nacionalni nivo.

1. Edukacijom do održivog društva
Ivan Kraljević
viši knjižničar
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Sveučilišna knjižnica
Petar Lukačić
dipl. knjižničar
Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“
Koprivnica

2.  Od polovice 20. stoljeća bilježimo izrazito nepovoljne promjene u okolišu
uzrokovane golemim porastom ljudske populacije, industrijalizacije i
agrarizacije.

3.  Privreda se u pravilu zasniva na neetičkoj i dugoročno neodrživoj proizvodnji
koja gomila otpad, zagađuje i ugrožava život na planetu.

4.  Javni interes je sve slabije zaštićen pred privatnim što uzrokuje probleme koji se
očituju na planetarnom nivou. Brojne su vrste ugrožene do propadanja. Ugroženo je i
ljudsko zdravlje, ali i zdravlje društva kao takvog. Čovjek je vlastitim djelovanjem radi
profita i neodrživog komfora ugrozio vlastitu, ali i budućnost svojih potomaka.

5.  Da bi se sanirala šteta, potrebno je hitno i mudro djelovati. Nužna je edukacija koja će
mijenjati obrasce ljudskog odnosa prema prirodi iz parazitskog u simbiotski, tj. iz
neodrživog u održivi.

6.  Svatko od nas može doprinijeti, a knjižnice kao i
uvijek, trebaju biti svjetionici i rasadnici znanja
koji će sijati sjeme novih ideja za održivo i
zdravo društvo, društvo koje će voditi brigu o
našem jedinom staništu - planeti Zemlji.

7.  Ideja zelenih knjižnica krenula je iz Pule 2011. godine kao istoimeni projekt Društva
bibliotekara Istre. U projekt su bile uključene narodne knjižnice iz: Pazina, Pule,
Umaga, Novigrada, Labina, Poreča, Buzeta i Rovinja, Sveučilišna knjižnica
Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, ali i mnoge druge institucije.

8.  Cilj projekta je edukacija javnosti i širenje svijesti o održivom društvu i nužnosti zaštite
okoliša i to kroz: mrežne stranice Zelene knjižnice, projekcije dokumentarnih filmova,
stručna predavanja, tribine i promocije knjiga ekološke tematike.

9.  Od 2011. do kraja 2015. godine održano je 125 aktivnosti na kojima je sudjelovalo
6000 korisnika. U prosjeku, radi se o dvije do tri aktivnosti mjesečno. Sve o
aktivnostima objavljuje se na mrežnim stranicama www.zk.dbi.hr te na Facebook
stranici www.facebook.com/zelenaknjiznica .

10.  Nakon prezentacije projekta Zelena knjižnica na 38. Skupštini Hrvatskoga
knjižničarskog društva u Osijeku u projekt se uključuje Knjižničarsko fruštvo Šibenik i
Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić" Šibenik koji prvu aktivnost organiziraju 2012.
godine.

11.  Knjižnica i čitaonica “Fran Galović” Koprivnica 2013. godine pokreće program
nazvan Zelena knjižnica pod sloganom Zajedno u brizi za okoliš u suradnji s
Udrugom za održivi razvoj Hrvatske (UZOR HRVATSKE).

12.  Na 39. Skupštini Hrvatskog knjižničarskog društva održanoj
u Splitu u 2014. godini formirana je Radna grupa za Zelene
knjižnice sa sljedećim članovima: Edita Bačić (Pravna
knjižnica Sveučilišta u Splitu), Melinda Grubišić Reiter
(Knjižnica Juraj Šižgorić, Šibenik), Dijana Sabolović-Krajina
i Petar Lukačić (Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“
Koprivnica) te u svojstvu predsjednika Ivan Kraljević
(Sveučilišna knjižnica Juraj Dobrila u Puli).
 Radna grupa je postavila cilj stvoriti mrežu knjižnica
zainteresiranih za sudjelovanje u već pokrenutom uzorku
rada projekta Zelena knjižnica.

13. Za 2015. godinu Grupa je odlučila ostvariti sljedeće ciljeve:
 napraviti online anketu među hrvatskim knjižničarima kako
bi pronašli zainteresirane knjižničare za sudjelovanje u
projektu
 održavati predavanja o projektu Zelena knjižnica
 stvaranje mreže zainteresiranih knjižničara kroz društvene
mreže

14.  U veljači 2015. godine online anketa poslana je svim Matičnim službama u Hrvatskoj
koje su proslijedile anketu svim knjižnicama na svom području te je ispunjavanje iste
završilo u travnju.
 Glavni cilj bio je ustanoviti koje su knjižnice zainteresirane za sudjelovanje u
postojećem obrascu rada projekta Zelena knjižnica.

15. školske
knjižnice
58%
narodne
knjižnice
29%
visokoškolske
knjižnice
10%
specijalne
knjižnice
3%
 Anketu je ispunilo 174 knjižničara iz
raznih knjižnica što bi značilo da je
anketom obuhvaćeno 10% svih
knjižnica u Hrvatskoj.
Na anketu je najviše odgovorilo knjižničara
iz:
 školskih knjižnica (58%)
 narodnih knjižnica (29%)
 visokoškolskih knjižnica (10%)
 specijalnih knjižnica (3%)

16.  23% knjižničara odgovorilo je
da su upoznati s projektom
 37% je djelomično upoznato
 36% nikad nije čulo za projekt
 4% neodgovorenih
upoznati
23%
djelomično
upoznati
37%
nikad čulo
36%
neogovorenih
4%

17.  57% knjižničara odgovorilo je
da nisu upoznati sa sličnim
projektima
 30% ih je djelomično upoznato
 10% je upoznato
 3% bez odgovora.
upoznati
10%
djelomično
upoznati
30%
nisu upoznati
57%
neogovorenih
3%

18.  86% knjižničara odgovorilo je da
nisu upoznati sa sličnim projektima
izvan Hrvatske
 10% ih je djelomično upoznato
 3% bez odgovora.
djelomično
upoznati
14%
nisu upoznati
82%
neogovorenih
4%

19.  93%, odgovorila je da knjižnice
trebaju biti uključene u takve
edukacije
 6% nije sigurno u to
 1% bez odgovora
DA
93%
nije sigurno
6%
neogovorenih
1%

20.  30% knjižničara je odgovorilo da
su uključili „zelene teme“ u svoje
redovite programe
 66% nije uključeno
 4% bez odgovora
uključeni
30%
nisu uključeni
66%
neogovorenih
4%

21.  73% zainteresirani za
sudjelovanje u projektu
 14% nije zainteresirano
 13% bez odgovora
zainteresirani
73%
nisu
zainteresirani
14%
neogovorenih
13%

22.  4% knjižnica ima posebnu
mrežnu stranicu
 90% nema
 6% bez odgovora
ima stranicu
4%
nema stranicu
90%
neogovorenih
6%

23.  5% knjižnica je odgovorilo pozitivno
 85% negativno
 10% bez odgovora
DA
5%
NE
85%
neogovorenih
10%

24.  Nakon analiziranja ovih rezultata možemo zaključiti da
su knjižničari zainteresirani za umrežavanje u sklopu
projekta Zelena knjižnica te da je svijest o zaštiti
okoliša već razvijena među knjižničarima zajedno sa
željom da sudjeluju u razvijanju i ponudi tema o zaštiti
okoliša za svoje korisnike
 Stoga će, u svojem budućem radu, Radna grupa za
Zelene knjižnice nastaviti nuditi informacije i poduku za
knjižničare
 Informacije će se sastojati od predavanja i radionica te
promocije održivog razvoja u društvu

25.  Do sada je održano nekoliko predstavljanja koncepta projekta Zelena knjižnici i to u
Puli, Osijeku, Splitu, Slavonskom Brodu, Cape Townu, Karlovcu i Zagrebu.
 Svrha predavanja je podizanje svijesti o nužnosti uključivanja u ovakve projekte,
motiviranje knjižničara i dijeljenje iskustva i znanja o provedbi projekta.

26.  U svibnju 2015. Radna grupa započinje Zajedničku akciju Pokrenimo zelene
knjižnice kao svojevrsnu motivaciju knjižnicama da po uzoru na postojeći projekt
planiraju svoje daljnje samostalne aktivnosti.
 Akcija započinje projekcijama filmova s ovogodišnjeg E?! - Okolišnog film
festivala, čije je prikazivanje omogućila Zelena akcija.
 Do rujna 2015. godine u akciju se uključilo 66 knjižnica, a očekivanja su da će se do
kraja godine taj broj povećavati.
 Prekid, 52 min
 Poslije izljeva, 35 min
 Sjemenke permakulture“, 90 min
 Obrisi održive budućnosti - energetika“ 30 min
 Frakiranje Patagonije“ 45 min

27.  Lyonska deklaracija (2014.) naglašava da je povećani pristup informacijama i
znanju, podupirući univerzalnu pismenost, osnovni stup održivog razvoja.
 Projekt Zelena knjižnica omogućava pristup „zelenim“ informacijama i kritičkom
pogledu na „zelene“ teme.

28.  dr. sc. Dražen Šimleša se još 2012. godine nakon
gostovanja u Puli u sklopu Zelene knjižnice zapitao zašto
se nešto tako ne organizira i drugdje u Hrvatskoj?
 isto pitanje su postavljali i mnogi drugi predavači i
korisnici projekta Zelena knjižnica.

29.  Živimo u presudnom trenutku kada sustav ne čini dovoljno na osvještavanju i
poduzimanju mjera koje bi barem ublažile štetu koju činimo na planetarnom nivou.

30.  Nepobitna je činjenica da imamo samo jednu planetu za
život i djelovanje te je prioritet i dužnost, ali i pitanje
opstanka da mijenjamo trenutnu štetnu paradigmu i
naučimo živjeti održivo i planetarno odgovorno.
 Doprinos takvoj promjeni bi trebao postati misija knjižnica,
a hrvatske knjižnice su upravo na tom putu umrežavanjem
u lanac zelenih knjižnica.

32. Aktivnosti, 2011.
 Projekcija filma DOM, Yanna Arthusa Bertranda iz 2009. god.
 Pula, Odjel za ekonomiju i turizam, prosinac 2010.
 Kino Valli, tri projekcije, travanj 2011. 600 korisnika
“Djelovati” - u toj se riječi krije čitava
ambicija filma Dom.
Preostaje nam jedva 10 godina da
okrenemo trendove i prihvatimo
činjenicu da nas prekomjerno
iskorištavanje resursa vodi u propast
te da trebamo mijenjati način na koji
ih trošimo.

33. Aktivnosti, 2011.
 Dražen Šimleša - Ekološki otisak: Kako je razvoj
zgazio održivost
 Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; travanj
 Gradske knjižnice Umag i Pazin; svibanj
Ekološki otisak je indikator kojim
mjerimo utjecaj ljudi na planet.
Računa se u globalnim hektarima
pri čemu tragamo za odgovorom
koliko je potrebno površine da
zadovoljimo sve naše potrebe
(energija, transport, hrana, otpad,
infrastruktura, voda i drugo).
150 korisnika

34. Aktivnosti, 2011.
 Projekcija filma Priča o stvarima s Annie Leonard, 2007.
 Knjižnice: Pula, Buzet, Labin, Pazin; svibanj - 200 korisnika
Film govori o našoj
opsjednutošću
stvarima, odnosno
o neodrživom
razvoju
potrošačkoga
društva u kojem
živimo.

35. Aktivnosti, 2011.
 Irena Vukmanov Šimokov & Kristina Afrić Rakitovac:
Fair Trade - sustav pravedne trgovine
 Sveučilišna knjižnica u Puli; svibanj - 20 korisnika
Fair Trade jamči bolju
pogodbu za proizvođače
iz zemalja trećeg svijeta.
Vizija Fair Trade-a je
svijet u kojem su pravda
i održivi razvoj okosnica
trgovine, a krajnji cilj je
ukidanje siromaštva.

36. Aktivnosti, 2011.
 Vjeran Piršić – Sukob neoliberalne paradigme i
koncepta održivog razvoja – trajni generator
devastacije Hrvatske
 Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; lipanj - 50 korisnika
U predavanju je bilo riječi o
sukobu javnog i privatnog
interesa, pri čemu javni interes
sve češće brani samo slabašno
civilno društvo, a političke elite
sve više brane primarno
privatne interese pogotovo kada
im kapital plaća troškove
izbornih kampanja.

37. Aktivnosti, 2011.
 Zoran Skala – Kako se lokalno nositi s krizom?
 Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; lipanj - 50 korisnika
Bez razumijevanja korijenskih uzroka
krize, prema njoj se ne možemo ni
racionalno postaviti.
Ukoliko shvatimo situaciju i prihvatimo
realnost nekih fizičkih ograničenja u
koja se moramo uklopiti, vidjet ćemo da
su nam rješenja na dohvat ruke i
prvenstveno su lokalna. Možda više ne
možemo živjeti raskošnije, ali sigurno
možemo kvalitetnije.

38. Aktivnosti, 2011.
 Valter Buršić : Šuma i biološka raznolikost
 Sveučilišna knjižnica u Puli; rujan - 50 korisnika
Krčenje kišnih tropskih šuma je gorući
problem jer se nestankom drveća plodna
zemlja brzo pretvara u pustinju koja se
širi. U čitavom svijetu šume nestaju
deset puta brže nego što ih uspijemo
pošumiti.
Na sreću, Hrvatska se ne uklapa u ovu
statistiku, a za to je zaslužna i šumarska
struka te dobra pravna regulativa.

39. Aktivnosti, 2011.
 Emir Komić: Zdravo, besplatno i nužno: preživjeti u
šumi
 Projekcija filma Istina o mesu (2007.)
 Sveučilišna knjižnica u Puli; listopad - 60 korisnika
Svjetski dan vegetarijanstva
obilježava se s ciljem poticanja
ljudi da razmisle o etičkim,
ekološkim, zdravstvenim i
humanitarnim prednostima
vegetarijanskog načina života.

40. Aktivnosti, 2011.
 Mladen Domazet: Klima 2047.g.
 Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; studeni - 80 korisnika
Jedan od ciljeva predavanja je
potaknuti pojedinca da osvijesti
projicirana očekivanja stanja
bio-fizikalne okoline u kojoj će
živjet 2047.g., uz moto:
klimatski sam skeptik, hoću
li imati prijatelja 2047.g.?.

41. Aktivnosti, 2011.
 Zoran Skala: Postkarbonski gradovi – Planiranje za
doba energetske i klimatske neizvjesnosti
 Predstavljanje priručnika Postkarbonski gradovi autora Daniela
Lercha
 Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; studeni - 75 korisnika
Smanjimo potrošnju i
proizvodimo lokalno!
Što više energije, hrane i ostalih
osnovnih dobara zajednica bude
mogla osigurati iz vlastitih izvora,
to će biti manje osjetljiva na
nestabilne i rastuće cijene
energije, a i manje će pridonositi
klimatskim promjenama.

42. Aktivnosti, 2011.
 Projekcija filma U tranziciji (GB, 2009) i rasprava o
tranzicijskom pokretu
 Sveučilišna knjižnica u Puli; studeni - 20 korisnika
 Početak Inicijative Pula u tranziciji!
Tranzicijski pokret je odgovor
zajednica diljem svijeta na globalne
probleme naftnog vrhunca i klimatskih
promjena.
“U tranziciji” prikazuje zajednice koje
su stvorile vlastite lokalne valute,
započele sadnju drveća, koje
uzgajaju hranu, dijele zemlju,
surađuju s lokalnim vlastima u
donošenju odluka itd.

43. Aktivnosti, 2011.
 Vjeran Pirić : Električni i elektronički otpad
 Sveuč. knjiž. u Puli / Gradska knjiž. Labin; prosinac - 25 korisnika
EE otpad nije obično smeće nego opasan
otpad. Elektronika, kao što su mobilni
telefoni, računala i televizori, sadrži mnoge
toksične tvari kao što su olovo, kadmij i živa.
Preporuka:
• kupujte manje elektronike
• omogućite ponovo korištenje
funkcionalne elektronike
• reciklirajte opremu koja više nije
funkcionalna

44. Aktivnosti, 2011.
 Zelena knjižnica je u 2011. povezala neke udruge i aktiviste
koji su počeli zajednički djelovati pod nazivom Inicijativa
Pula u tranziciji
 Društvo bibliotekara Istre, Tranzicijska Pula, Gradska
radionica, Istarski eko proizvod, Zaklada za poticanje
partnerstva i razvoja civilnog društva
Budemo li čekali državu, možda bude prekasno.
Budemo li djelovali sami, možda bude premalo.
Budemo li djelovali zajedno, možda bude dovoljno i
na vrijeme.
P U T

45. Aktivnosti, 2012.
 Tribina Pula na solarni pogon
 Zoran Skala, Vjeran Piršić i Ljubomir Miščević
 predstavnici Sveučilišta, Grada, Županije, udruge i dr.
 Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; siječanj - 70 korisnika
Zašto je solarna energija
budućnost Pule?
• pulski studentski kampus i
sveučilišna knjižnica kao pametne
zgrade sa solarnim ćelijama i
kolektorima
• solarna elektrana na Rojcu

46. Aktivnosti, 2012.
 Projekcija filma Crno zlato (režija: braća Francis, SAD, 2006.)
 Sveučilišna knjižnica u Puli; veljača - 40 korisnika
 Gradske knjižnice: Pazin, Buzet, Labin; ožujak – 17 korisnika
Najprovokativnij dokumentarni
film 2006. godine!
“Crno zlato” razotkriva
istinu iza svakog cappuccina
i zahtijeva od svakoga od nas
da se probudimo i pomirišemo
istinu o kavi.
Nakon ovoga filma kava više
nema isti okus!

47. Aktivnosti, 2012.
 Nenad Kuftić: Zeleno poduzetništvo
 Ivan Mihovilović: Korak do eko markice
 Sveučilišna knjižnica u Puli, veljača, 50 korisnika
Ekološka poljoprivreda:
•samozapošljavanje
•projekt grupe solidarne
razmjene kao zatvoreni
krug proizvođača i
potrošača.
•eko markice

48. Aktivnosti, 2012.
 Moć zajednice: Kako je Kuba preživjela naftnu krizu
(53 minute, režija: Faith Morgan, SAD, 2006.)
 Sveučilišna knjižnica u Puli, ožujak (30 korisnika)
Slomom Sovjetskog saveza ’90-tih,
gospodarstvo Kube doživljava šok.
Uvoz nafte smanjen je za više od
polovice, a hrane za 80%. Kriza koju su
Kubanci prozvali “Posebno razdoblje”
natjerala ih je da se hrane zdravije i žive
održivije.
Film govori o budućnosti koja nas sve
čeka nakon što se potroši veći dio
svjetskih zaliha nafte.

49. Aktivnosti, 2012.
Plaćamo li svojim zdravljem tehnološki napredak i
primjenu znanstvenih otkrića?
Imamo li potpune informacije o svemu što konzumiramo
kao potrošači svakoga dana?
Koliko smo uistinu svjesni opasnosti koje nam donose
rješenja za lakši i ugodniji život?
Zatvaramo li svjesno oči pred drugom stranom napretka?
 Valerije Vrček: Druga strana potrošačkog raja: u
klopci između bolesti i zdravlja
 FET, travanj (40 korisnika)

50. Aktivnosti, 2012.
Predavanje se održava 17.04., na Svjetski dan borbe
seljaka, upravo zato da bi im se pružila simbolična
podrška.
Oni se bore protiv otimanja zemlje, za sustav prehrane na
principima agroekologije (da našim potrebama
prestanemo uništavati planet) i za suverenitet u prehrani
(imamo li ikakav suverenitet, ako ga nemamo barem u
prehrani?!).
Današnji globalni sustav prehrane uvjetovan energijom,
klimom, vodom, privatizacijom sjemena, privatizacijom
čitavog prehrambenog lanca i otimanjem zemlje puca po
šavovima..
 Zoran Skala: Problematika proizvodnje hrane u
21. stoljeću
 FET, travanj (90 korisnika)

51. Aktivnosti, 2012.
 Vladimir Lay: Nacionalni interesi razvoja Hrvatske kroz
prizmu koncepta održivog razvoja
 Sveučilišna knjižnica u Puli, svibanj - 18 korisnika
Knjiga je posvećena sociologijskoj
interpretaciji nacionalnih interesa razvoja
Hrvatske kroz prizmu koncepta održivog
razvoja.

52. Aktivnosti, 2012.
 Zoran Skala: Postkarbonski gradovi – Planiranje za
doba energetske i klimatske neizvjesnosti
 Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; studeni - 75 korisnika
Ratnik smeća (2007.) je dugometražni dokumentarni film
koji donosi epsku priču američkog arhitekta Michaela
Reynoldsa o njegovoj borbi za uvođenje radikalno održivog
stanovanja.
Zamislite kuću koja se sama zagrijava, koja ima vlastitu vodu i na kojoj
uzgajate vlastitu hranu. Zamislite da ne trebate skupu tehnologiju, da se
sav otpad reciklira i da kuća ima vlastiti izvor energije. A sada zamislite da
takvu kuću može graditi bilo tko, bilo gdje i to od materijala koje društvo
baca u smeće.

53. Aktivnosti, 2012.
 Dražen Šimleša: Kako nahraniti svijet?
 Sveučilišna knjižnica u Puli; listopad - 120 korisnika
Predavanje o odnosu hrane i čovjeka,
kontrolorima proizvodnje hrane, ciljevima
kontrole hrane, problemu gladi usred obilja
proizvedene hrane te poziciji Hrvatske u odnosu
na navedenu problematiku.

54. Aktivnosti, 2012.
 Mirela Holy: Održivi razvoj u Hrvatskoj s naglaskom na Istru
 FET; listopad - 150 korisnika
predavanje iz područja održivog razvoja
izuzetno dobre posjećenosti javnosti i medija te
jako zanimljive završne rasprave.

55. Aktivnosti, 2012.
 Mladen Šolić - Umijeće življenja: Iz kuta jednog ekologa
 Sveučilišna knjižnica u Puli; studeni - 8 korisnika
Sve vrste koje danas žive na Zemlji ili su na njoj živjele
tijekom nekih ranijih razdoblja njene 4,5 milijarde duge
povijesti imale su nešto zajedničko – ovladale su
umijećem življenja. Umijeće življenja podrazumijeva
uspješnost u dvjema vještinama – preživljavanju i
razmnožavanju, jer samo ova kombinacija vještina
osigurava ostvarivanje krajnjeg cilja – prosljeđivanje
vlastitih gena u budućnost..

56. Aktivnosti, 2012.
 Mladen Domazet. Održivi razvoj: može li se obrazovati za
promjenu?
 FET; prosinac - 75 korisnika
Dok potreba za promjenom razvojne putanje na
globalnoj razini postaje sve očiglednija kako se
nejednakosti među dijelovima svijeta povećavaju, a
promjena globalnih klimatskih uvjeta približava
tmurnim upozorenjima znanstvenika, u široj javnosti
u Hrvatskoj izostaje razumijevanje i sudjelovanje u
promjeni političke orijentacije prema ekološki
održivom društvu.

57. Aktivnosti, 2013.
 Lidija Gajski: Sukob javnog i privatnog interesa u farmaciji i medicini
 Sveučilišna knjižnica u Puli; studeni - 150 korisnika
Zadnjih nekoliko desetljeća rast biomedicinskih
istraživanja i novi zakoni povećali su suradnju
medicine i industrije. Financiranje od strane
privatnih poduzeća stvara podvojenu lojalnost
glavnih aktera u medicini i zdravstvenoj skrbi. To
je vidljivo u različitim područjima – znanosti,
obrazovanju, kliničkoj praksi i upravljanju.
Uz pomoć medicinskih stručnjaka u sukobu
interesa, moderna medicina sve više liječi zdrave
ljude, uskraćujući ograničene resurse onima koji
doista trebaju zdravstvenu skrb.

58. Aktivnosti, 2013.
 Ranko Tadić: Zdravlje ili otrovi u vašem tanjuru – u čemu je bit
ekološke proizvodnje i potrošnje hrane?
 Sveučilišna knjižnica u Puli; veljača - 60 korisnika
o opasnostima proizvoda konvencionalne
neekološke poljoprivrede, koja još uvijek bez
ikakvih ograničenja koristi pesticide, antibiotike i
druge štetna kemijska sredstva, iako su
medicinska istraživanja već odavno dokazala
štetnost takvih prehrambenih proizvoda i po
zdravlje ljudi i na okoliš

59. Aktivnosti, 2013.
 Bernard Ivčić: O ekoaktivizmu
 Sveučilišna knjižnica u Puli; veljača - 10 korisnika
Što je ekoaktivizam?
Kada i gdje je nastao?
Koji su najaktualniji okolišni
problemi u Hrvatskoj?
Koji su uspjesi okolišnog aktivizma?
Što ja kao pojedinac mogu
promijeniti?

60. Aktivnosti, 2013.
 Zoran Skala : O krizi i ekonomskom laboratoriju zajednice
 FET; ožujak - 20 korisnika
Post Carbon Institut ne vjeruje u
brzi izlazak iz krize vladinim
mjerama i međunarodnim
dogovorima, ali vjeruje da se puno
može postići samoorganiziranjem
na lokalnoj razini. Jedan od njihovih
prijedloga je “EKONOMSKI
LABORATORIJ ZAJEDNICE”.
http://zk.dbi.hr/?p=120

61. Aktivnosti, 2013.
 U Tranziciji 2.0
 Sveučilišna knjižnica u Puli; ožujak - 22 korisnika
Tranzicijski pokret je svojevrsni društveni eksperiment
kojim se nastoji pronaći alternativan, optimističan i
proaktivan načini proizvodnje i života u ovim nesigurnim
vremenima.
https://www.youtube.com/watch?v=XKN3RLkEGfM

62. Aktivnosti, 2013.
 TASTE THE WASTE (Okusi smeće)
 Goethe-Institut Kroatien – Jestivi grad
 90 korisnika
Njemački dokumentarni film iz 2011. godine koji se bavi
globalnim problemom bacanja i uništavanja hrane.
Konvencionalna poljoprivreda je odgovorna za trećinu
stakleničkih plinova, a iz hrane koja truli u smeću u
atmosferu odlazi i štetni metan, plin koji je čak 25 puta
štetniji od ugljičnog dioksida. Drugim riječima, sustav koji
pola proizvedene hrane baca u smeće, uzrokuje i
klimatske promjene. Kad bi uspjeli spasiti makar pola
bačene hrane, učinak na klimu bio bi isti kao da uklonimo
četvrtinu svih automobila.

63. Aktivnosti, 2013.
 Loris Dilena: O starim biljnim sortama Istre
 Sveučilišna knjižnica u Puli; svibanj - 60 korisnika
o starim sortama voća i povrća s lokalnim dijalektalnim
nazivima, važnosti i načinima održavanja germoplazme
(DNA), mogućnostima oporavka starih sorti te njihovoj
važnosti u ekonomiji i turizmu

64. Aktivnosti, 2013.
 Mate Kapović: Tko nam je kriv, sami smo ih izabrali? Iluzija demokracije
 Sveučilišna knjižnica; rujan - 27 korisnika
Živimo li doista u demokraciji?
Može li se sistem u kojem izbori gotovo potpuno ovise
o novcu doista nazvati demokracijom?
Postoji li alternativa ili je to samo puka utopija?
Je li demokratski da neki žive u dvorcima, dok su drugi
osuđeni na kopanje po smeću?
Zašto se izabrani predstavnici ne mogu opozvati i zašto
nam ne daju da izravno odlučujemo?

65. Aktivnosti, 2013.
 Miroslav Ambruš-Kiš : O zajamčenom temeljnom osobnom prihodu
 SKPU; rujan - 17 korisnika
Zamisao se sastoji o potpunom napuštanju
mirovinskih i socijalnih sustava te državnih
institucija koje skrbe o nezaposlenima,
oporezivanja u te svrhe i raspuštanju svih državnih
struktura koje s time imaju neke veze u zamjenu za
zajamčeni prihod svakom državljaninu od kojega je
moguće pristojno živjeti i bez rada.
https://www.youtube.com/watch?v=lqXXO0GGNRI

66. Aktivnosti, 2013.
 Ponosna zelena vatra: bitka za planet na kojem živimo
 Kino Valli; studeni - 230 gledatelja
 ZEFF i Ekološko socijalni forum
američki dokumentarni film iz 2012. godine o razvoju
pokreta za zaštitu okoliša od 60-ih godina pa sve do
današnjih dana
https://www.youtube.com/watch?v=94zbq5Vaod0

67. Aktivnosti, 2013.
 Manifestacija Pazi što jedeš
 projekt Etnografskog muzeja u Istri i udruge Istarski eko proizvod
 Dom hrvatskih branitelja
suradnja u organizaciji

68. Aktivnosti, 2013.
 Sharkwater
 Kino Valli; prosinac - 100 gledatelja
 ZEFF i Ekološko socijalni forum
višestruko nagrađivani kanadski
dokumentarni film iz 2006. godine koji
raskrinkava uvriježene stereotipe i medijsko
prikazivanje morskih pasa kao krvožednih
čudovišta koja su opasna za čovjeka te
otkriva stvarnost ovih životinja kao glavnih
stupova u evoluciji mora
https://www.youtube.com/watch?v=te5MeQUX4kk

69. Aktivnosti, 2014.
 Bruno Motik: Permakultura kao globalna društvena promjena
 SKPU; siječanj - 65 korisnika
Suočeni smo s dva velika problema za koja za sad
nemamo rješenja, a to su: klimatske promjene i
jednostavna činjenica da je naša planeta
ograničena.
Permakultura je sustav praktičnog oblikovanja
održivog životnog prostora koji oponaša prirodne
procese, a temelji se na integriranom tradicijskom i
suvremenom znanju i vještinama.
Da li permakultura ima potencijal da riješi probleme
s kojima smo suočeni?

70. Aktivnosti, 2014.
 NASAMARENI STE na Svjetski dan protiv golfa
 Kino Valli; 29.4. - 80 korisnika
Stanovnici mirnog mjesta na sjeveroistoku Škotske
nisu ni sanjali što im se sprema kad je početkom
2006. građevinski poduzetnik i poznati tajkun
Donald Trump najavio izgradnju jednog od najvećih
golf resorta na svijetu upravo u njihovom
susjedstvu.
Ono što je slijedilo (i traje i dan danas) je
bespoštedna borba Trumpa i lokalnog stanovništva
oko jednog od posljednjih dijelova netaknute
prirode u Velikoj Britaniji.

71. Aktivnosti, 2014.
 Đuro Capor: Pravo na prostor i Prostorna pravda
 FET; svibanj - 20 korisnika
Na predavanju je bilo riječi o samom projektu na
Srđu, načinu na koji su se građani Dubrovnika
uspjeli organizirat i prikupiti dovoljan broj potpisa za
raspisivanje referenduma o projektu na Srđu, o
referendumskoj kampanji, formiranju tzv.
“Dubrovačkog dogovora” i situaciji u kojoj se sada
projekt na Srđu nalazi.
Prikazan je i film Prostorna pravda.
https://vimeo.com/88806474

72. Aktivnosti, 2014.
 Goran Jeras: Etična banka
 FET; lipanj - 20 korisnika
Etična banka radi na principima etičnog bankarstva:
otvorenost, ekološka i društvena osviještenost,
demokratičnost upravljanja, transparentnost te
reinvestiranje dobiti natrag u zajednicu.
Pruža najpovoljnije uvjete financiranja, savjetodavnu
podršku u poslovanju i aktivno smanjuje rizik za
svoje klijente u čijem je i vlasništvu.

73. Aktivnosti, 2014.
 Daniel Rodik: Održivo graditeljstvo – gradnja baliranom slamom
 Sveučilišna knjižnica u Puli; listopad - 30 korisnika
Održivo graditeljstvo podrazumijeva korištenje
prirodnih materijala za gradnju, brine o energetskoj
učinkovitosti i koristi obnovljive izvore energije za
funkcioniranje objekata.

74. Aktivnosti, 2015.
 Mladen Domazet: Odrast: svjesna promjena za održivo i pravedno društvo
 FET; travanj - 30 korisnika
Šaroliki pokret okupljen pod kapom odrasta,
namjernog napuštanja fokusiranja na ekonomski
rast kao glavni društveni cilj, prikazuje razne
oblike mogućeg suživota 9 milijardi na planeti s
konačnom količinom resursa i aspiracijom za
bolji život za sve.

75. Aktivnosti, 2015.
 Dražen Šimleša: Četvrti svjetski rat
 Rojc; lipanj - 35 korisnika
Globalni napad na život označava se Četvrtim
svjetskim ratom.
U većoj ili manjoj mjeri većina svjetskog
stanovništva je njegov dio i čeka svoj red da se
otvore frontovi smanjenja osnovnih ljudskih i
radničkih prava, dostupnosti glavnih područja za
kvalitetan život kao što su zdravstvo,
obrazovanje i drugi, te frontovi održivih
ekosustava koji nas podržavaju u našem životu.

76. Aktivnosti, 2015.
 Korado Korlević: Zvjezdane ili neke druge staze – sljedećih 3,75 milijuna
godina putovanja naše civilizacije
 FET; rujan - 300 korisnika
Pred nama je “veliki skok”, put prema
zvijezdama.
Kao što je otac astronautike, Konstantin
Ciolkovski, rekao: ” Zemlja je kolijevka
čovječanstva, ali čovjek ne može zauvijek ostati
u kolijevci.
Prošlost nas uči da se izazovi ne sastoje samo u
savladavanju tehnološko-znanstvenih problema
nego i o mnoštvu društveno-ekonomsko-
ekoloških preduvjeta, koje treba naša civilizacija
doseći, da “put prema zvijezdama” bude moguć.

77. Youtube kanal
Većinu predavanja snimamo i objavljujemo na
http://www.youtube.com/user/DBIstre

78. www.zk.dbi.hr

79. Vidljivost projekta
Projekt je konstantno vidljiv u tiskanim medijima (Glas Istre,
Večernji list), na portalima (H-Alter, Regional Express, Glas Istre,
Barkun, Večernji list, Jutarnji list i dr.), na televiziji (HRT, TV
Nova, TV Istra) i na radiju (Radio Pula, Radio Maestral, Radio
Labin, Radio Istra, Radio Križevci…).

80. HVALA SVIMA:
 koji dolaze na aktivnosti Zelene knjižnice
 koji nas prate preko Facebook-a i stranice
www.zk.dbi.hr
 koji sudjeluju u projektu
 koji nas savjetuju i podržavaju
 koji djeluju za bolje sutra 
Ponašajte se dobro prema Zemlji. Ona
vam nije dana od vaših roditelja, nego je
posuđena od vaše djece.
Na svijetu ima dovoljno za svakoga,
ali ne i za svačiju pohlepu.