4. vaspitanje.com 4
@kompas_vaspitanja
ASERTIVNA KOMUNIKACIJA
to assert, v (glagol) = izjaviti, izneti (mišljenje), braniti...
assertive, adj (pridev)= uporan, samosvestan, samopouzdan
Definicija (Lange & Jakubowski, 1976): "Izražavanje misli, osećanja i uverenja na direktan,
iskren (pošten) i socijalno adekvatan način uz uvažavanje prava drugih ljudi.
ASERTIVNOST prema pomenutim autorima uključuje:
• Poštovanje, ali ne i snishodljivost iz ubeđenja da druga osoba ima veću vrednost i
prava, zato što je u ulozi moći, iskusnija, učenija, drugog pola, nacionalnosti ili rase.
• Asertivna poruka izražava, opisuje osobu i izrečena je bez dominiranja, ponižavanja ili
degradiranja drugoga.
• Asertacija uključuje samopoštovanje koje je jednako poštovanju prava i vrednosti
druge osobe. Dakle, asertivna osoba zauzima egzistencijalnu poziciju Ja sam vredna
osoba, Ti si vredna osoba.
• Asertivna osoba u komunikaciji poštuje mišljenja i stavove drugoga, ali to NE ZNAČI
da se slaže sa njima.
• Asertivno ponašanje je vrsta samopotvrdnog ponašanja, odnosno, osoba na taj način
čuva svoje granice i dostojanstvo u situacijama kada postoji realna opasnost da bude
izmanipulisana, zloupotrebljena ili iskorištena.
Možete dodatno pročitati o asertivnim pravima i na sledećem linku:
https://vaspitanje.com/2020/05/07/odgovorni-i-samopouzdani-mali-ljudi/
Kada im se nešto ne sviđa, deca to obično kažu odmah ne vodeći računa previše ni o mestu
ni o vremenu. Ako dete počne da kritikuje drugara ispred ostalih – upozorite dete da nije
zgodan trenutak. Svakako je potrebno reći kada jeste. Na taj način će dete shvatiti kako da
odabere vreme i mesto da govori o svom nezadovoljstvu.
Voleti sebe podrazumeva i zauzeti se za sebe i svoje potrebe.
Kada sebi dozvolimo da kažemo NE, ne želim, ne prija mi, ne odgovara mi… tada
ćemo te reči izgovarati mnogo lakše. Bez osećaja krivice i griže savesti, bez osećaja da
radimo nešto loše.
5. vaspitanje.com 5
@kompas_vaspitanja
Kada smo nezadovoljni nečim što čini druga osoba ili nas ponašanje ljuti, često su deca sklona
da napadnu ili prebacuju sve. Treba im pomoć da se u svojoj kritici usmere na jednu stvar.
Ukoliko to ne urade, najverovatnije će doći do svađe koja neće ništa rešiti…
PRIHVATITI I UPUTITI POHVALU
Svi ljudi vole da im se uputi kompliment, ni deca nisu izuzeta u tome. Važno je da deca nauče
kako da svojim drugarima upute i pohvale, a ne samo kritike.
Greške na koje je potrebno obratiti pažnju:
• Podcenjivanje sebe- Tako ti dobro ide matematika, ja sam baš loša u tome.
Ovo umanjuje vrednost komplimenta.
• Podcenjivanje druge osobe-Nisi više tako loš u košarci.
• Kompliment u pogrešno vreme-Pa dobro, nema veze što si dobio jedinicu iz srpskog.
Evo imaš 5 iz engleskog. Iako je možda izrečena u najboljoj nameri, ovakav
kompliment može naljutiti drugo dete. U tom trenutku mu je potrebna uteha, a ne
neželjeni kompliment.
• Preterani kompliment- Ti sve napraviš perfektno. Bez obzira koliko vole komplimente,
deca su u stanjuda razlikuju one zaslužene i realne od nezasluženih.
Kod asertivnog primanja komplimenata važno je praviti razliku između:
▪ zdravog primanja komplimenta (samosvest), npr. “Hvala, i ja sam zadovoljna” i
▪ egoizma (samouzdizanje, samovažnost), npr. “Naravno da mi je dobra frizura. Uvek mi
je super frizura”
Vežba koju deca mogu raditi
1) Dete može voditi dnevnik kome je upućivalo pohvale, zašto, na koji način i kako su drugari
reagovali.
2) Samopohvala-Dete može voditi svoj dnevnik gde će upisivati svakog dana i napisati šta je
dobro uradilo, zbog čega je zadovoljno, kada se dobro osećalo...
Asertivno iznošenje pozitivnog mišljenja o sebi
*nije odraz nevaspitanja već samosvesti;
*nije odraz egoizma već unutrašnjeg zadovoljstva;
*nije neosporiva činjenica već naše mišljenje;
*ne služi manipulaciji, već samoizražavanju.
6. vaspitanje.com 6
@kompas_vaspitanja
ŠTA URADITI U TRENUTKU LJUTNJE ?
• Izbrojati do 10… Mogu i unazad probati…
• Duboko udahnuti pre nego što nešto želi da kaže
• Prisetiti se da svaka ružna reč koja se kaže u ljutnji se ne može povući
• Izaći iz situacije koja ljuti dete, napraviti pauzu
• Nemamo kontrolu nad ponašanjem drugih ali nad svojim imamo
SLUŠANJE SAGOVORNIKA
PRINCIPI AKTIVNOG SLUŠANJA
▪ Ohrabrivanje sagovornika
▪ Postavljanje pitanja
▪ Parafraziranje
▪ Reflektovanje (npr. „Zvuči mi kao da si ljut”)
▪ Sažimanje ili rezimiranje
▪ Vrednovanje stava sagovornika. Manifestuje se kroz uvažavanje sagovornika.
Primer:
Znači ti si Ani poverila tajnu, a ona je odala. Čini mi se da te je to najviše pogodilo što te je
izdaka iako si je zamolila da to bude tajna?