1. 1
Zastupljenost MSM populacije u sistem
HIV prevencije, tretmana i njege u Klinici
za infektivne bolesti u Sarajevu
Vesna Hadžiosmanović
Klinika za infektivne bolesti KCUS
7th
Regional HIV and AIDS
Conference
Sarajevo, 28th
-29th
May 2015

2. 2
Epidemiološka situacija u BiH
• BiH je zemlja s niskom HIV prevalencijom: <0,1%
• 2014 g.: 268 registrovanih slučajeva HIV/AIDS-a
• Registrovani slučajevi pokazuju trend rasta u posljednje 4
godine
• U 78% slučajeva su posljedica rizičnog seksualnog
ponašanja
• Putevi prenosa su: 51,4% HS; 29,4% MSM; 8,9% PWID
• HIV epidemija među PWID se stabilizovala, ali se povećala
HIV prevalencija među MSM (sa 8,9% u 2010. g. na 29,4%
u 2012. g.)

3. 3
Epidemiološka situacija
u Bosni i Hercegovini
Epidemiološki podaci za BiH, FBiH i RS za
period od 1986. do 31.12.2014. godine
BiH FBiH RS
no. % no. % no. %
Ukupno registrirane HIV+ osobe
*u BiH je evidentirano još 10 nedeterminisanih prijeratnih HIV+
osoba (7 muškarca i 3 žene)
258
(+10)* = [268]
165 93
Nema podataka 3 1,22
Od toga AIDS 104 51,42 84 50,90 20
Spol
Muškarci 211 80 137 82,82 74
Žene 46 18,77 28 17,18 18
Put prenosa
HIV infekcije
Heterosexualni odnos 125 51,42 84 50,90 20
Homosex./Bisex. odnos 93 29,38 62 37,57 31
I.V. upotreba narkotika 20 8,97 15 9,09 5
Krv i preparati krvi 3 1,22 1 0,6 2
Vertikalna transmisija 2 0,81 1 0,6 1
Neidentificirani put 18 6,93 6 3,6 9

4. 4
Epidemiološka situacija u KCUS
• U KCUS broj HIV slučajeva u HS populaciji je rapidno
opadao dok je u MSM populaciji rastao u proteklih 5 godina.
• U petogodišnjem razdoblju, 69,8% novodijagnosticiranih
HIV slučajeva su bili posljedica seksualnih kontakata među
MSM.
• Između 2010. i 2014. godine, MSM su bili jedina grupa u
kojoj je godišnji broj novih HIV dijagnoza bio povećan.
• HIV testiranje u VCCT je bilo ključno u HIV/AIDS strategiji
prevencije.

5. 5
• Analizirali smo rezultate testiranja na HIV u VCCT centru
KCUS u petogodišnjem periodu, te na osnovu toga smo
determinisali da su se navike HIV testiranja promijenile od
2010. do 2014. godine među pripadnicima MSM populacije.

6. 6
• Retrospektivno smo analizirali testiranih 6440 klijenata u
VCCT KCUS u petogodišnjem periodu od 2010. do 2014.
godine.

7. 7
Broj otkrivenih HIV/AIDS slučajeva
od 1992. do maja 2015. godine

8. 8
Od ukupno 112 slučajeva, njih 56% je
otkriveno od 2010. do danas, u poređenju
sa 44% slučajeva do 2009. godine.

9. 9
Polna struktura u dva perioda se
statistički značajno ne razlikuje (p=0,276);
 u oba perioda dominiraju muškarci
40/49 (82%) i 56/63 (89%)

10. 10
2010- maj 2015 god1992-2009 god
period
70,0
60,0
50,0
40,0
30,0
20,0
10,0
0
Starosnadob
34 (28-41)33 (26-45)
Razlike u prosjeku starosne dobi kada su otkriveni kao
HIV/AIDS između dva perioda nisu statistički značajne
(p=0,934); životne dobi su ujednačene.
o U prvom periodu do 2009. prosjek godina iznosio je 33 (26-45)
godine; najmlađi je imao 4, a najstariji 62 godine.
o U drugom periodu 2010-2015, prosjek godina pri dijagnosticiranju
HIV/AIDS-a iznosio je 34 (28-41) godine; najmlađi ispitanik imao je 21,
a najstariji 63 godine.

11. 11
Put prenosa infekcije u odnosu na
dva posmatrana perioda
o Postoji statistički značajna korelacija u putu prenosa infekcije i perioda posmatranja
ispitanika (p=0,002).
o U prvom periodu dominira 63% heteroseksulani prenos, potom slijedi
homoseksulano/biseksualni sa 20,4% i na trećem mjestu injekcioni 14%, te jedan
pojedinačan slučaj vertikalnog prenosa
o U drugom periodu od 2010. do danas dominira 71,4% homoseksulano/biseksualni
prenos, potom heteroseksulani sa 26,9%, te jedan slučaj injekcionog prenosa.

12. 12
Nema statistički značajne promjene (p=0,584) u
komparaciji otkrivenih ispitanika po kantonima;
U oba perioda dominira Kanton Sarajevo,
potom ZeDo i SB kanton, itd.

13. 13
Godina Testiranih Muškarci MSM HIV+
2010 1172 557 139 6
2011 932 521 92 6
2012 991 603 192 11
2013 1400 826 234 9
2014 1945 1235 501 12
Ukupno 6440 3742 1158 44
Testirani u VCCT centru
u periodu 2010. - 2015.

14. 14
Broj testiranih
u periodu 2010. – 2014.
Od 2010. do 2015. broj testiranih statistički
značajno raste (p=0,03)

15. 15
Postotak učešća MSM populacije u odnosu na ukupan
broj testiranih i HIV+ MSM od 2010. do 2014. godine
o 2010. god. Svaki 4 testirani(25%) muškarac bio je MSM, a 4 od 100 MSM su HIV+.
o 2011. god. Svaki 6 testirani (17%) muškarac bio je MSM, a 7 od 100 MSM su HIV+.
o 2012. god. Skoro svaki treći (32%) testirani muškarac bio je MSM, a 6 od 100 MSM su
HIV+.
o 2013. god. Skoro svaki treći (28%) testirani muškarac bio je MSM, a 4 od 100 MSM su
HIV+.
o 2014. god. Skoro svaki drugi (41%) testirani muškarac bio je MSM, a 2 od 100 MSM su
HIV+.

16. 16
2010-2014 god, udio HIV+ u odnosu na oboljele od
AIDS-a se statistički značajno razlikuje (p=0,02)
 Dominiraju HIV+ sa 70%, u odnosu na
oboljele od AIDS sa 30%.

17. 17
Terapija Total
Ne Da
Infekcija/bolest
HIV
br 20 24 44
% 45,5% 54,5% 100,0%
AIDS
br 0 19 19
% 0% 100,0% 100,0%
Total br 20 43 63
% 31,7% 68,3% 100,0%
Terapija u odnosu na status HIV/AIDS
o 54,5% HIV+ ispitanika su na terapiji
o Svih 19 AIDS-oboljelih (100%) su na ARV terapiji

18. 18
Infekcija/
bolest
Total
broj
br smrtnih
slučajeva
Censored
br %
HIV 44 0 44 100,0%
AIDS 19 5 14 73,7%
Total 63 5 58 92,1%
Preživljavanje
u periodu 2010. – 2014.

19. 19
Razlike u preživljavanju između HIV+ i AIDS
slučajeva su statistički značajne (p=0,0001)
60,0050,0040,0030,0020,0010,000,00
Mjeseci
1,0
0,8
0,6
0,4
0,2
0,0
Cumpreživljavanje
HIV-censored
AIDS-censored
HIV
AIDS
hiv..aids
Preživljavanje
o Svi HIV+ su
preživjeli (100%),
nema smrtnih
slučajeva.
o 74% Ispitanika
sa AIDS-om je
preživjelo, 5
(26%) nije
preživjelo, a svi
su umrli unutar
11 mjeseci od
dijagnosticiranja
HIV-bolesti

20. 20
HIV+ AIDS
10,00
20,00
30,00
40,00
50,00
Starosnadob
n=44
33,41
n=19
41,32
p=0,003
o Razlika u prosječnoj dobi ispitanika sa HIV+ infekcijom i
oboljelih od AIDS-a je statistički značajna (p=0,003).
o AIDS bolesnici su stariji, u prosjeku 41,3±9,3 godine,
od HIV+ ispitanika koji su u prosjeku stari 33±8 godina.

21. 21
Živi Umrli
Status
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
Starosnadob
n=58
35,09
n=5
44,00
p=0,035
o Razlika u prosječnoj dobi umrlih i preživjelih ispitanika sa
HIV/AIDS je statistički značajna (p=0,035).
o Umrli ADIS bolesnici su stariji (prosječna starost 44±9 godine)
od ispitanika sa HIV+/AIDS (prosječna starost 35±8,8 godina).

22. 22
• U posljednjih 5 godina rezultati testiranja na HIV provedeni
Klinici za infektivne bolesti u KCUS su pokazali porast broja
HIV/AIDS slučajeva u MSM populaciji, iako je HS način
transmisije HIV infekcije od početka epidemije do tada igrao
glavnu ulogu.

23. 23
Rezultati
• Evidentira se povećanje testiranih sa 36,5% u 2010. god.
na 56,2% u 2014 god; sa 63% na 71% među MSM
• Od svih novodijagnosticiranih muškaraca sa HIV-om, njih
80,3% su bili MSM (n=56)
• Starosna dob osoba koje žive s HIV/AIDS-om u prosjeku je
35 godina.
• Starosna dob u vrijeme smrti u prosjeku oko 44 godina.

24. 24
o Od ukupno 1158 MSM
testiranih klijenata, njih 44
(3,79%) su bili HIV-
novodijagnosticirani
o Od 44 osobe koje su bile
HIV-novodijagnosticirani
MSM, njih 26 (59,09%) su na
anti-HIV tretmanu (svi imaju
nedetektibilan viral load)
MSM HIV-dijagnosticirani,
na tretmanu i sa VL statusom

25. 25
Rezultati
• Od 44 novodijagnosticiranih MSM u posljednjih 5 godina
njih 30% su dijagnosticirani u kasnom stadiju bolesti.
• Nedijagnosticirani i kasno dijagnosticirani HIV su i nadalje
veliki problem.
• 5 od 63 osobe s HIV/AIDS-om su umrle;
 svi su bili dijagnosticirani u kasnom stadiju bolesti.

26. 26
Zašto je prevencija važna?
• Jedna prevenirana HIV infekcija ima pozitivne efekte na :
 javno zdravstvo – velike uštede;
 kvalitet života osoba s HIV-om.
• Većina novih transmisija su akvirirane od osoba koje nisu
HIV-dijagnosticirane.
• 30% od svih novodijagnosticiranih su definisani kao kasni
prezenteri, što dovodi do većih troškova za tretman
komorbiditeta, medicinske njege i dr
• Osobe koje se dijagnosticiraju kasnije su pod većim
rizikom od morbiditeta i mortaliteta.

27. 27
Zašto je prevencija važna?
• Nove HIV infekcije su posljedica transmisije sa osoba koje
nisu dijagnosticirane, tako da je naglašena potreba za
povećanim HIV testiranjem.
• Neophodno je posvetiti pažnju savjetovanju.
• Tretman kao preventivna mjera može funkcionirati samo
ako su inficirane osobe dijagnosticirane ranije i ako su
efikasno tretirane.

28. 28
Zašto je prevencija važna?
• Efikasan HIV tretman reducira VL, reducira dalju transmisiju
i pravi uštede koje prate kasnije dijagnosticiranje.
• Kontinuirana upotreba kondoma, čak i u vrijeme kada je
ART uključen.
• Obezbijediti strateški plan: testiranje, tretman (kao
prevencija), promjena ponašanja (informacije, približiti se
klijentima, savjetovanje, program kondoma).

29. 29
Šta smo uradili?
• 2013. I Evropska sedmica testiranja na HIV
Testirana 82 klijenta, 33 MSM

30. 30
• 2014. II Evropska sedmica testiranja na HIV
Šta smo uradili?
Testirana 103 klijenta, 32 MSM

31. 31
Šta smo uradili?
• Obilježavanje svjetskog sana hepatitisa
• Obilježavanja 1.decembra svjetskog dana borbe protiv
HIV/AIDS-a
Kampanje su bile fokusirane na podizanje svijesti o HIV-u i AIDS-u i
istovremenoj borbi protiv stigme, dajući support osobama koje se
žele testirati ili osobama koje žive s HIV-om.
Testirano 163 klijenata, 78 MSM
Outreach: 661 testiranih 2013.-2014.

32. 32
• Veliki broj MSM imaju povećanu šansu da budu eksponirani
na HIV.
• Stigma i diskriminacija ograničava pristup njezi, inhibira
dolazak MSM populacije u VCCT, reducira mogućnost
otkrivanja statusa osoba pod rizikom, što treba promijeniti
kako bi se poboljšao odgovor na HIV u zdravstvenom
sistemu.

33. 33
Zaključci
• Iako su nalazi o povećanom HIV testiranju ohrabrujući,
potrebno je poboljšati pokrivenost sistemom HIV testiranja
kako bi se zadovoljile preporuke CDC.
• HIV testiranje je ključno u strategiji prevencije AIDS-a, s
obzirom da rano dijagnosticiranje i rano uvođenje tretmana
koristi i inficiranim osobama i javnom zdravstvu općenito u
smislu nadzora nad epidemijom.
• Dizajnirati programe koji imaju za cilj povećanje broja
testiranih u populacijama pod visokim rizikom od HIV
infekcije.
• Netestirani MSM bi mogli igrati dramatičnu ulogu u širenju
HIV infekcije.

34. 34
Zaključci
Aktuelne intervencije trebaju biti fokusirane na:
Povećanom broju testiranja i savjetovanja;
Povećanom pristupu tretmanu;
Postizanju i održavanju nedetektibilnog VL;
Intenziviranju napora u prevenciji koji su fokusirani na
upotrebi kondoma.