10. Međunarodni pozorišni festival
10th International Theatre Festival
VREME TIŠINE
JoakimInterFest se održava svake godine od 7-15. oktobra u Kragujevcu, Knjaževsko–srpskom teatru.
Festival je dobio ime po Joakimu Vujiću (1772-1847), direktoru prvog srpskog teatra osnovanog u Kragujevcu 1835. godine.
Domaćin Festivala je Knjaževsko–srpski teatar, a glavni pokrovitelj Grad Kragujevac.
1. 1
Dan sedmi – “Princip superstar (Mesečari)”
TEME KOJIMA SE VEČITO VRAĆAMO, NA ŽALOST BEZ IKAKVIH POUKA
Na jubilarnom 10. JoakimInterFestu razgovore sa
stvaraocima posle predstava na Velikoj sceni Teatra
(Joakim Vujić), po mnogima maestralno i nadahnuto
vodila je Marija Soldatović, drmaturg kragujevačkog
pozorišta.
- Festival je bio izuzetno uspešan, uostalom – kao i
svi InterFestovi do sada. Na ovom Desetom,
jubilarnom bilo je puno kavlitetnih i lepih predstava.
Moja „uloga” na njemu bila je da vodim „okrugli sto”,
što mi je, moram iskreno da priznam, pričinilo veliko
zadovoljstvo. Među akterima predstava i ostalim
saradnicima na njima, umetnicima imala sam izuzetno
zahvalne „saradnike” i sagovornike koji su baš
nadahnoto govorili o svojim ulogama ili segmentima
predstava za koje su bili „zaduženi”, zatim o različitim
načinima saradnji sa rediteljima selektovanih
predstava, novim dramaturškim konceptima... I to, ti
razgovori, su jedan, značajan deo manifestacije koji je
bukvalno„krasio” ovaj jubilarni festival i drago mi je da
sam ja u tome aktivno učestvovala, „priznaje” ona.
Za razliku od članova žirija koji to nisu u moguđnosti
zbog profesionalne etike naša sagovornica se ne libi
da „izrekne” i neke kvalitativne „sudove”.
- Na mene je poseban utisak ostavila zagrebačka
predstava „Plemena” kazališta „Planet art”, zbog
situacije u kojima nezavisna pozorišta i tetari van
„sistema” i budžeta jednostavno moraju da mnogo
bolje funkcionišu nego ona etablirana i institucionalna
pozorišta i mnogo su aktuelnija, kao i banjalučko
Narodno pozorište sa Popovićevim „Mrešćenjem
šarana” koja je takođe bilo jako dobro zato što su na
izuzetno fini način, taj tekst koji je dosta komplikovan,
„težak” i veoma složen „izneli” na scenu zavidnim
profesionalnim i umetničkim nivoom, koji, pošteno,
mnogi od festivalskih gledalac, pa ni ja sama nismo
očekivali, ističe Marija Soldatović dodajući iskreno,
kava i jeste da postoje i „stvari”, pre svega u
određenim „umetničkim poetikama” koje su joj na
ovom JIF-u i zasmetale.
- To je, pre svega „zastranjivanje” pojedinih umetnika
u tome što „rade” i preterani prelazak „granica” bilo da
je to šovinizam, preterana pežorativnost ili ekstremni i
preterano radikalni feminizam... isuviše „doticanje”
politike tek onako, ne pozorišno angažovano neko
nekako samo – tek reda radi, bez ikakave
dramaturške opradvdanosti i ogoljeno bez primesa
2. 2
artificijelnost... To mi je zasmetalo jer nije, po meni,
„čisto” pozorište, iskrena je voditeljka ovogodišnjih
razgovora sa stvaraocima.
Nesuđeni voditelj razgovora na ovogodišnjem JIF-u
(eh ta Kanada) Spasoje Ž. Milovanović, višestruki
učesnik kragujevačkog festivala u raznim ulogama i
funkcijama (i na ovom je promovisana u okviru
pratećeg programa njegova knjiga u ediciji „Joakimovi
potomci”) smatra da je ovaj festival izuzento značajan.
- JoakimInterFest je davno „prešao” granice Srbije, ne
samo samim tim što na njega dolaze predstave iz
drugih država, već po svom kvalitetu i angažmanu,
bio je eksplicitan on, zagonetno nagoveštavajući i
neku potencijalnnu saradnju sa kanadskim teatrima i
očigledno čuvajući sebe za razgovore posle predstave
(gde zaista nije „štedeo” sebe, učesnike i posetitelje).
Tako je i bilo.
Sedmog dana Desetog JoakimInterFesta na
zvaničnom repertoaru Festivala bila je predstava
domaćina, kragujevačkog Knjaževsko-srpskog teatra
„Princip Superstar” (Mesečari) kompletan autorski
projekat Nebojše Bradića (dramatizacija, režija i
scenografija) koji je donedavno bio umetnički direktor
ove kuće. Selektor Željko Jovanović smelo je
„zagrizao” i uvrstio predstavu domaćina u takmičasrki
repertoar 10. JIF-a, smatrajući da se po svemu uklapa
u njegov selektorski koncept i izbor „Vreme tišine” i ne
samo teatarske poetike već i izuzetnog društvenog
angažmana. Po, mnogima – potpuno opravdano.
Sam autor predstave Bradić, bio je sprečen da dođe
na njeno takmičarsko izvođenje (ne i na sam InterFest
– drugoga dana manifestacije učestvovao je na
promociji knige Žuzinih poslanica) ali je zato u
programu svog komada iscrpno pojasnio njen značaj i
angažman:
„ Šta je smisao istorijskih istraživanja ako istorija nije
učiteljica života? Onom koji uspe da izvrši istorijsko
ubistvo pamti ime zauvek, dok onaj ko promaši za
jedan santimetar pada u istorijski zaborav. Viljem Tel
se slavi u demokratskoj Švajcarskoj. Fridrih Šiler je o
njemu napisao dramu. U nekoj drugoj državi ubistvo
koje je učinio Viljem Tel moglo bi da bude tretirano
kao kriminalno. Iz takve perspektive svi oni čiji je hitac
promašio su veliki istorijski gubitnici.
Gavrilo Princip je posle atentata na nadvojvodu Franju
Ferdinanda proglašen za monstruma. Potom je bio
junak, onda terorista, zatim ponovo junak, a
devedesetih godina prošlog veka pomalo od svega
toga, u zavisnosti od ugla gledanja.
Princip je ispalio sudbonosne metke koji su bili povod
za Prvi svetski rat. U koloni koja je čekala austrijskog
prestolonaslednika stajala su šestorica mladića.
Jedan od njih je bio Vaso Čubrilović koji je u svojoj
pedesetsedmoj godini izjavio: „Ubistvo možda nije
pravo rešenje, ali svakako bih se ponovo borio protiv
Austrije, mada verovatno drugim sredstvima”.
Čovek od 57 godina svakako drugačije misli od
sedamnaestogodišnjaka.
Mnogi postavljaju pitanja da li bi se išta promenilo u
istoriji da je ubijen Hitler, Staljin ili Musolini. Šta bi
uradili Hitlerovi roditelji da su znali šta će od njega
postati? Koliko bi ljudi ostalo u životu? Koliko ratova
se ne bi dogodilo?
Ponovo je aktualizovano pitanje izbijanje Trećeg
svetskog rata. Na pozive za podršku ratnim
dobošima, šezdeset nemačkih intelektualaca je
snažno odgovorilo: „Rat? Ne u naše ime”. Umesto
postavljanja pitanja o tome ko je kriv za Veliki rat,
danas bi vredelo čuti taj glas. Pre nego što bude
kasno, naveo je, između ostalog Nebojša Bradić.
Glumac Đorđe Đoković, protagonista glavne uloge
Gavrila Principa kao gost u kragujevačkom ansamblu
„vidi” sa razlogom mesto „Mesečara” na repertoaru
Festivala:
3. 3
- Mislim da ova predstava nekako se bavi „stvarima”
na koje se mi kroz našu istoriju uvek i uvek iznova
vraćamo i na žalost iz „njih” ne izvlačimo apsolutno
nikave pouke. Onda logično posle „toga” nastane ta
društvena „tišina”. Mi, kao društvo ili država kao i da
smo „izašli” iz pozorišta jer za nas zaista važi ona
Šekspirova „Mnogo buke ni oko čega a zatim sledi taj
jezivi muk i ta zlokobna ničim „ispunjena” tišina i
praznina. Ti, neki naši ideali, ne da su samo
iznevereni nego se iz njih, kao po pravilu uvek izrodi
nešto pogrešno i potpuno suprotno. Ono što smo mi
hteli da promenimo, ne da nama nije pošlo za rukom,
već je naprotiv „ono” promenilo nas i to u nešto
monstruozno. Po meni se time, na pravi način bavi
predstava „Princip Superstar” i zbog toga se
opravdano „našla” utakmičarskom i zvaničnom
repertoaru InterFesta, mudro ceni Đoković, osvrnuvši
se i na samu manifestaciju koja je po njemu ne
Festival koji „treba”, već neophodan našem gradu, jer
pruža jedinstvenu prilika da vidimo najbolje predstave
iz okruženja za razliku od komercijale, kiča i šunda
kojima smo izloženi svakodnevno.
Da li „navikli” na svoju predstavu, kragujevačke
festivaldžije nisu u velikom broju došli da je
prokomentarišu i izanaliziraju svoju predstavu. Šteta
sinoćnji voditelj razgovora Spasoje Ž. Milovanović dao
je sve od sebe „cedeći” kragujevački ansambl na
sceni ali, postavljajući im mahom pitanja, ne
nezanimljiva, ne i provokativan ali ipak najčešće
„adresirana” na autora predstave koji sinoć nije bio na
Festivalu.
_________________________________________________________________________________________________________
HRONIKA JOAKIMINTERFESTA
Nebojša Bradić reditelj, promenio je više funkcija u
svojoj dosadašnjoj karijeri. Bio je upravnik više
pozorišta, ministar kulture, a u Kragujevcu jedno
kratko i vreme umetnički rukovodilac. Ne samo što je
čovek od zanata i znanja pa je tokom svog rada I
pravio adaptacije romana, pisao svoje komade i
režirao ih, već je čovek od integriteta. Lično sam bila
obradovana kada sam čula da je postao član, na neki
način, ovog Teatra. Čovek je koji traži red i rad, i toga
je bilo. Živnulo je pozorište, glumci radili nove
predstave, imali nova i različita iskustva a to je za njih
najvažnije. Glumci ne smeju da stanu! To je loše za
njih! Bradić je otišao ali su ostale predstave koje
publika gleda, sa kojima je Knjaževsko-srpski teatar
putovao i učestvova na brojnim festivalima i podičio
se i nekim nagradama. Znam da su rado radili i na
predstavi Princip Superstar (Mesečari) i to se vidi u
njihovoj igri. Želim im takvu igru stalno i novu saradnju
sa Nebojšom Bradićem.
Miška Knežević, urednik Radio Beograda 2
______________________________________________________________________________________________________
Večeras na repertoaru
Scena Joakim Vujić, sreda 14. oktobar 20,00 sati
Beogradsko dramsko pozorište
Branislav Nušić
PALILULSKI ROMAN
Režija i adaptacija: Egon Savin
Prostor: Egon Savin
4. 4
Kostimograf: Jelena Stokuća
Izbor muzike: Egon Savin
Dizajn zvuka: Zoran Jerković
Tehnička realizacija: Slavica Marković
Scenski govor: dr Ljiljana Mrkić Popović
Igraju
Sima: Miloš Biković
Jova: Jovo Maksić
Jula: Hana Selimović
Frau Lenči: Olivera Viktorović Đurašković
Patroldžika: Slađana Vlajović
Vešerka: Dobrila Ilić
Kuropatkin: Slobodan Ćustić
Bandist: Dejan Matić Mata
Bandistovica: Sandra Bugarski
Svastika: Milica Gojković
Živka: Ivana Nikolić
Praktikant: Dragiša Milojković
Žandar: Boris Radmilović
Dečak: Nemanja Pavlović
O predstavi
„Palilulski roman”, po motivima drame „Iza Božjih
leđa” Branislava Nušića naslov je novog projekta
Beogradskog dramskog pozorišta u režiji Egona
Savina, koji je premijerno izveden na Sceni „Rade
Marković” 12. juna, dok su prva i druga repriza
odigrane 13. i 14. juna. Sve tri predstave publika je
pozdravila ovacijama.
To je retko izvođena pozna Nušićeva drama na temu
građanskog života u Beogradu, besmisla u kom se
ljudi često nalaze, možda protiv svoje volje, često pod
uticajem društvenih okolnosti i predrasuda. Ovo, za
života velikog dramatičara neštampano delo, čiji je
rukopis izgubljen, rekonstruisano je prema sačuvanim
ulogama u arhivu Narodnog pozorišta u Beogradu.
________________________________________________________________________________________________________
Deseti JoakimInterFest od 7. do 15. oktobra
VREME TIŠINE
Scena Joakim Vujić, utorak 7. oktobar - 20 sati
KAINOV OŽILJAK - Šabačko pozorište
Vladimir Kecmanović, Dejan Stojiljković
(dramatizacija: Spasoje Ž. Milovanović), režija,
scenografija i izbor muzike Jug Radivojević
Scena Joakim Vujić, četvrtak 8. oktobar - 20 sati
MREŠĆENJE ŠARANA - Narodno pozorište
Republike Srpske Banja Luka
Aleksandar Popović, režija i adaptacija Egon Savin
Scena Joakim Vujić, petak 9. oktobar - 20 sati
PUKOTINA - Bosansko Narodno pozorište Zenica
Ivana Simić Bodrožić – Lajla Kaikčija & Grupa
autorica, dramatizacija i režija Lajla Kaikčija
Scena Joakim Vujić, subota 10. oktobar - 20 sati
Slobodan dan
Scena Joakim Vujić, nedelja 11. oktobar - 20 sati
PLEMENA - Kazalište Planet art i EXIT Teatar
Nina Raine, rediteljka Slavica Knežević
Scena Joakim Vujić, ponedeljak 12. oktobar - 20 sati
ŽIVOT STOJI, ŽIVOT IDE DALJE - BITEF Teatar
Filip Vujošević, režija: Jelena Bogavac
Scena Joakim Vujić, utorak 13. oktobar - 20 sati
PRINCIP SUPERSTAR (MESEČARI) - Knjaževsko-
srpski teatar
Dramatizacija, režija i scenografija Nebojša Bradić
Scena Joakim Vujić, sreda 14. oktobar - 20 sati
PALILULSKI ROMAN - Beogradsko dramsko
pozorište
Branislav Nušić, režija i adaptacija Egon Savin
Scena Joakim Vujić, četvrtak 15. oktobar - 20 sati
U čast nagrađenih PIDŽAMA ZA ŠESTORO -
Kraljevačko pozorište i Knjaževsko-srpski teatar
Mark Kameloti, reditelj Nenad Gvozdenović
_________________________________________________________________________________________________________
Prateći program Festivala
Galerija Joakim, sreda 7. oktobar - 19 sati i 30 minuta
IZLOŽBA POZORIŠNIH PLAKATA SA
PRETHODNIH FESTIVALA
U izboru slikara Milivoja ŠtulovićaMala scena Ljuba
Tadić, četvrtak 8. oktobar - 18 sati
Promocija monografije „ĐUZINE POSLANICE” autora
Spasoja Ž. Milovanovića
Mala scena Ljuba Tadić, petak 9. oktobar - 18 sati
Promocija knjige „VISKI I TRUBAČI” autora Miladina
Ševarlića
Žiri
Pjer Valter Polic, reditelj, Nemačka
Dragana Varagić, glumica i rediteljka, Srbija
Trajče Kacarov, dramaturg, Makedonija
Selektor Željko Jovanović, pozorišni kritičar
Voditelj razgovora Marija Soldatović, dramaturg
Vizuelni identitet Festivala Mina Bakliža
Urednik biltena JIF: Zoran Mišić / Gerila advertajzing
Izdavač: Knjaževsko-srpski teatar
Nagrade
Joakimova nagrada za najbolju predstavu
Joakimova nagrada za režiju
Joakimova nagrada za glumu
Joakimova nagrada za vizuelnost
Joakimova specijalna nagrada