SlideShare una empresa de Scribd logo
1 de 26
Industrija i životna
sredina
Životna sredina
VAZDUH
VODA
ZEMLJIŠTE
U čitavoj svojoj istoriji čovek je uticao i menjao svoju okolinu.
Sa procesom industrijalizacije, započetim prvom industrijskom
revolucijom krajem XVIII veka, ekološki problemi počinju da se
zaoštravaju i ubrzano rastu.
Između industrije i ekološkog sistema postoji tesna uzročno-
posledična veza, koja se narušava delovanjem čoveka:
degradacijom (korišćenjem prirodnih resursa, fizičkim promenama
pejzaža, uništavanjem vegetacije) i sve većim zagađivanjem životne
sredine.
Industrijalizacija je dovela do intenzivnog razvoja urbanizacije
(povećanje broja i veličine gradova, i stanovnika koji u njima žive),
motorizacije (masovno korišćenje motornih vozila u prevozu ljudi i
roba) i dr. Istovremeno, dovela je i do tzv. "industrijalizma", kao
načina i stila rada i života ljudi.
Industrija
...neželjene promene fizičkih, hemijskih i bioloških
svojstava životne sredine (voda, vazduh, zemljište) koje
mogu nepovoljno delovati na ekosisteme i živa bića u
njemu.
ZAGA ENJEĐ
• Intoksikacija – otrovna zagađenja,
• Kontaminacija – preopterećenje prirode nerastvorljivim ili
radioaktivnim elementima,
• Pejorizacija – narušavanje estetike pejsaža,
• Destrukcija – fizičko razaranje prirodne sredine,
• Zagađenje može biti i u obliku neželjene emisije energije, npr.
prekomerna toplota, buka ili zračenje.
Oblici zaga enja životneđ
sredine
VRSTE ZAGA ENJAĐ
• AEROZAGAĐENJE
• ZAGAĐENJE VODA
• ZAGAĐENJE ZEMLJIŠTA
Zaga enje vazduhađ
• Zagađen vazduh je onaj koji je
poprimio gas, paru, dim, prašinu i
druge materije iz različitih izvora u
količinama koje mogu štetiti
zdravlju stanovnika, životnoj
sredini i materijalnim dobrima.
Zaga ivanje vodeđ
Najveći zagađivači vode na Zemlji su:
- nafta i petrohemijska industrija,
- hemijska industrija,
- vađenje i obrada mineralnih sirovina,
- metalurgija i mašinska industrija,
- energetika.
Voda se zagađuje na više načina:
- mehanički,
- hemijski,
- bakteriološki,
- toplotno.
Za dobijanje 1 t neke mineralne sirovine, na pr. metala iz
rude potrebno je oko 70% vode u tehnološkom postupku.
Količina otpadnih voda je izuzetno velika, kao i njeni
negativni efekti na okolinu.
BORSKA REKA
Transport nafte tankerima, u slučaju havarije, ugrožava
okeansku vodu.
Meksički zaliv: iscurelo 750.000 kubnih metara
nafte
• Toksični crveni mulj, koji se pre četiri godine izlio iz jedne
fabrike aluminijuma na zapadu Mađarske, po razmerama
odgovara naftnoj mrlji koja se izlila u Meksičkom zalivu, što je
smatra najvećom ekološkom katastrofom u američkoj istoriji.
• U zagađenju u Mađarskoj, usled havarije na rezervoaru u fabrici
za preradu aluminijuma "MAL", nastradalo je sedam ljudi, dok
je najmanje 150 zadobilo opekotine.
Zaga ivanje zemljištađ
• Pod zagađivanjem zemljišta podrazumevaju se promene fizičkih, 
hemijskih I bioloških svojstava zemljišta, koje dovode do smanjenja 
njegove plodnosti i sposobnosti za normalno odvijanje procesa 
razlaganja, a samim tim i kruženja materije u prirodi.
Znamo da je zemljište za čoveka jedan od osnovnih uslova života, 
odnosno jedan od najvažnijih prirodnih resursa. 
• Čovek na zemljištu proizvodi hranu I bez zemljišta ne može opstati. 
Zemljiste se, kao i voda, zagađuje na razne načine: 
- fizički, hemijski, biološki I radioaktivno.    
Zagadjivači zemljista su: površinski kopovi, kamenolomi, deponije, 
industrija. 
• Industrija zagađuje zemljište: neposredno – zauzimanjem terena, i 
posredno –zagađivanjem tla preko otpadnih voda i vazduha (kisele 
kiše).
Jalovište nekadašnjeg rudnika kod 
Krupnja
kamenolom
površinski kop
deponija pepela
Zaga ivanje zemljištađ – deponije industrijskog otpada
Direktno zagađivanje zemljišta – deponije industrijskog otpada
(pepelišta TE)
Deponija pepela TE Kostolac = 250 ha
Deponije pepela i šljake u
Srbiji zauzimaju 1.800 ha
plodnog zemljišta
U Srbiji se godišnje produkuje i
deponuje 6-7 miliona tona
pepela
Eksploatacija uglja i ruda iz površinskih
kopova
U Svetu se godišnje uništi oko 40 miliona tona plodnog zemljišnog 
materijala – “ZEMLJA SE KRUNI”.
Površinski kopovi uglja i ruda su prisutni u svim regionima sveta.
Površinski kopovi uglja u Srbiji zauzimaju ukupno 11.000 ha.
Posledice industrijskog zaga enjađ
• Negativne ekološke posledice industrijskog razvoja predstavljaju najveće i 
najteže probleme savremenog društva. 
• Ubrzan industrijski rast i razvoj izazvali su stvaranje velike količine raznovrsnog 
otpada i potencijalno opasnih i radioaktivnih materija koje se ispuštaju u 
prirodne ekosisteme. 
•  Posledice toga su neželjeni efekti na zdravstveno stanje ljudi, oštećenja na 
biljkama, životinjama, materijalima i izmenama klimatskih uslova, kao i 
smanjenje prirodnih resursa potrebnih za dugoročno održivi ekonomski i 
ukupni društveni razvoj.
• One mogu biti:
A) globalne
1. klimatske promene
2. uništavanje ozonskog omotača
3. smanjenje biološke raznovrsnosti
B) regionalne i lokalne
1. kisele kiše
2. hemikalije
3. promet opasnog otpada
4. smanjenje obradivih površina i degradacija tla
Svojim funkcionisanjem, masovnom proizvodnjom i
širenjem, industrija neprestano iscrpljuje neobnovljive
prirodne resurse i zagadjuje životnu sredinu.
Medjutim, nemaju sve industrijske grane isti uticaj na
životnu sredinu.
On zavisi od tehničko-tehnoloških karakteristika
primenjene tehnike i tehnologije, kao i od vrste i
porekla dobijenih ili preradjenih sirovina u
tehnološkim procesima proizvodnje.
U Evropi, najveće zagadjenje medju industrijskim
granama ima hemijska industrija, industrija papira,
celuloze, cementa, čelika i obojenih metala. Njihov
uticaj na živi svet još uvek nije u potpunosti sagledan,
ni proučen. U prilog tome govori podatak, da se u
Evropi godišnje registruje 200-300 novih hemijskih
proizvoda, dok ih je trenutno u upotrebi preko 100
hiljada.
Posebno štetni, i za zdravlje opasni, su oni hemijski
proizvodi koji sadrže azot, fosfor, teške metale,
azbest, zatim deterdženti i pesticidi.
U zemljama EU do sada je prijavljeno preko 300
genetičkih modifikovanih organizama koji
predstavljaju nove vrste virusa, bakterija, gljiva,
biljaka, insekata.
Tehnološki parkovi
• Industrija koja ne zagađuje životnu sredinu, već je
okrenuta ka štednji resursa i energije, i stvaranju
bezotpadne proizvodnje je industrija visoke tehnologije.
• Hi-Tech industrija se gradi u blizini naučnih centara kako
bi se što lakše mogla ostvariti veza nauka-tehnologija-
proizvodnja.
• Tako se u okolini univerzitetskih gradova stvaraju
tehnopolisi – tehnološki parkovi.
• Najpoznatiji su: Silikonska dolina u Kaliforniji, Cukuba u
Japanu, Sofija Antipolis u Francuskoj.
Silikonska dolina - tehnopolis
Održivi razvoj
Индустрија и животна средина

Más contenido relacionado

La actualidad más candente

Стене, руде и минерални ресурси
Стене, руде и минерални ресурсиСтене, руде и минерални ресурси
Стене, руде и минерални ресурсиprijicsolar
 
Пољопривреда основне одлике
Пољопривреда  основне одликеПољопривреда  основне одлике
Пољопривреда основне одликеprijicsolar
 
Zagadjivanje vazduha
Zagadjivanje vazduhaZagadjivanje vazduha
Zagadjivanje vazduhaEna Horvat
 
Teska industrija
Teska industrijaTeska industrija
Teska industrijadarko01
 
Izgled, oblik i veze sela sa ruralnim prostorom
Izgled, oblik i veze sela sa ruralnim prostoromIzgled, oblik i veze sela sa ruralnim prostorom
Izgled, oblik i veze sela sa ruralnim prostoromprijicsolar
 
GS-93-97-Demografski-problemi-i-populaciona-politika-u-Srbiji
GS-93-97-Demografski-problemi-i-populaciona-politika-u-SrbijiGS-93-97-Demografski-problemi-i-populaciona-politika-u-Srbiji
GS-93-97-Demografski-problemi-i-populaciona-politika-u-SrbijiTeacherDN
 
Geografija-laka industrija
Geografija-laka industrijaGeografija-laka industrija
Geografija-laka industrijaSaraPajic00
 
Naselja u Srbiji
Naselja u SrbijiNaselja u Srbiji
Naselja u Srbijiprijicsolar
 
Спољашње силе
Спољашње силеСпољашње силе
Спољашње силеprijicsolar
 
Шумарство
ШумарствоШумарство
Шумарствоtanjamz
 
Obnovljivi izvori-energije-vlada
Obnovljivi izvori-energije-vladaObnovljivi izvori-energije-vlada
Obnovljivi izvori-energije-vladavladimir minic
 
Земљорадња
ЗемљорадњаЗемљорадња
Земљорадњаprijicsolar
 
Позитиван и негативан утицај човека на животну средину
Позитиван и негативан утицај човека на животну срединуПозитиван и негативан утицај човека на животну средину
Позитиван и негативан утицај човека на животну срединуAdrijana Vereš
 
Vreme, klima i klimatski elementi
Vreme, klima i klimatski elementiVreme, klima i klimatski elementi
Vreme, klima i klimatski elementiJovana Veselinović
 
Privreda osnovne karakteristike i podela
Privreda osnovne karakteristike i podelaPrivreda osnovne karakteristike i podela
Privreda osnovne karakteristike i podelaprijicsolar
 
Prirodni resursi na zemlji
Prirodni resursi na zemljiPrirodni resursi na zemlji
Prirodni resursi na zemljiAna Todorovic
 
Teska industrija
Teska industrijaTeska industrija
Teska industrijaprijicsolar
 

La actualidad más candente (20)

Стене, руде и минерални ресурси
Стене, руде и минерални ресурсиСтене, руде и минерални ресурси
Стене, руде и минерални ресурси
 
Пољопривреда основне одлике
Пољопривреда  основне одликеПољопривреда  основне одлике
Пољопривреда основне одлике
 
Šumarstvo u Srbiji Tanja Gagić
Šumarstvo u Srbiji Tanja GagićŠumarstvo u Srbiji Tanja Gagić
Šumarstvo u Srbiji Tanja Gagić
 
Zemljiste Tanja Gagić
Zemljiste Tanja GagićZemljiste Tanja Gagić
Zemljiste Tanja Gagić
 
Zagadjivanje vazduha
Zagadjivanje vazduhaZagadjivanje vazduha
Zagadjivanje vazduha
 
Teska industrija
Teska industrijaTeska industrija
Teska industrija
 
Izgled, oblik i veze sela sa ruralnim prostorom
Izgled, oblik i veze sela sa ruralnim prostoromIzgled, oblik i veze sela sa ruralnim prostorom
Izgled, oblik i veze sela sa ruralnim prostorom
 
Negativan uticaj čoveka na životnu sredinu
Negativan uticaj čoveka na životnu sredinuNegativan uticaj čoveka na životnu sredinu
Negativan uticaj čoveka na životnu sredinu
 
GS-93-97-Demografski-problemi-i-populaciona-politika-u-Srbiji
GS-93-97-Demografski-problemi-i-populaciona-politika-u-SrbijiGS-93-97-Demografski-problemi-i-populaciona-politika-u-Srbiji
GS-93-97-Demografski-problemi-i-populaciona-politika-u-Srbiji
 
Geografija-laka industrija
Geografija-laka industrijaGeografija-laka industrija
Geografija-laka industrija
 
Naselja u Srbiji
Naselja u SrbijiNaselja u Srbiji
Naselja u Srbiji
 
Спољашње силе
Спољашње силеСпољашње силе
Спољашње силе
 
Шумарство
ШумарствоШумарство
Шумарство
 
Obnovljivi izvori-energije-vlada
Obnovljivi izvori-energije-vladaObnovljivi izvori-energije-vlada
Obnovljivi izvori-energije-vlada
 
Земљорадња
ЗемљорадњаЗемљорадња
Земљорадња
 
Позитиван и негативан утицај човека на животну средину
Позитиван и негативан утицај човека на животну срединуПозитиван и негативан утицај човека на животну средину
Позитиван и негативан утицај човека на животну средину
 
Vreme, klima i klimatski elementi
Vreme, klima i klimatski elementiVreme, klima i klimatski elementi
Vreme, klima i klimatski elementi
 
Privreda osnovne karakteristike i podela
Privreda osnovne karakteristike i podelaPrivreda osnovne karakteristike i podela
Privreda osnovne karakteristike i podela
 
Prirodni resursi na zemlji
Prirodni resursi na zemljiPrirodni resursi na zemlji
Prirodni resursi na zemlji
 
Teska industrija
Teska industrijaTeska industrija
Teska industrija
 

Destacado

Zagadjivanje životne sredine
Zagadjivanje životne sredineZagadjivanje životne sredine
Zagadjivanje životne sredineRadoznalihemicari
 
Radioaktivno zagađenje i zaštita
Radioaktivno zagađenje i zaštitaRadioaktivno zagađenje i zaštita
Radioaktivno zagađenje i zaštitaEna Horvat
 
утицај хемијске индустрије на животну околину
утицај хемијске индустрије на животну околинуутицај хемијске индустрије на животну околину
утицај хемијске индустрије на животну околинуPetar Markovic
 
Zivotna sredina,zdravlje i kultura zivljenja
Zivotna sredina,zdravlje i kultura zivljenjaZivotna sredina,zdravlje i kultura zivljenja
Zivotna sredina,zdravlje i kultura zivljenjasofija99
 
Know How Big or Great You are.
Know How Big or Great You are.Know How Big or Great You are.
Know How Big or Great You are.dewrajputra
 
Radon "Why is it so Dangerous?"
Radon "Why is it so Dangerous?"Radon "Why is it so Dangerous?"
Radon "Why is it so Dangerous?"Shamail Ahmad
 
Prezentacija negativan uticaj tekstilne industrije na životnu sredinu
Prezentacija negativan uticaj tekstilne industrije na životnu sredinuPrezentacija negativan uticaj tekstilne industrije na životnu sredinu
Prezentacija negativan uticaj tekstilne industrije na životnu sredinuMarijana Šmelcerović
 
Metabolizam aminokiselina
Metabolizam aminokiselinaMetabolizam aminokiselina
Metabolizam aminokiselinaKlara Kakučka
 
вулкани и земјотреси
вулкани и земјотресивулкани и земјотреси
вулкани и земјотресиvalentinastanoevska
 
Aminokisline i proteini hemija
Aminokisline i proteini hemijaAminokisline i proteini hemija
Aminokisline i proteini hemijaharisq1
 
Vulkani i zemljotresi
Vulkani i zemljotresiVulkani i zemljotresi
Vulkani i zemljotresiljubicadj1
 

Destacado (20)

Интеграција науке, технологије и производње
Интеграција науке, технологије и производњеИнтеграција науке, технологије и производње
Интеграција науке, технологије и производње
 
Zagadjivanje životne sredine
Zagadjivanje životne sredineZagadjivanje životne sredine
Zagadjivanje životne sredine
 
Radioaktivno zagađenje i zaštita
Radioaktivno zagađenje i zaštitaRadioaktivno zagađenje i zaštita
Radioaktivno zagađenje i zaštita
 
утицај хемијске индустрије на животну околину
утицај хемијске индустрије на животну околинуутицај хемијске индустрије на животну околину
утицај хемијске индустрије на животну околину
 
Zivotna sredina,zdravlje i kultura zivljenja
Zivotna sredina,zdravlje i kultura zivljenjaZivotna sredina,zdravlje i kultura zivljenja
Zivotna sredina,zdravlje i kultura zivljenja
 
Народи света
Народи светаНароди света
Народи света
 
Русија
РусијаРусија
Русија
 
Know How Big or Great You are.
Know How Big or Great You are.Know How Big or Great You are.
Know How Big or Great You are.
 
Radon "Why is it so Dangerous?"
Radon "Why is it so Dangerous?"Radon "Why is it so Dangerous?"
Radon "Why is it so Dangerous?"
 
Prezentacija negativan uticaj tekstilne industrije na životnu sredinu
Prezentacija negativan uticaj tekstilne industrije na životnu sredinuPrezentacija negativan uticaj tekstilne industrije na životnu sredinu
Prezentacija negativan uticaj tekstilne industrije na životnu sredinu
 
Насеља
НасељаНасеља
Насеља
 
Metabolizam aminokiselina
Metabolizam aminokiselinaMetabolizam aminokiselina
Metabolizam aminokiselina
 
Proteini
ProteiniProteini
Proteini
 
вулкани и земјотреси
вулкани и земјотресивулкани и земјотреси
вулкани и земјотреси
 
Vulkanizam
VulkanizamVulkanizam
Vulkanizam
 
Stene Geografija - 1. razred gimnazije
Stene   Geografija - 1. razred gimnazijeStene   Geografija - 1. razred gimnazije
Stene Geografija - 1. razred gimnazije
 
SIMBOLI REPUBLIKE SRBIJE
SIMBOLI REPUBLIKE SRBIJESIMBOLI REPUBLIKE SRBIJE
SIMBOLI REPUBLIKE SRBIJE
 
Aminokisline i proteini hemija
Aminokisline i proteini hemijaAminokisline i proteini hemija
Aminokisline i proteini hemija
 
Vulkani i zemljotresi
Vulkani i zemljotresiVulkani i zemljotresi
Vulkani i zemljotresi
 
Proteini
Proteini Proteini
Proteini
 

Similar a Индустрија и животна средина

Similar a Индустрија и животна средина (11)

3.Ekoloska bezbednost - Zagadjenje vode.ppt
3.Ekoloska bezbednost - Zagadjenje vode.ppt3.Ekoloska bezbednost - Zagadjenje vode.ppt
3.Ekoloska bezbednost - Zagadjenje vode.ppt
 
Globalno zagađenje životne sredine
Globalno zagađenje životne sredineGlobalno zagađenje životne sredine
Globalno zagađenje životne sredine
 
Globalni ekološki problemi
Globalni ekološki problemiGlobalni ekološki problemi
Globalni ekološki problemi
 
Zagadjenje
ZagadjenjeZagadjenje
Zagadjenje
 
Energija i mineralni resursi
Energija i mineralni resursiEnergija i mineralni resursi
Energija i mineralni resursi
 
zagađenje u pljevljima.pptx
zagađenje u pljevljima.pptxzagađenje u pljevljima.pptx
zagađenje u pljevljima.pptx
 
Mulj clanak
Mulj clanakMulj clanak
Mulj clanak
 
Aleksandra Pejin
Aleksandra PejinAleksandra Pejin
Aleksandra Pejin
 
voda
vodavoda
voda
 
131108302 1-klima
131108302 1-klima131108302 1-klima
131108302 1-klima
 
Biodiverzitet
BiodiverzitetBiodiverzitet
Biodiverzitet
 

Индустрија и животна средина

  • 3. U čitavoj svojoj istoriji čovek je uticao i menjao svoju okolinu. Sa procesom industrijalizacije, započetim prvom industrijskom revolucijom krajem XVIII veka, ekološki problemi počinju da se zaoštravaju i ubrzano rastu. Između industrije i ekološkog sistema postoji tesna uzročno- posledična veza, koja se narušava delovanjem čoveka: degradacijom (korišćenjem prirodnih resursa, fizičkim promenama pejzaža, uništavanjem vegetacije) i sve većim zagađivanjem životne sredine. Industrijalizacija je dovela do intenzivnog razvoja urbanizacije (povećanje broja i veličine gradova, i stanovnika koji u njima žive), motorizacije (masovno korišćenje motornih vozila u prevozu ljudi i roba) i dr. Istovremeno, dovela je i do tzv. "industrijalizma", kao načina i stila rada i života ljudi. Industrija
  • 4. ...neželjene promene fizičkih, hemijskih i bioloških svojstava životne sredine (voda, vazduh, zemljište) koje mogu nepovoljno delovati na ekosisteme i živa bića u njemu. ZAGA ENJEĐ
  • 5. • Intoksikacija – otrovna zagađenja, • Kontaminacija – preopterećenje prirode nerastvorljivim ili radioaktivnim elementima, • Pejorizacija – narušavanje estetike pejsaža, • Destrukcija – fizičko razaranje prirodne sredine, • Zagađenje može biti i u obliku neželjene emisije energije, npr. prekomerna toplota, buka ili zračenje. Oblici zaga enja životneđ sredine
  • 6.
  • 7. VRSTE ZAGA ENJAĐ • AEROZAGAĐENJE • ZAGAĐENJE VODA • ZAGAĐENJE ZEMLJIŠTA
  • 8.
  • 9. Zaga enje vazduhađ • Zagađen vazduh je onaj koji je poprimio gas, paru, dim, prašinu i druge materije iz različitih izvora u količinama koje mogu štetiti zdravlju stanovnika, životnoj sredini i materijalnim dobrima.
  • 10.
  • 11.
  • 12.
  • 13. Zaga ivanje vodeđ Najveći zagađivači vode na Zemlji su: - nafta i petrohemijska industrija, - hemijska industrija, - vađenje i obrada mineralnih sirovina, - metalurgija i mašinska industrija, - energetika. Voda se zagađuje na više načina: - mehanički, - hemijski, - bakteriološki, - toplotno.
  • 14. Za dobijanje 1 t neke mineralne sirovine, na pr. metala iz rude potrebno je oko 70% vode u tehnološkom postupku. Količina otpadnih voda je izuzetno velika, kao i njeni negativni efekti na okolinu. BORSKA REKA Transport nafte tankerima, u slučaju havarije, ugrožava okeansku vodu. Meksički zaliv: iscurelo 750.000 kubnih metara nafte
  • 15. • Toksični crveni mulj, koji se pre četiri godine izlio iz jedne fabrike aluminijuma na zapadu Mađarske, po razmerama odgovara naftnoj mrlji koja se izlila u Meksičkom zalivu, što je smatra najvećom ekološkom katastrofom u američkoj istoriji. • U zagađenju u Mađarskoj, usled havarije na rezervoaru u fabrici za preradu aluminijuma "MAL", nastradalo je sedam ljudi, dok je najmanje 150 zadobilo opekotine.
  • 16.
  • 17. Zaga ivanje zemljištađ • Pod zagađivanjem zemljišta podrazumevaju se promene fizičkih,  hemijskih I bioloških svojstava zemljišta, koje dovode do smanjenja  njegove plodnosti i sposobnosti za normalno odvijanje procesa  razlaganja, a samim tim i kruženja materije u prirodi. Znamo da je zemljište za čoveka jedan od osnovnih uslova života,  odnosno jedan od najvažnijih prirodnih resursa.  • Čovek na zemljištu proizvodi hranu I bez zemljišta ne može opstati.  Zemljiste se, kao i voda, zagađuje na razne načine:  - fizički, hemijski, biološki I radioaktivno.     Zagadjivači zemljista su: površinski kopovi, kamenolomi, deponije,  industrija.  • Industrija zagađuje zemljište: neposredno – zauzimanjem terena, i  posredno –zagađivanjem tla preko otpadnih voda i vazduha (kisele  kiše).
  • 19. Zaga ivanje zemljištađ – deponije industrijskog otpada Direktno zagađivanje zemljišta – deponije industrijskog otpada (pepelišta TE) Deponija pepela TE Kostolac = 250 ha Deponije pepela i šljake u Srbiji zauzimaju 1.800 ha plodnog zemljišta U Srbiji se godišnje produkuje i deponuje 6-7 miliona tona pepela
  • 20. Eksploatacija uglja i ruda iz površinskih kopova U Svetu se godišnje uništi oko 40 miliona tona plodnog zemljišnog  materijala – “ZEMLJA SE KRUNI”. Površinski kopovi uglja i ruda su prisutni u svim regionima sveta. Površinski kopovi uglja u Srbiji zauzimaju ukupno 11.000 ha.
  • 21. Posledice industrijskog zaga enjađ • Negativne ekološke posledice industrijskog razvoja predstavljaju najveće i  najteže probleme savremenog društva.  • Ubrzan industrijski rast i razvoj izazvali su stvaranje velike količine raznovrsnog  otpada i potencijalno opasnih i radioaktivnih materija koje se ispuštaju u  prirodne ekosisteme.  •  Posledice toga su neželjeni efekti na zdravstveno stanje ljudi, oštećenja na  biljkama, životinjama, materijalima i izmenama klimatskih uslova, kao i  smanjenje prirodnih resursa potrebnih za dugoročno održivi ekonomski i  ukupni društveni razvoj. • One mogu biti: A) globalne 1. klimatske promene 2. uništavanje ozonskog omotača 3. smanjenje biološke raznovrsnosti B) regionalne i lokalne 1. kisele kiše 2. hemikalije 3. promet opasnog otpada 4. smanjenje obradivih površina i degradacija tla
  • 22. Svojim funkcionisanjem, masovnom proizvodnjom i širenjem, industrija neprestano iscrpljuje neobnovljive prirodne resurse i zagadjuje životnu sredinu. Medjutim, nemaju sve industrijske grane isti uticaj na životnu sredinu. On zavisi od tehničko-tehnoloških karakteristika primenjene tehnike i tehnologije, kao i od vrste i porekla dobijenih ili preradjenih sirovina u tehnološkim procesima proizvodnje. U Evropi, najveće zagadjenje medju industrijskim granama ima hemijska industrija, industrija papira, celuloze, cementa, čelika i obojenih metala. Njihov uticaj na živi svet još uvek nije u potpunosti sagledan, ni proučen. U prilog tome govori podatak, da se u Evropi godišnje registruje 200-300 novih hemijskih proizvoda, dok ih je trenutno u upotrebi preko 100 hiljada. Posebno štetni, i za zdravlje opasni, su oni hemijski proizvodi koji sadrže azot, fosfor, teške metale, azbest, zatim deterdženti i pesticidi. U zemljama EU do sada je prijavljeno preko 300 genetičkih modifikovanih organizama koji predstavljaju nove vrste virusa, bakterija, gljiva, biljaka, insekata.
  • 23. Tehnološki parkovi • Industrija koja ne zagađuje životnu sredinu, već je okrenuta ka štednji resursa i energije, i stvaranju bezotpadne proizvodnje je industrija visoke tehnologije. • Hi-Tech industrija se gradi u blizini naučnih centara kako bi se što lakše mogla ostvariti veza nauka-tehnologija- proizvodnja. • Tako se u okolini univerzitetskih gradova stvaraju tehnopolisi – tehnološki parkovi. • Najpoznatiji su: Silikonska dolina u Kaliforniji, Cukuba u Japanu, Sofija Antipolis u Francuskoj.
  • 24. Silikonska dolina - tehnopolis