Na okupu su odlomci srednjevjekovnih rukopisa koji ukazuju na razvijenu i specifičnu upotrebu glagoljice i ćirilice u Bosni. Glagoljica se dugo koristila i bila obrazac po kojem su se kasniji rukopisi prepisivali na lokalnoj verziji ćirilice - bosančici. Po sačuvanim odlomcima i pisanim tragovima koji su preživjeli inkviziciju, očita je razvijena pismenost i autentična upotreba bosančice. Inkvizicija objašnjava i razvoj tajnopisa - kombinacije glagoljice i bosančice, kako bi se heretički tekstovi ili komentari prikrili.

1. GLAGOLJICA I BOSANČICA
TRAGOM PISANE
BAŠTINE BIH
Picasa Web Album:
Tragom pisane baštine BiH – Glagoljica i Bosančica
https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/GlagoljicaIBosancica
Vaska Sotirov-Đukić, dipl. bibliotekar
dukic@bih.net.ba

2. Glagoljica
•Prije 12. vijeka je u Bosni stigla glagoljica iz Makedonije
•Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. vijeka. Autorima ovog
pisma smatraju se braća Ćiril i Metodije, bizantski redovnici iz Soluna. Ćiril
(pravim imenom konstantin) je na osnovu jezika makedonskih slavena iz
okoline soluna sastavio prilagođeno pismo i prevodio crkvene knjige.
•Glagoljica ima oko 40 slova, zavisno o vrsti.
•Postojale su dva oblika glagoljice: obli (nastao 862. godine) i uglasti (nastao u
12. stoljeću u Hrvatskoj).
•Obla glagoljica se najviše koristila u hrvatskim primorskim krajevima Istra,
Dalmacija i kvarnerska ostrva, prije svega Krk, Cres i Lošinj, ali se koristila i u
unutrašnjosti Like i Krbave, sve do Kupe, čak do Međimurja i slovenskih
krajeva.

3. GLAGOLJICA I ĆIRILICA

4. Glagoljica u bosanskim rukopisima
lZanimljivo je, međutim, da svi ti spomenici pokazuju i jezički i ortografski vrlo
arhaične crte, a uz to se ugotovo svima može otkriti veza sa glagoljicom; u dva
rukopisa postoje i glagoljski zapisi, i to u Radosavljevom zborniku, te u Čajničkom
evanđelju.
lUopće, glagoljska je tradicija u bosanskim spomenicima veoma jaka, a nesumnjivo je
utvrđeno za veliki broj bosanskih rukopisa da im je pramatica, a nekima možda i
neposredan predložak bio glagoljski, te se tako mora pretpostaviti da je najstarija faza
bosanske srednjovjekovne književnosti bila glagoljska, ali se ne može decidirano reći
da li su glagoljski kodeksi dolazili na bosanski teren iz Hrvatske ili iz Makedonije, a
možda i s obadvije strane.
lKuna, Herta. Hrestomatija starije bosanske književnosti. Vidi u: Nakaš, Lejla.
Hrestomatija iz historije književnog jezika, I dio ; za internu upotrebu.
http://www.scribd.com/doc/117438839/Hristomatija-I

5. Bogumili i glagoljica
•Staru glagoljsku tradiciju su prigrlili bogumili, čiji
tekstovi iz 15. vijeka pokazuju tragove glagoljskih
originala i pridržavanje jezičkih i redakcijskih
osobenosti arhaične Ohridske škole.
•Pokret popa Bogumila je započeo u 10. vijeku u
Makedoniji, apostolske knjige koje su upotrebljavali
makedonski bogumili, širila je Klementova škola
tako da su prenesene u Bosnu
•Zbog izolovanosti i proganjanja bogumila, one su
zadržale arhaični oblik

6. Glagoljica prelazni poluoblik
GRŠKOVIĆEV ODLOMAK APOSTOLA
12. vijek, najstariji odlomak glagoljice
Nastao je u Zahumlju, pisan je poluoblom glagoljicom a na marginama ima bilješke pisane
ćirilicom. Na prelazu iz oble, istočne, u uglatu, zapadnu glagoljicu te je zbog njene
osobenosti u posljednje vrijeme naučnici nazivaju i bosanskom glagoljicom

7. Glagoljica poluobla
na staroslavenskom jeziku
MIHANOVIĆEV ODLOMAK APOSTOLA
12 vijek

8. SPLITSKI ODLOMAK
GLAGOLJSKOG MISALA
Početak 13 vijek, poluobla
glagoljica
Dva rukopisa u fragmentima iz XII vijeka,
Grškovićev odlomak i Mihanovićev
odlomak pisani su poluoblom glagoljicom,
koja je na prelazu iz oble, istočne, u uglatu,
zapadnu glagoljicu te je zbog njene
osobenosti u posljednje vrijeme nazivaju i
bosanskom glagoljicom.
U starije glagoljske rukopise
srpskohrvatske recenzije, koji bi pripadali
po svojim jezičkim i paleografskim
osobinama ovoj bosanskoj grupi, pribrojan
je nedavno još jedan rukopis, Splitski
odlomak. Po pismu bi ovaj spomenik
pripadao XII stoljeću, a po nekim jezičnim
elementima novijeg narodnog govora
spadao bi u početak XIII vijeka.

9. Uglata glagoljica

10. Glagoljica poluobla
na staroslavenskom jeziku
MIHANOVIĆEV ODLOMAK APOSTOLA
12 vijek

11. Hrvatska uglata glagoljica
HRVOJEV MISAL
1403-1404. godina
Kaligrafski ispisan tekst
bogato iluminiran

12. Bosančica
•U naučnoj literaturi se, pored ostalog kaže: "Šireći se od
10. vijeka sa istoka, iz Bugarske, val ćirilice zahvatio je i
dio bosanskog područja, gdje se razvio u poseban oblik i
posebnu varijantu ćirilice sa primjesama glagoljice i
latinice.
•To pismo ima svoj osobiti duktus, odbacuje stilska slova,
a uvodi nove znakove za svoj jezik, te sa oblikom i
pravopisom razlikuje od bugarske i srpske ćirilice.
•Broj spomenika pisanih bosančicim veći je i raznovrsniji
u odnosu na spomenike pisane glagoljicom, jer veliki broj
njih je u pojedinim periodima prepisivan sa bosanske
glagoljice na bosančicu.

13. https://bs.wikipedia.org/wiki/Bosan%C4%8Dica http://www.hum.hr/SLIKE/glagoljica_majce_01.jpg
BOSANČICA GLAGOLJICA

14. Lokalna bosanska ćirilica
•Potpis Stevana Nemanje i njegovog brata Miroslava na ugovoru
sa Dubrovnikom iz 1189. godine dokazuje da je na tom terenu
vladao lokalni tip poslovnog pisma, jednostavnog pravopisa i
uproštenog oblika
•Bosančicom su pisani: nadgrobni i ktitorski epigrafi u Travuniji i
srednjoj Bosni, Miroslavljevo jevanđelje (12. vijek); razni
crkveni i svjetovni rukopisi sa brojnim elementima čistog i živog
narodnog govora; nekanonski tekstovi (apokrifi, molitve); zapisi,
netpisi, povelje, pisma - kao značajno blago diplomatske
bosanske pismenosti sa izrazitim njegovanjem narodnog jezika;
razna jevanđelja, djela apostolska, poslanice, apokalipse i apokrifi
(kao prijepisi bosanskih glagoljskih tekstova)

15. Povelja Kulina bana
•Najstariji spomenik pisan bosančicom jeste Humačka ploča (10.
vijek) zatim Povelja Kulina bana od 29.08.1189. godine.
•Hristijanizacija u BiH je imala otpor mnogobožačkih Slavena, sa
sobom je širila slovensku pismenost, koja je u prvom periodu bila
glagoljska
•Kao dokaz da je u Bosni, Zahumlju i Travuniji bilo glagoljske i
ćirilske pismenosti pre nego što je Bosna postala samostalna
država, uzima se Povelja Kulina bana (1189)
•Pisano je čistim ustavnim pismom koje je već miješano sa
brzopisom, što je dokaz na prelaz ka savršenijem i praktičnijem
pismu svakidašnjeg života
•Ćirilica Kulinovog dijaka Radoja je još uvijek ustav, ali već sa
mnogo buduće minuskule, tj. brzopisa

16. Najstariji oblik bosančice
http://sandzakpress.net/kotromanici-i-nemanjici
http://povijest.net/v5/teme/povijest-bih/2007/politika-srednjovjekovne-
bosne-4/
POVELJA KULINA BANA
ustavna bosančica
HUMSKA PLOČA
najstariji oblik bosančice

17. Dijak Radoje (1189) – pisac
Povelje Kulina bana
Zajedno sa dijakom Grigorijem (ili Gligorijem, kako se potpisuje
na drugom mjestu jedan od tvoraca Miroslavljevog evanđelja)
dijak Radoje predstavlja prvo značajno ime u našoj pismenosti.
On je uveo u ćirilicu posebne znakove koji ranije nisu bili poznati
ovom pismu.
Ja, Radoje, dijak banj, pisah siju knjigu poveljov banov,
od rož'stva Hristova tisuća i s'to i osam'deset i devet
ljet', mjeseca avgusta, u dvadeseti i deveti dn', usječenie
Jovana Krstitelja.
•Dizdar, Mak. Stari bosanski tekstovi. Sarajevo : Bosanska riječ,
2012. Str. 38

18. Državna bosanska kancelarija
vrste bosančice
Službenici u kancelariji:
•Dijak – pisar; Gramatik, nadvorni pisac, logotet
(logofet), protovestijar (protobistar) isl.
•Vrste ćirilskog pisma:
•Ustav – majuskula; poluustav (prelaz brzopisno);
brzopis (minuskula)
•Književna minuskula (odijeljena slova jedno od
drugoga) i kurziv (organski povezana slova)
•Postojale su „škole“ i pisarska hijerarhija preko koje
su učeni i prenošeni sistemi pisanja i vještina pisara

19. Miroslavljevo evanđelje
Dijak Grigorije (1171-1197)
• Jedan od učesnika u pisanju evanđelja, pisar Gligorije, ne zna se tačno njegova uloga,
ali je ostao njegov zapis.
• Na Kulinovom dvoru u Bosni bila su braća iz Zadra, rođeni u Apuliji – Matija i
Aristodije, vješti slikari i zlatari, progonjeni kao heretci, pa se pretpostavlja da su oni
radili na iluminaciji.
Az pisah alelujar, Gligor.
Az, grešni Gligorije dijak, nedostojni narešti se dijak, zastavih sije jevanđelje
zlatom, knezu velikoslavnomu Miroslavu, sinu Zavidinu.
A mne, gospodi, ne zabudi grešnago, n' shrani me sebje, dje mi jest gospodine,
žal tebje rabotavši, knezu, svojemu gospodinu – dje mne ne hranivši grešnago.
•Dizdar, Mak. Stari bosanski tekstovi. Sarajevo : Bosanska riječ, 2012. Str. 36

20. Grafija Miroslavljevog
evanđelja
•Praoriginal je bio staroslavenski tekst ali nije poznato da li je
pisan na ćirilici ili glagoljici, najvjerojatnije je nastao u drugoj
polovini 11. vijeka u Makedoniji
•Bila su dva prepisivača koji su pisali južnim srpskim dijalektom
•Dosta naučnika smatra da je original bio na glagoljici i da se
osjeti uticaj glagoljske tradicije
•Pisano je po narudžbi humskog kneza Miroslava, brata Stefana
Nemanje oženjenog za rođenu sestru bosanskog bana Kulina
•Prijepis evanđelja je namijenjen Crkvi sv. Petra u Bijelom Polju
•Tačan datum prijepisa nije utvrđen, smatra se da je bio
osamdesetih godina 12. vijeka (oko 1180. godine) jer je već 1198.
godine knez Miroslav bio mrtav

21. Miroslavljevo
evanđelje
oko 1180. godine
Ustavna bosančica
kaligrafski ispisana i ukrašena

22. Bosančica poluustav
GRIGOROVIČ-GILJFERDING
EVANĐELJE
13. vijek
najstariji religijski kodeks srednjevjekovne
Bosne pisan na bosančici

23. Bosančica poluustav
SOFIJSKO EVANĐELJE
13-14. vijek

24. Bosančica poluustav
MANOJLOVO EVANĐELJE
Početak 14. vijeka

25. Bosančica poluustav
VRUTOČKO EVANĐELJE
1375. godina

26. Bosančica poluustav
ČETVEROEVANĐELJE IZ DOVOLJE
1387-1389. godine

27. BATALOVO EVANĐELJE
1393. godine
Bosančica poluustav

28. Bosančica, nelijepi poluustav
DIVOŠEVO EVANĐELJE
14. vijek

29. Divoševo evanđelje - tajnopis
Usred ćirilskog teksta je umetnuta glagoljica; ijekavica.

30. Brzopisna bosančica, poluustav
ČAJNIČKO EVANĐELJE
14-15. vijek

31. Čajničko evanđelje, 14-15. vijek - tajnopis
kombinacija glagoljice i bosančice
Mnogi spomenici pisani u Bosni,
rukopisni i ostali, uništavani su u
višestoljetnom procjepu između
neprijateljskih crkava, Istoka i
Zapada, mađarske invazije, poslije
osmanlijskog prisustva u Bosni.
Samo jedan fragment knjige iz
vremena bosanske samostalnosti
čuvan je do nedavnog agresorskog
rata u Bosni, to je Čajničko
evanđelje. Ostalo je rasuto po
svijetu, i svojatano kako je kome
odgovaralo. Zato se smatralo da
nema bosanskih rukopisa.
Kuna, Herta. Hrestomatija starije bosanske književnosti. Vidi u: Nakaš, Lejla. Hrestomatija iz historije
književnog jezika, I dio ; za internu upotrebu. http://www.scribd.com/doc/117438839/Hristomatija-I

32. Čajničko evanđelje, 14-15. vijek - tajnopis
kombinacija glagoljice i bosančice
Kriptogram se nalazi na listu 89 i glasi:
Smereno metanie
Na kraju zapisa je azbuka koja služi
kao ključ za čitanje. Pismo je u
osnovi glagoljsko ali su neka slova
deformisana (b,p,ž,k,z i poluvokal).
Druga slova su obična ćirilska.
Po Štefaniću, to je krasan primjer
degeneracije glagoljice koja se nije
dalje razvijala jer su se organski
predlošci ovoga pisma prestali
živjeti u 13. vijeku.
Bogićević, Vojislav. Pismenost u Bosni i
Hercegovini : od pojave slovenske pismenosti u IX
v. do kraja austrougarske vladavine u Bosni i
Hercegovini 1918. godine. Sarajevo : Veselin
Masleša, 1975.

33. DANIČIĆEVO EVANĐELJE
14-15. vijek
Bosančica poluustav

34. Bosančica uski poluustav
NIKOLJSKO EVANĐELJE
14-15. vijek

35. PRIPKOVIĆEVO EVANĐELJE
14-15. vijek
Bosančica poluustav

36. KOPITAROVO EVANĐELJE
14-15. vijek
Bosančica poluustav

37. Bosančica poluustav
sitna, kaligrafski ispisana slova
HVALOV
ZBORNIK
1404. godina

38. RADOSAVLJEV ZBORNIK, 1443-1461. godina
U „Rukopisu bosanskog krstjanina Radoslava“ nalazi se cijeli tekst glagoljske azbuke koji
pripada starom tipu glagoljice koji je bosanskim patarenima bio poznat.
Bosančica poluustav

39. Radosavljev zbornik, 1443-1461. godina - tajnopis
Bosančica, poluustav,
usred teksta nekoliko
redaka glagoljicom.
Glagoljska slova upućuju na
predloške iz početka 12.
vijeka, što zači da se
glagoljica nakon 13. vijeka u
Bosni nije više upotrebljavala
niti razvijala.
Bogićević, Vojislav. Pismenost u Bosni i Hercegovini : od
pojave slovenske pismenosti u IX v. do kraja austrougarske
vladavine u Bosni i Hercegovini 1918. godine. Sarajevo :
Veselin Masleša, 1975.

40. LISTIĆI IZ
MONTEPRANDONA
15. vijek
Bosančica poluustav

41. Brzopisna bosančica
BERLINSKAALEKSANDRIDA
pisan iza 1463. godine (vodeni žig na papiru)

42. Berlinska Aleksandrida - tajnopis
Rukopis je, sudeći po tajnopisu na 3V, još 1535. god. posjedovala neka
slavenska porodica, do1582. god. pripadao je porodici Beck iz
Leopoldstorffa kod Beča, a zatim porodici Aschenbrenner.

43. Degeneracija bosančice
Što se dalje ide prema XVIII vijeku, pismo postaje sve više neujednačeno. Ne radi se
možda o rukopisu dijaka, ili uopšte onoga ko piše, nego se radi o postepenoj grafičkoj
degeneraciji, zbog čega su često pojedina slova nečitljiva, iz osnova promijenjena, tako
da izgleda da ih onaj ko piše udešava po svojoj volji.
Ima miješane minuskule sa ustavnim slovima, pokušaja pa i pisanja kurzivom. Očito se
vidi da je za ovu starobosansku ćirilicu opao interes i da nju sistematki potiskuje u
zvaničjnoj prepisci arabica. Dijaci, koji su se zatekli odmah po padu Bosne pod Turke u
pojedinim kancelarijama, pišu lijepo i pravilno, ali njih brzo nestaje.
Pisma o kojima je ovdje riječ pisana su pretežno ijekavštinom, rjeđe ikavštinom, a vrlo
rijetko ekavštinom.
....
U svojoj raspravi u „Splitskom odlomku glagoljskog misala“ Štefanić izražava
mišljenje da se ćirilica poslije pada Bosne pod Turke „degenerirala na isti način kao što
se degenirirala u Bosni i glagoljica, koja ovdje poslije XIII vijeka nije više organski
razvijena.“
Bogićević, Vojislav. Pismenost u Bosni i Hercegovini : od pojave slovenske pismenosti
u IX v. do kraja austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini 1918. godine. Sarajevo
: Veselin Masleša, 1975. Str. 104-107

44. Vidi:
Facebook grupa Tragom pisane baštine BiH
https://www.facebook.com/groups/1411074575835613/
Google grupa Tragom pisane baštine BiH
https://groups.google.com/forum/#!forum/tragom-pisane-bastine-bih
Blog Tragom pisane baštine BiH
http://tpbbih.blogger.ba

45. Donacije za očuvanje spomenika kulture u BiH
Podržite rad Komisije/Povjerenstva za očuvanje
nacionalnih spomenika BiH zahvaljujući kojima su
preuzeti veći dio podataka.
http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2531
Podržite Fondaciju Mak Dizdar
http://makdizdar.ba/misija/
Zahvaljujući njima postoji arhiva on-
line knjiga Maka Dizdara i historijskih
knjiga o srednjevjekovnoj Bosni i
Hercegovini

46. Međunarodni Forum Bosna
Dio ilustracija je preuzeto iz knjige :
Kuna, Herta. Srednjovjekovna bosanska književnost.
Sarajevo : Forum Bosnae , 2008.
Podržite Međunarodni Forum Bosna donacijom
ili narudžbom njihovih publikacija
ili pretplatom na časopis Forum Bosnae
http://www.ifbosna.org.ba

47. KRAJ