1. Psihologija ličnosti
Uvod u psihologiju, 2006
People have one thing in common: they are
all different! Robert Zend

2. Kratki upitnik
Ponekad me boli glava.
Nikada nisam lagala/lagao.
Uvijek najprije pomislim sviđa li mi se
nešto ili ne.
Ponekad razmišljam o prošlosti.
Neki mi ljudi jako “idu na živce”.

3. Rezultati
Ako je vaš rezultat na ovom testu od 0 do 5
bodova, na vas se odnosi sljedeći tip ličnosti:
“Test ličnosti koji ste upravo rješavali predviđa
unutrašnji potencijal za promjenu...imate
mnogo neiskorištenih potencijala...test
pokazuje da imate sposobnost uspostavljanja
ravnoteže između unutrašnjih impulsa i
zahtjeva okoline...da nastojite biti kritični
prema sebi i da imate snažan potencijal za
poboljšanje.”

4. Osobnost ili ličnost
Barnum efekt – spremnost da se
vjeruje uopćenim opisima ličnosti –
takvi uopćeni opisi ličnosti imaju za
svakoga ponešto...
Jedinstveni, relativno stalni obrazac
razmišljanja, osjećanja i ponašanja

5. Psihoanalitički pristup
Sigmund Freud (1856 – 1939)

6. Freudova struktura osobnosti
Svjesnost
Svjesno
Ego Predsvjesno
Superego
Id
Nesvjesno

7. Kako radi “santa”
Id
Funkcionira na ‘principu ugode’
Trenutno zadovoljenje potreba kako bi se smanjila
napetost i neugoda bez obzira na posljedice
Superego
Funkcionira na ‘idealističkom principu’
Naš moralni vodič/naša savijest
Pod utjecajem intrenaliziranih roditeljskih vrijednosti
i glasa društva

8. Kako radi “santa”
Ego
Funkcionira na ‘principu realnosti’
Ravnoteža zahtjevima ida i superega
Procjenjuje što je realno moguće u zadovoljenju
ida/superega (npr., što je za društvo prihvatljivo)
Ego koristi obrambene mehanizme kako bi se
zaštitio
Osobnost ili ličnost je rezultat borbe za
kontrolu između ida, ega i superega

9. Obrambeni mehanizmi
Negiranje
Odbijanje prihvaćanja postojanja
neke prijetnje
Regresija
Pojava ponašanja karakterističnog za raniju
fazu razvoja
Racionalizacija
Samozavaravajuća opravdanja za vlastito
neprihvatljivo ponašanje

10. Obrambeni mehanizmi
Represija
Izbacivanje iz svijesti misli koje izazivaju
anksioznost
Projekcija
Pripisivanje vlastitih neprihvatljivih impulsa drugima.
Premještanje
Premještaje misli ili impulsa s prijetećih ili
neprikaldnih objekata na manje prijeteće

11. Obrambeni mehanizmi
Formirana reakcija
Ponašanje koje je upravo suprotno pravim
impulsima osobe, kako bi ti impulsi ostali
potisnuti
Sublimacija
Pretvaranje primitivnih impulsa u pozitivna,
konstruktivna nastojanja

12. Psihoseksualni stadiji
Periodi razvoja
Usmjerenost na seksualne impulse
Utjecaj na ličnost odrasle osobe
Fiksacije
Oralna (od rođenja do 1½ godine)
Postizanje gratifikacije kroz oralne aktivnosti (npr.,
dojenje, sisanje, grickanje)
Analna (1½ do 3 godine)
Gratifikacija se postiže analnim aktivnostima

13. Psihoseksualni stadiji
Falusna (3 to 6)
Pomak libida u falusno područje; gratifikacija se
postiže masturbacijom
Edipov kompleks
Konflikt falusne faze, u kojoj dječak želi seksualno
posjedovati majku, a oca doživljava kao suparnika u
ljubavi
Elektrin kompleks
Konflikt falusne faze, u kojoj djevojčica žudi za ocem i
suprotstavlja se majci

14. Psihoseksualni stadiji
Latencija (6 do puberteta)
Seksualni impulsi su potisnuti
Genitalna (pubertet – odrasla dob)
Zrelo razdoblje psihoseksualnog razvoja,
karakterizirano izražavanjem libida kroz
spolni odnos s osobom suprotnog spola

16. Kritike
Seksist
Teorija usmjerena protiv žena (npr., “zavist na penisu”,
nerazvijen superego)
Opis a ne predviđanje
Subjektivni opis koje je Freud dao temeljen na relativno
malom uzroku pacijenata, ujljučujući i sebe!
Njegovi pacijenti us uglavnom bile žene, pripadnice viših klasa
Neprovjerljivi koncepti
Kako direktno potvrditi, opovrgnuti ili opažati Edipov
kompleks?
Više mitska nego znanstvena
Previše hipoteza za reakciju na anksioznost

17. Ostale psihodinamske teorije
Carl Jung (1875.-1961.) – analitička
psihologija – kolektivno nesvjesno i arhetipovi
Alfred Adler (1870.-1937.) – ljudi su bazično
motivirani kompleksom manje vrijednosti;
pojam kreativnog ja – individualna psihologija
Karen Horney (1885.-1952.) – temeljna
anksioznost (trajni osjećaji nesigurnosti)
Erik Erikson (1902.-1994.) – psihosocijalni
razvoj – teorija ličnosti i razvoja koja nagašava
socijalne odnose i 8 stadija rasta (ego identitet)

19. Dispozicijski pristupi
Principi:
Ličnost je stabilna kroz vrijeme
Ličnost je konzistentna kroz različite situacije
Posljedice tih principa:
Posjedujemo čvrste karakteristike ličnosti
Crte
Tipovi

20. Allportova teorija crta
Crta
Relativno stabilne, konzistentne karakteristike
ličnosti o kojima se zaključuje na temelju ponašanja
3 tipa crta
Kardinalne crte
Utječu na sva područja nečijeg života
Majka Tereza – altruizam
Centralne crte
Utječu na mnoge aspekte našeg života
Npr. “ljubazan” ili “duhovit”
Sekundarne crte
Utječu na površnije aspekte naših života
Uvijek koristi jedan te isti parfem ili uvijek nosi kaubojski
šešir

21. Catellov 16PF
Površinske crte ličnosti – karakteristični načini
ponašanja (stidljiv, škrt, uredan...)
Izvorne crte ličnosti – iz njih proizlaze
površinske crte (omogućuju predviđanje
nečijeg ponašanja)
16PF – skala koja mjeri 16 faktora ličnosti
(npr. submisivan-dominantan; siguran u sebe-
nesiguran; opušten-napet...)

22. Hans Eysenck
Dvije važne crte ličnosti:
Introverzija-ekstraverzija
Neuroticizam
Katalogizirao je različite crte ličnosti u skladu s
njihovom pozicijom uzduž tih glavnih dimenzija
(npr. otvoren, društven, suzdržan,
tjeskoban...)

23. EMOTIONAL
Moody
Anxious Fig14_3 Touchy
Restless
Rigid Aggressive
Sober Excitable
Pessimistic Changeable
Reserved Impulsive
Unsociable Optimistic
Quiet Active
Melancholic Choleric
INTROVERTED EXTRAVERTED
Phlegmatic Sanguine
Passive Sociable
Careful Outgoing
Thoughtful Talkative
Peaceful Responsive
Controlled Easygoing
Reliable Lively
Even-tempered Carefree
Calm Leadership
STABLE

24. Pet velikih faktora
5-faktorski model ličnosti
Dimenzije
Otvorenost za nova iskustva
znatiželja, fleksibilnost, maštovitost, umjetnička senzibilnost
Savjesnost
discipliniranost, organiziranost, pouzdanost
Ekstraverzija
društvenost, asertivnost, prodornost
Ugodnost
simpatičnost, povjerenje, toplina
Emocionalna stabilnost/Neuroticizam
tjeskobnost, ćudljivost, zlovoljnost
Odabir osoba i klasifikacija psiholoških
poremećaja

25. Bihevioralno-kognitivna perspektiva
(Teorija socijalnog učenja)
Albert Bandura – socijalno-kognitivna teorija
Samo-efikasnost – vlastita učinkovitost
Uvjerenje da se može obaviti neki zadatak –
očekivana vlastita učinkovitost
Osobne varijable: vrijednosti i očekivanja (ishodi
ponašanja)
Bandurin recipročni determinizam: ponašanje
također utječe na crte i situacije – sva tri faktora su
u međusobnoj interakciji
“The capacity to exercise control over the nature and
quality of one’s life is the essence of humanness.”

26. Humanističko-egzistencijalistička
perspektiva
Usmjerava se na pozitivne aspekte ljudskoga bića
Humanizam – ljudi imaju mogućnost samoostvarenja,
slobodnog izbora i etičkog ponašanja
Egzistencijalizam – ljudi su poptuno slobodni i
odgovorni za vlastito ponašanje
Humanistima i egzistencijalistima zajedničko je
traženje smisla života i vjerovanje da su sloboda i
osobna odgovornost srž čovječnosti
Egzistencijalne datosti: smrt, sloboda, smisao, izolacija

27. Maslow – hijerarhija potreba
Samoaktualizacija
Poštovanje
Ljubav i pripadanje
Sigurnost
Fiziološke potrebe

28. Humanističko-egzistencijalistička
perspektiva
Carl Rogers (1902.-1987.)
Osobi usmjerena terapija
Kongruentnost
Bezuvjetno pozitivno prihvaćanje
Empatija
Podudarnost – sukladnost između pojma
pojedinca o samome sebi i njegovih
ponašanja, mišljenja i osjećanja
Idealno ja – predodžba o tome kakvi bismo
željeli (trebali) biti

30. Mjerenje ličnosti
Ispričajte priču: Na što vas
crtež podsjeća? Koje
oblike na crtežu vidite?

31. Projektivni testovi
Prezentacija višeznačnih, nejasnih
podražaja
Pretpostavka je da ljudi projiciraju vlastitu
ličnost u svoje odgovore
Rorschachov test mrlja
Kako ljudi obrađuju informacije
kreativnost, izvori suočavanja, emocionalno
funkcioniranje, odnosi s drugima,
poremećaji mišljenja, psihoze

32. TAT- test tematske apercepcije
Ispričajte priču: Što
se na slci događa?
Kako ste to
zaključili? Očemu
ljudi na slici
razmišljaju, kako
se osjećaju? Što
će se s njima
dogoditi?

33. Test tematske apercepcije
Crno-bijele slike ljudi u
nejasnim/neodređenim situacijama
Ispitanici trebaju izmisliti neku priču
Ispitivanje motivacije u podlozi ponašanja
osoba
Pretpostavka je da će se osoba identificirati s
jednim od likova na svakoj karti
Kroz svoje priče ljudi izražavaju svoje potrebe,
opisuju situaciju u kojoj se nalaze, zahtjeve
okoline, emocije i percepciju stvarnosti

34. Objektivni testovi
MMPI – Minnesota multifazični inventar
ličnosti – sadrži stotine tvrdnji –
dijagnosticiranje psiholoških poremećaja

35. Objektivni testovi

36. Objektivni testovi
Upitnici ličnosti
•EPQ – Eysenckova skala ekstraverzije/introverzije,
neuroticizma i psihoticizma
•Upitnici koji mjere 5 velikih faktora ličnosti
•Upitnik anksioznosti kao crte ličnosti
•...

37. Anksioznost kao crta ličnosti
Naveden je niz tvrdnji koje ljudi koriste pri opisivanju sebe. Pročitajte
svaku od njih i zatim
označite odgovarajući broj s desne strane označavajući kako se
OPĆENITO osjećate. Ovdje nema točnih
i netočnih odgovora. Nemojte se predugo zadržavati na pojedinoj
tvrdnji, već zaokružite odgovor koji
najbolje opisuje kako se obično osjećate. Pri tome brojevi znače
sljedeće:
0 - NIKADA se tako ne osjećam
1 - RIJETKO se tako osjećam
2 - PONEKAD se tako osjećam
3 - ČESTO se tako osjećam
4 - GOTOVO UVIJEK se tako osjećam

38. Anksioznost kao crta ličnosti
1. Osjećam se ugodno 0 1 2 3 4
2. Brzo se umaram.
3. Osjećam se plačljivo
4. Propuštam dobre mogućnosti jer se ne mogu dovoljno
brzo odlučiti.
5. Osjećam se odmoreno
6. Mirna sam, opuštena i sabrana osoba
7. Čini mi se da se teškoće tako nagomilavaju da ih ne
mogu savladati
8. Previše brinem o zapravo nevažnim stvarima
9. Sretna sam osoba
10. Sklona sam sve preozbiljno shvatiti

39. Anksioznost kao crta ličnosti
11. Nedostaje mi samopuzdanje
12. Osjećam se sigurno
13. Osjećam se tužno
14. Zadovoljna sam osoba
15. Misli o nevažnim stvarima me opterećuju i
uznemiruju
16. Tako ozbiljno shvaćam razočarenja da ih ne mogu
otjerati iz svojih misli
17. Ja sam stabilna osoba
18. Kada mislim o svojim sadašnjim poslovima i
obavezama postajem napeta i nemirna
19. Voljela bih da mogu biti sretna kao drugi ljudi
20. Nastojim izbjeći suočavanje s teškoćama