Prezentacija koju je Zoran Skala, viši savjetnik za razvojne i međunarodne projekte u Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije iz Rijeke održao 26.4.2012. na Večeri permakulture i održivosti u Molekuli.

1. KRATKA PROVJERA ISPRAVNOSTI
TEMELJA INDUSTRIJSKE
POLJOPRIVREDE
Molekula, 26.04.2012.
ZORAN SKALA
zoran.skala@pgz.hr

2. PROBLEM HRANE ?!
PROBLEM ENERGIJE ?!
Ima li uopće problema?!

3. Za svaku kaloriju koju dobijete iz hrane
trebalo je 7 – 10 kalorija iz fosilnih goriva!
 USA 1840. g.  USA 2010. g.
- 17 mil. stanovnika - > 300 mil. stanovnika
- 12 mil. farmera (70%) - 2 mil. farmera (< 1%)
Moderna poljoprivreda je de facto pretvaranje
nafte u hranu na krajnje rasipan način!

4. “DA SAM JA NETKO…”
Slajdove koji slijede morali bi moći razumjeti i objasniti:
 Maturanti svih srednjih škola
 Studenti svih fakulteta
 Svi koji polažu stručne ispite za javne službe
 Planeri svih vrsta
 Zastupnici prije prisege za Sabor




5. Fosilna goriva, ugljični dioksid i
gospodarski rast

6. Ekstrapolacija prošlih trendova – neprimjenjiva!
JEFTINA NAFTA – NIKADA VIŠE!
Fokus planiranja
Proizvodnja konvencionalne nafte opada
The Petroleum Plateau
4,5 do 6,7 % godišnje ! By Richard Heinberg
(MuseLetter #135 May 2003)

7. Vrhunac nafte (Peak Oil)
objašnjenje Chrisa Skrebowskog (ODAC)
ekonomskom terminologijom
“Vrhunac nafte nastaje u onom trenutku
kada trošak za dodatne količine nadilazi
cijenu koju ekonomije mogu platiti
bez sloma rasta”
Kritične cijene (Douglas-Westwood analiza)
Razvijene zemlje Zemlje u razvoju
> 90 $/barrel 100-110 $/barrel
7

8. energija koju dobijete iz sustava
EROEI = energija koju ste uložili u njeno pridobivanje
Nafta Hrana
Do 1960. Predindustrijska poljop.
EROEI 100 EROEI 5 – 50
Danas Industrijska poljoprivreda
EROEI 10 EROEI 0,1
Danas: kriza nafte = kriza hrane

9. KLIMATSKA/EKOLOŠKA KRIZA
- Smanjivanje uroda zbog porasta temperature
- Podizanje razine mora 1,8 m do 2100. (sa 0,9 m
potapa se polovica rižinih polja Bangladeša i 17 ušća
velikih azijskih rijeka s najplodnijim rižinim poljima)
- Mijenjanje režima oborina / podzemnih voda
- Erozija – vodna i eolska
- Invazivne vrste
- Nove bolesti, novi nametnici
U 58 zemalja na snazi je zabrana izvoza hrane!
9

10. KLIMATSKA/EKOLOŠKA KRIZA
ZAŠTO SE NEGIRA ILI IGNORIRA?!
Za umanjiti rizik od nepovratnih promjena trebalo bi
smanjiti emisije CO2 za 80% do 2020. godine
Do “crvene linije” od 2̊ C stiže se uz emisijP C stiže se uz emisiju od još 565
gigatona ugljika u atmosferu.
Korporacije kontroliraju rezerve od 2795 gigatona
Ne spaliti 2230 gigatona znači otpisati zalihe fosilnih
goriva vrijedne 20 triliona $ !
10

11. KRIZA VODE
Poljoprivreda troši 70% svjetske vode
(voda nema zamjenu!)
- Za dnevnu prehranu prosječnog Zemljanina troši se
3000 l vode
- Za proizvesti 1 tonu žita treba 1000-3000 m3 vode
- Pod sustavima irigacije je 18% poljoprivrednih površina
svijeta od kojih se dobiva 40% hrane
- Prekomjernim crpljenjem podzemnih voda dobiva se
10% svjetske hrane
Nužna temeljna promjena načina korištenja vode!
11

12. PRIVATIZACIJA SJEMENA
Do nedavno nezanimljiv posao postao je biznis
vrijedan 32 milijarde $ !
Kako je uz pomoć novih tehnologija sjeme
oduzeto seljaku?
- Hibridi (od 1930. g.) traju 1 sezonu
- Kontrolirano vlasništvo / patenti
- Prilagođavanje zakonodavnog okvira
80% sjemena su hibridi ili patenti
12

13. PRIVATIZACIJA SJEMENA
- POSLJEDICE -
Deset najvećih korporacija kontrolira 70%
svjetskog tržišta sjemena!
Uništavanje bioraznolikosti:
- Nekada seljaci koristili 5000 vrsta za hranu
- Industrijski lanci koriste 150 vrsta
Nema sjemena za izvanredne situacije!
13

14. PRIVATIZACIJA PREHRAMBENOG LANCA
Korporacije kontroliraju:
- proizvodnju sjemena i sadnog materijala
- visokotonažnu proizvodnju glavnih
poljoprivrednih proizvoda za ljudsku i stočnu hranu
- proizvodnju mesa i ribe
- proizvodnju koncentrata za stoku, perad i ribu
- proizvodnju umjetnih gnojiva
- proizvodnju zaštitnih sredstava
- veleprodaju i maloprodaju
- zakonodavstvo i međunarodna pravila
14

15. OTIMANJE ZEMLJE
Više cijene nafte rezultiraju višim cijenama
hrane i većom potražnjom biogoriva. Gdje
jeftino zakupiti zemlju i zaraditi na ovome?!
Globalno zakupljeno 79,9 mil. hektara,
od toga 50,7 mil. hektara u Africi!
Prosječno se zakupljuje 40 000 hektara
Liberija: 5 $/ha/g; Etiopija: 2 $/ha/g
Južni Sudan: 2,5 ¢/ha/g
15

16. Ovisnost cijena produkata industrijske
poljoprivrede od cijena nafte
CIJENE HRANE, izvor: WB (indeks 2000. = 100) UVOZ NAFTE U EU
Indeks cijena 2006. 2011. 2010. 280 mlrd. $
Hrana ukupno 124 284 2011. 412 mlrd. $
Riža 129 229
Pšenica 130 281 Hrvatska uvozi:
Kukuruz 122 319
>50% energije i
Uljarice 127 321
>50% hrane
Šećer 120 348
Zaključak se sam nameće:
Bez vlastitih OIE i vlastite hrane, naš put u
oskudicu čak i u osnovnim egzistencijalnim
potrebama je potpuno izvjestan

17. SITUACIJA U HRVATSKOJ
- Poljoprivredno zemljište -
Koliko? DZS –1,3 mil.ha; SOR –2,7 mil.ha
“Možemo nahraniti Europu?!” – tlo je
kiselo, žedno i jalovo. U pedesetak godina
izgubili smo 50-70% humusa (važno za CC).
17

18. SITUACIJA U HRVATSKOJ
- Poljoprivredno zemljište - vlasništvo -
“Zemlja zemljacima i političkim ortacima”
- 5% proizvođača koristi 50% poljop. zemljišta
- 1% proizvođača ubire 40% poticaja
Strategija navodnjavanja iz 2007.
-Vlasniku do 5 ha omogućeno sufinanciranje
do 30% novca za navodnjavanje
- Vlasniku više od 200 ha sufinanciranje 80%
Ogromna nepravda prema malima!
18

19. SITUACIJA U HRVATSKOJ
- POLJOPRIVREDA -
- Uvozna ovisnost > 50%
- Prenamjenom zemljišta gubi se 4-6 ha/dan
- Dominiraju monokulture
- Zakonodavni okvir pogoduje velikim
proizvođačima, što će se još i pojačati ulaskom
u EU
-Znanja o poljoprivredi, osobito tradicionalnoj,
organskoj i urbanoj, su deficitarna
- Analiza ranjivosti - nepoznata
19

20. SITUACIJA U PRIMORSKO-
GORANSKOJ ŽUPANIJI ?!
Za sigurnost prehrane u izvanrednim
okolnostima u PGŽ imamo iz vlastite
proizvodnje:
..........(?) hrane;
i
....... ...(?) poljoprivrednika koji će u tim
okolnostima pojačati proizvodnju .........
(čega?), koristeći sjeme iz ............(?)
20

21. Naše ranjivosti u PGŽ
- Hranu proizvodi 1507 ljudi, a jede 300 000!
- Jedina odmah dostupna lokalna energija (izuzev
hidro e.) je sječiva masa drveta.
U PGŽ je ima 569000 m3/god. ili 85000 tOE/g.
Prosječni Hrvat troši 2 tOE/g.
- Socijala, zdravstvo, mirovinski sustav...
Što ako vanjski sustavi budu uzdrmani?!
21

22. DANAŠNJI DRUŠTVENO-EKONOMSKI
SUSTAV VIŠE NE FUNKCIONIRA
Gubljenje je vremena popravljati ga!
ŠTO MOŽE FUNKCIONIRATI?!
Izgradnja zajednica duboko ukorijenjenih
u lokalni prostor, kulturu i resurse, koja
surađuje sa svima na postizanju globalne
pravde i brige o ljudima i drugim bićima.
22

23. PROVJEROM ISPRAVNOSTI TEMELJA
UTVRĐENO: Temelji u raspadanju!
MI trebamo znati da je naš sustav prehrane vrlo
ranjiv i da može iznenada kolabirati
MI trebamo biti svjesni da ranjivost naše prehrane
još nije postala ni politička tema, pa nitko ne
preuzima odgovornost da mobilizira stanovništvo
da djeluje na umanjivanju te ranjivosti prikladnim
mjerama
MI imamo interesa da se lokalno
samoorganiziramo i zaštitimo od mogućeg kolapsa
centraliziranog sustava prehrane

24. SAMOSTALNO ŽIVLJENJE U OKVIRIMA
LOKANE ZAJEDNICE
Možda vam ne izgleda privlačno, ali razmislite o opcijama:
Da uložite svoju energiju u samostalni kreativni poduhvat
na izgradnji dugoročnog i održivog načina življenja unutar
JLS kojim ćete VI biti zadovoljni, ili ćete prepustiti da vam
način življenja određuje jedna malobrojna elita koju neće
pogađati teškoće kroz koje ćete vi prolaziti.
U sadašnjem sustavu, da bi se očuvali interesi onih na vrhu
svi ostali moraju platiti cijenu.

25. PREOKRET KOJI NAM SLIJEDI U
NAČINU PREHRANE
SADAŠNJI SUSTAV BUDUĆI SUSTAV
 Industrijska poljoprivreda,  Lokalna organska
uz obilnu uporabu poljoprivreda, uz minimalno
kemikalija, dopremanje korištenje produkata iz
hrane s velikih udaljenosti fosilnih goriva ili bez njih
 Prekomjerno pakiranje  Rinfuzna prodaja iz
 Većinu hrane kupujemo kooperativa
 Sve veći izdaci za hranu  Većinu hrane sami
proizvodimo (75% ljeti)
 Meso je obavezni dio
obroka  Dominantno vegetarijanska
prehrana
25

26. Ovakva potrošačka orijentacija traži obilje
energije i drugih resursa, skupa je i zalazit će u
sve veće teškoće…
Germany: The Melander family of Bargteheide
Food expenditure for one week: 375.39 Euros or $500.07

27. …mnogo više nego kada se prakticira ovakva
Ecuador: The Ayme family of Tingo
Food expenditure for one week: $31.55

28. PROCES PROMJENA - TRANZICIJA
(Čedo permakulture)
To je međunarodni civilni pokret
za jačanje otpornosti zajednica
kao odgovor na izazove koji
nastaju zbog rasta cijena
energije, poremećaja u okolišu i
ekonomske nestabilnosti.

29. • Stalni rast unutar konačnog sustava
nije moguć
• Smanjivanje dostupnosti energije iz
Radne fosilnih goriva nemoguće je izbjeći
pretpostavke • Naše društvo je nespremno na
tranzicije iznenadne poremećaje ovih sustava
• Građani žele pomoći svojim
zajednicama da se pripreme i uspješno
funkcioniraju… da postanu energetski,
okolišno i ekonomski održive

30. KRIZNA PREVIRANJA 2012.
Traži se novi model za kvalitetno
življenje bez gospodarskog rasta
Tranzicija / Permakultura imaju
atraktivnu ponudu za novi model.
Važnost onoga što radite je
neugodno velika!
HVALA!
30