1. Biološka analiza Miljakovačke
šume -
gustina biocenoze, spratovnost i
pokrovnost
Školski istraživački rad
za smotru istraživačkih radova u organizaciji škole „Ruđer Bošković“
Ne veruj na reč, uveri se sam!
Milena Milovanović VII/5
OŠ ,,Ivo Andrić’’, Beograd
Mentor: Dejan Bošković,
nastavnik biologije
2. O Biodiverzitetu
Biodiverzitet, tj. biološka raznovrsnost predstavlja sve vrste ovog sveta,
ukupno 80.000.000 vrsta. Postoji biodiverzitet gena, vrsta i ekosistema.
U ovom radu bavićemo se biodiverzitetom (vrsta) biljnih u Miljakovačkoj
šumi.
Miljakovačka šuma nalazi se u JZ predgrađu Beograda, i prostire se na
teritoriji Rakovice na 85,6 hektara. Njena klima je kao i klima cele Srbije,
umereno-kontinentalna. Poboljšava mikro-klimu, pogotovo pod uticajem
košave sa Avale. Veoma je bitna za ovaj deo grada jer ga obogaćuje čistim
vazduhom. Šuma je listopadna, a najzastupljeniji su: cer, sladun, grab,
kesten, hrast i lipa. Pretpostavljamo da ćemo naći biološku raznovrsnost
koja će nam potvrditi da naša šuma ima čistu i dovoljno nezagađenu okolinu
za reprodukciju i stvaranje kiseonika.
3. Ideja rada
Mi želimo da istražimo biodiverzitet, spratovnost i
pokrovnost Miljakovačke šume.
Pretpostavljamo da su biodiverzitet, spratovnost i
pokrovnost dobro razvijeni.
4. Materijali i metode
Istraživanje smo obavili u šumi, tj. na terenu, i u labaratoriji, i vršili
smo ga više dana:
Prvi deo projekta je bio terenski rad. Otišli smo u šumu i uzeli
fotografije pokrovnosti I spratovnosti i izmerili raznovrsnost biljnih
vrsta na 1m². Merenje smo vršili tako što smo polagali drveni ram
dimenzija 1x1 metar na proizvoljno odabranu površinu zemljišta,
zatim fotografisali i prebrojali biljne vrste na licu mesta i zabeležili
podatke. Merna područja (severni I južni deo šume) se nalaze na
međusobnoj udaljenosti od 1300-1500 m u pravoj liniji.
Pokrovnost smo izračunali tako što smo ištampali fotografiju, izmerili
njenu površinu, površinu grana, i oduzeli ih.
Spratovnost smo posmatrali prema podeli na zeljaste biljke, žbunje
i drveće.
Drugi deo smo uradili u biološkom kabinetu, tako što smo uzeli
stelju iz šume I mikroskopirali je.
5. Materijali
Koristili smo:
- Kompjuter, fotoaparat
- Labaratorijski pribor (pipete, epruvete, vodu)
- Mikroskop (Miscope) i mikroskopski preparat
- Ram za merenje (površine 1m²)
- Fleš (USB memorija)
8. Spratovnost i pokrovnost
Izmerili smo da od 500 cm² krova šume na fotografiji,
337,13cm² zauzima drveće. To predstavlja 67,426%, u
čemu se inače izražava pokrovnost.
Miljakovačka šuma ima 3 sprata. Sprat zeljastog bilja,
sprat žbunastog bilja i sprat visokog drveća.
9. Zaključak
• U južnom delu šume, najviše vrsta biljaka na 1m² je 10, dok je
najmanje 1 vrsta biljke na 1m². U severnom delu šume, najviše
vrsta biljaka na 1m² je 9 dok je najmanje 2 vrste biljaka na 1m².
Ovi rezultati potvrđuju našu hipotezu, koja kaže da su
spratovnost, pokrovnost i biodiverzitet Miljakovačke šume
dobro razvijeni.
Pošto smo istraživali samo našu šumu, ne možemo da
uporedimo podatke sa nekom drugom šumom, ali smo zapazili
veliki broj vrsta prilikom merenja. Ipak, trebalo bi da vodimo
više računa o okolini.
10. Neke naše fotografije sa
terenskog rada...
• Merenje gustine biocenoze
• Pronašli smo hife i spore gljiva,
delove lišća, insekte.