Oštećenje stanice, građa stanica - škola za medicinske sestre Vinogradska.

1. Oštećenje stanice
ANTONIO KOBAŠ, DR. MED.
DOM ZDRAVLJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE – ISPOSTAVA SAMOBOR

2. Izgled i sastavni dijelovi stanice
STANICA – osnovna ustrojstvena jedinica svakog živog bića
• najmanji dio tijela koji može živjeti samostalno i neovisno o drugim
dijelovima tijela
• skupine stanica tvore tkiva, a tkiva izgrađuju organe koji čine organske
sustave specijaliziranih funkcija (npr. probavni sustav)
• sve stanice u našem tijelu nemaju potpuno jednaku građu jer obavljaju
različite funkcije – npr. neuron i stanica skeletnog mišićja
• većina stanica se sastoji od 3 komponente:
1) jezgra - sadrže ju sve stanice osim eritrocita i trombocita
2) citoplazma
3) stanična membrana

3. a) JEZGRA (lat. nucleus)
• „mozak” stanice – sadrži sve informacije o organizmu
„Kada bismo sve informacije pohranjene u DNK izrazili ljudskim jezikom, tekst u
kojem bi se opisala građa jedne bakterijske stanice bio bi dugačak kao knjiga od
1000 stanica” B.O. Küppers, znanstvenik
• sastoji se od molekula DNK, RNK i proteina
• od ostalih dijelova stanice odvojena ovojnicom – nuklearnom membranom
• molekule DNK tvore gene – nasljednu tvar koja omogućuje život i diobu stanice
SREDIŠNJA DOGMA MOLEKULARNE BIOLOGIJE (F. Crick, Nature 1970.g):
DNK  RNK  protein
transkripcija
(jezgra)
translacija
(ribosom)

6. b) CITOPLAZMA
• tekući dio stanice (vodena otopina) koji okružuje jezgru
• od jezgre je odvojena nuklearnom membranom, a od međustanične tekućine
staničnom membranom
• unutar citoplazme „plivaju” citoplazmatski organeli:
1) mitohondriji – „energetske centrale”, stvaraju i skladište energiju u obliku ATP-a
2) endoplazmatski retikulum – sustav mrežica i kanala, ključan u sintezi proteina
a) glatki – sinteza lipida, razgradnja lijekova i toksina
b) zrnati – obložen ribosomima i povezan s Golgijevim tijelom – sinteza proteina
3) lizosomi – ispunjeni litičkim enzimima  razgradnja
4) stanični skelet – proteinske niti koje održavaju oblik stanice, važan u mitotičkoj
diobi stanica (mikrotubuli  mitotička vretena)
c) STANIČNA MEMBRANA
• izgrađena od fosfolipidnog dvosloja sa umetnutim glikoproteinima
• ključna za održavanje homeostaze – stalna koncentracija tvari unutar- i izvanstanične tekućine

8. Oštećenje stanice
•prema trajanju, oštećenja dijelimo na akutna ili kronična
•ovisno o naravi i trajanju oštećenja posljedice mogu biti blage (reverzibilne) ili teške (ireverzibilne)
•Uzroci oštećenja stanice:
a) endogeni – zbog manjka ili viška tvari koje nastaju u samom tijelu
◦ uremija – nakupljanje amonijaka i mokraćne kiseline uslijed zatajenja bubrega  oštećenje mozga
◦ fenilketonurija – nakupljanje fenilalanina uslijed genske bolesti  oštećenje mozga i mentalna retard.
b) egzogeni – tvari u tijelo dolaze iz okoliša
◦ manjak joda – oštećenje rada štitnjače  gušavost; Zakonski regulirano jodiranje kuhinjske soli!
◦ manjak kisika – uslijed prestanka disanja (vješanje), manjka hemoglobina (anemija), poremećaja protoka krvi
 hipoksija  anoksija, ishemija = blokada staničnog disanja i stanična smrt
◦ kemijski čimbenici – otrovi (cijankalij, arsen, organofosfatni spojevi), industrijske kemikalije, lijekovi, alkohol
◦ fizikalni čimbenici – EM zračenje (RTG, sunčeve zrake), mehanička oštećenja (udarac, pad), strujni udar…
◦ mikrobiološki čimbenici – virusi (HPV, HCV), bakterije (luče citotoksične toksine), paraziti…

9. Struma (guša) –manjak joda u prehrani

10. Akutno oštećenje stanice
a) reverzibilno
◦ očituje se kratkotrajnim funkcionalnim i morfološkim promjenama stanica – nakon uklanjanja uzroka
oštećenja stanica se oporavi
◦ najčešće podrazumijeva prekomjerni priljev vode u oštećenu st. – hidropična promjena stanica
1) hidropična promjena bubrežnih stanica u dijabetičara
◦ osmotički aktivna glukoza uslijed reapsorpcije u proksimalnom tubulu navlači vodu i dovodi do bubrenja st.
2) hidropična promjena u hepatocitima radi uzimanja lijekova - metabolički nusprodukti lijekova navlače vodu
3) edem mozga prilikom lakše prometne nesreće
b) ireverzibilno
◦ posljedica su težeg oštećenja ili lakšeg oštećenja koje dulje traje – stanica se ne uspijeva oporaviti
◦ akutno reverzibilno oštećenje može progredirati i postati ireverzibilno
◦ u većini slučajeva ireverzibilno oštećenje uzrokuje smrt stanice
1) otrovanjem cijankalijem – ireverzibilna inhibicija enzima staničnog disanja = smrt
2) virusna infekcija herpes simplex virusom – citotoksični učinak na epitelne stanice
3) prometna nesreća – zbog mehaničkih ozljeda može doći do ireverzibilnog oštećenja mozge

11. Herpes simplex tip I - infekcija epitelnih stanica kože

12. Kronično oštećenje stanice
a) reverzibilno
◦ nastaje ako uzrok oštećenja nastavi djelovati na stanicu dulje vrijeme
◦ najčešće uzrokuje promjene u metabolizmu stanice
1) masna promjena jetara – najčešće posljedica pretilosti, dijabetesa i kroničnog alkoholizma
◦ u hepatocitima dolazi do nakupljanja triglicerida u obliku masnih kapljica i posljedične hepatomegalije
◦ ako se zaustavi unos alkohola ili regulira dijabetes promjene se povlače
2) prekomjerno nakupljanje pigmenta - tvari s vlastitom karakterističnom bojom
◦ žutica (lat. icterus) nastaje zbog nakupljanja bilirubina – endogeni pigment koji nastaje razgradnjom Hb
b) ireverzibilno
◦ javlja se u velikom broju kroničnih bolesti i dovodi do nepovratnog oštećenja stanica
1) Alzheimerova bolest – najčešći uzrok staračke demencije u svijetu, nejasan uzrok bolest
• u neuronima dolazi do patološkog nakupljanja tvari što rezultira smrću stanica i smanjenjem mozgovine

13. Masna promjena jetara – kronično reverzibilno oštećenje jetrenih stanica

14. Atrofija mozga u Alzheimerovoj bolesti
(kronično ireverzibilno oštećenje neurona)