UD.9_LA PREVENCION DE RIESGOS LEGISLACIÓN Y ORGANIZACION.pptx
Trabajo practico guarani
1. Tembiaporã 1 Amoñe´ë ha upei amaba´apo
Teju jagua.
Teju jagua ha’e Tau ha Kerana memby ypykue. Ko mymba tuicha ha ivaietereíva hete teju
ha Iñakã jagua. Oguereko pokôi akâ jaguápe ojoguáva. Hete katu teju guasúicha
tyryryhápe oikóva, ha tuichaitereígui ikatu’yva oipuru imbarete mba’everâ.
Oje’e hese oguerekoha ipoguýpe umi itakua ha avei oñangarekoha yvakuéra rehe. Oî
he’íva Teju jagua oikoha yva ha eíra año rehe.
AMOIMBA IGUÝPE OJERURÉVA HA UPÉI AGUENOHẼ MOÑE ̕ ẼRÃGUI
Pu’ae Jurugua : Teju jagua, Kerana, Tau, itakua, etc.
Pu’ae tîgua: Iñakã, pokôi, akâ, membype, oi etc.
Pundie Jurugua: hete, jagua, pokoi, etc.
Pundie tîgua: mymba, memby, imbarete, etc.
Pundiekôi: tuicha, oñangarekoha, imbarete, etc.
Máva ha´e Teju Jagua?
Teju jagua ha’e Tau ha Kerana memby ypykue.
Mba ´éicha hína ha´e?
Ha´e Tuicha ha ivaieterei hete teju ha Iñakã jagua.
Mboy akã oreko?
Ha´e oguereko pokôi akâ jaguápe ojoguáva
Ikatu oipuru pe mbarete oguerekóva?
Tuichaitereígui ikatu’yva oipuru imbarete mba’everâ
Mba´ e oguereko ipoguýpe?
Oje’e hese oguerekoha ipoguýpe umi itakua ha avei oñangarekoha yvakuéra rehe.
Mba´ e ho´ u?
Ho´u yva ha eíra año.
Ñe´ ẽ tĩgua Ñe´ ẽ jurugua Pundiekõi
- akâ - Teju - tuicha
- memby - jagua - oñangarekoha
- pokôi - Hete - imbarete
2. TEMBIAPORÂ2
Amomuanduhe ñe’ê oikotevêva. Acentua las palabras que necesitan.
Angete Mbo’ehára Ojerokýta Tape Okápe
Jaguarete Okarúva apukáta He’íva Apykahaípe
Puraheihápe Ha’ekuéra Oipotahaícha óga
Ohechávo Asapukái ajohéita Ohohápe
TEMBIAPORA3
Ambosa’y ñe’ê oñemomuanduhe vaíva. Pinto las palabras mal acentuadas.
1. Umi karaí oipurú heta mba’é.
2. Ha’ékuera oñani pya’é ka’aguyré.
3. Che róga rokê oñembyaí memé.
4. ko’â apyká rogueraháva’erâ okapé.
TEMBIAPORÂ4
Amoñe’ê.
Póra
Pórajeko umi tekove hembiapo vaíva ângue, oikoreíva ko yvy ári; ojuhu’yva pytu’u hekove
vaikuére. Tape po’i ha ipytûvare rejuhu ramo oñemonde morotîmbáva, upéva ha’e Póra.
Umi óga guasu rehe, rehendu ramo hyapúva, upéva ha’e Póra. Reñandu ramo pyhare nde
kotýpe oguata ha omo pararâva, upéva ha’e Póra upe rupi oikóva.
Upéicha oikova’erâ Póra ojuhu peve imba’eporâva oñombo’e hagua omanova’ekue ângue
rehe; upègui ae ohupyty pytu’u oikotevêva anive hagua oiko oikundaha yvy ári.
Guaraní Mokôiha – Pedro Moliniers
Ahai mba’épa he’ise.
Tekove: Persona viviente
Ângue: Alma, Espíritu
Ojuhu’ÿva: Que no encuentra.
Hyapu: Suena
Pytu’u.: Descanso
Oikundaha: Recorriendo
3. Ajapo ñe’ê pyahu ko’â ne’ê reheve.
Yvy: yvypora – yvyra - yvytu
Óga: ogaygua ogaite ogami
Mbo’e: mbo ehara mbo e hao
Koty: kotypype kotypyahu koty´i
Ambohovái ko’â porandu.
a) Mávapa Póra?
Pora ha´e umi tekove hembiapo vaiva angue, oikoreiva ko yvy ari
â) Ma’épa ha’e ojapo?
Ojuhu umi ndo rekoiva pytu´u hekove vaikuere.
ch) Moô moôpa jajuhu Póra rehe?
Jajuhu Porare tape po i ipytuvare , oñemonde morotimba, ha oga guasu pe hy apuva, avei
nde kotype oguatava ha omo pararava upeva ha e Pora oikoha.
e) Mba’éicharôpa Póra ohupyty pytu’u?
Pora ojuhu pytu u ojuhu peve imba e poravaoñembo e va hese ha upeicha ojuhupytu u.
Leô ha Ju’i.
Peteî pyharepyte kirirî guasúpe, leô oguata mbeguekatu ohóvo peteî ka’aguy rehe.
Upéichaguamínte ohendu sapy’a ñe’e͂ ryapu tuicha omyangekóiva ijapysa.
Leô ojapysaka porâ, ndaikatúi ohechakuaa mba’eichagua mymbáguipa osê pe ayvu
vaiete, hatâve ipúva kirirîhápe oî jave.
Leô oñeha’â ojepovyvy pe ka’aguýre ha marônte ndojuhúi mba’eve pytûetereígui.
Upéi ko’ê rire ohecha sapy’a osê ramo peteî yno’ôgui pe mymba ha’e oimoâ’vakue
tuichaitereiha, nipora’e peteî ju’ínte.
Moñe’êpyrâ: Iñe’êngatúva ojapo oimeraêva mba’e jajesareko hag͂ ua hese.
TEMBIAPORÂ
Ambohovái.
4. a) Máva mávaguipa ñañe’êñaína?
Ñañe e Leo ha Ju ire.
…………………………………………………………………………………………………..
â) Mba’épa oiko peteî pyharepyte?
Petei pyhare pytepe kiriri gusupe, Leo oguata mbegue katu ohovo pete i ka aguyre rehe.
…………………………………………………………………………………………………..
ch) Mba’épa oiko upeichahágui?
Upeichahaguinte ohendu sapy a ñe e ryapu tuicha omyangekovaiva ijapysa.
…………………………………………………………………………………………………..
e) Mba’épa ojapo Leô?
Leo ojapysaka pora.
…………………………………………………………………………………………………..
ê) Mba’é piko oiko ko’ê rire?
Ko e rire ohecha sapy a ose petei mymba oimoava vakue tuchaitereiha ha petei ju inter a
e.
………………………………………………………………………………………………….
Eguenohe moñe´ eragui:
Terorei mymba Terotee Leo Tero tiguã ko e
Tero andúva kiriri Tero ysajatei͂ pete i Tero jurugua ju i
El género de los sustantivos. Tero meña.
Indican el sexo de personas y animales. Los sustantivos en Guarani son neutros en su
mayoría. Podemos distinguir el género masculino, femenino, neutro y ambiguo o epiceno.
Género masculino (kuimba’e meña): son los sustantivos que indican personas
(hombre). Ejemplo:
5. 1. Género masculino (kuimba’e meña): son los sustantivos que indican personas
(hombre). Ejemplo: túva, ru̕ y, membykuimba’e.
2. Género femenino ( kuña meña): son los sustantivos que indican persona (mujer) o
animal (hembra). Ejemplo: kuña, sy, ryguasu, vaka.
3. Género neutro (meña’ ỹ): en guaraní los nombres de vegetales y cosas carecen de
género. Ejemplo: avati, yvoty, haiha, mbokaja, tupa, kuatia.
4. Género ambiguo o epiceno (meñakuaa’ỹva): se refiere a aquellos cuyo sexo es
difícil de determinar a simple vista. Ejemplo: tarave, ñati’û, jatyta, mberu.
4.3 ADJETIVOS. TEROJA
Los adjetivos son las palabras que se utilizan, preferentemente, para acompañar al
sustantivo y señalar una cualidad del mismo o determinar su extensión.
Se clasifican en calificativos y determinativos. Los determinativos al mismo tiempo se
clasifican en: demostrativos, posesivos, numerales e indefinidos.
4.3.1 Adjetivo calificativo. Teroja tekome’êva.
El adjetivo calificativo el la palabra que indica una cualidad del sustantivo. Ejemplo:
Aramboha vevúi; Tapiti morotî; Mesa yvate.
Los colores son también adjetivos calificativos.
Pytâ = rojo. Hovy = azul. Sa’yju = amarillo.
Hovyhû = azul verdoso. Pytângy = rosado. Pytâhû = granate.
Hovymby = gris. Hovyû = verde oscuro. Hû = negro. Morotî = blanco.
Otros adjetivos son: tuja, porâ, vai, pyahu, piru, hái, kyra, he’ê, tuicha, puku, michî, mbyky,
karape, guasu, yvate, apu’a, ñarô katupyry, poì, ñaña, ky’a, potî, ro’ysâ, etc.
4.3.2 Adjetivos determinativos. Teroja moteîva.
Los adjetivos determinativos son palabras que indican dónde están, de quién es o cuántos
sustantivos hay. Entre estos encontramos los siguientes:
4.3.3 Adjetivo demostrativo. Teroja techaukarâ.
Indica el lugar o distancia en que se encuentra la persona, animal o cosa, del interlocutor.
Pueden indicar también si están en presencia o no. Por eso los clasificamos así: de
presencia, de ausencia.
a) Adjetivo demostrativo de presencia (Teroja techaukarâ tovakegua): indica
objetos que están a la vista del que oye.
Ellos son: Ko (este/a) Pe (ese/a). Amo (aquel/lla). Ko’â (estos/as). Â (estos/as). Umi
(esos/as – aquellos/as).
6. â) Adjetivos demostrativos de ausencia (Teroja techaukarâ tovake’ ygua):
indica objetos que no están a la vista del que oye.
Ellos son: Upe (ese/a) Aipo (ese/a). Ku (ese/a). Ako (ese/a - aquel/lla). 3.1.2.2 Adjetivo
posesivo. Teroja mba’éva.
Es la palabra que indica posesión o pertenencia. Ellos son: Che (mi); Nde, Ne (tu); Ñande,
Ñane (nuestro/a/os/as); Ore (nuestro/a/os/as); Pende, Pene (vuestro/a/os/as).
Por armonización nasal: Ne, ñane, pene, se utilizan delante de sustantivos nasales.
No existen adjetivos posesivos para as terceras personas, por eso utilizamos índices de
posesión, como:
h hova su cara.
i ita’ýra su hijo
hi’ hi’ára su día.
ij ijao su ropa
iñ Iñakâ su cabeza.
4.3.4 Adjetivos numerales. Teroja papára.
Los adjetivos numerales son aquellas palabras que indican cantidad. Ellos son los
numeros:
Peteî = 1. Mokôi = 2. Mbohapy = 3. Irundy = 4
Po = 5 Poteî = 6 Pokôi = 7 Poapy = 8
Porundy = 9 Pa = 10 Pateî = 11 Pakôi = 12
Paapy = 13 Parundy = 14 Papo = 15 Papoteî =16
4.3.5 Adjetivos indefinidos. Teroja kuaa’ yva.
Los adjetivos indefinidos son aquellas palabras que determinan a los sustantivos de una
manera vaga o general. Ejemplo:
Tou oimeraê mitâ.
Mbovy karia’y opurahéita.
Heta kuñataî opuka.
Aipota ambue haiha.
8. TEMBIAPORÂ
Amosusû ára agaguaitépe.Tiempo Presente
Ñani (correr) Che añani hai (escribir) Che
Nde Nde
Ha´e Ha´e
Ore ro ñani Ore
Pe´e Pe´e
Ha´ekuera Ha´ekuera
Amosusû ára mboyveguápe.Tiempo Pretérito
Purahéi (cantar) Mba’apo (trabajar)
Che apuraheiaku e Che amba apoakue
Nde repurahe iakue Nde repurahe iakue
0 Ha´e opurahe iakue
Ore ropurahe iakue Ore ropurahe iakue
Pe´e pe purahe iakue Pe´e pe purahe iakue
Ha´ekuera opurahe iakue Ha´ekuera opurahe iakue
Amosusû ára upeiguápe.Tiempo Futuro
9. Jahu (bañar) Sê (salir)
Che ajahuta Che aseta
Nde rejahuta Nde reseta
0 Ha´e oseta
Ore rojahuta Ore roseta
Pe´e pejahuta Pe´e peseta
Ha´ekuera ojahuta Ha´ekuera oseta
TEMBIAPORÂ
Amoîmba ñe’êjoaju ko’â ñe’êteja reheve.
a) ……………Voi……… oho che ru.
â) Ou….mbegue.........................pe mitâ tupaôgui.
ch) Che sy ndoúi……gueteri………………………Paraguaýgui.
e) Eheja….....upepe.........................pe apyka.
ê) Nde, Tani, eñe’ê……mbegue…………………., oke nde ru.
g) Che taita opyta………okape………………………………..
Mbegue - Péicha – Voi – Ramo – Gueterei – Upépe – Moô – Okápe
10. Amongora ñe’êriregua.
1. Che taita oho kavaju ári hóga peve.
2. Heta yvoty agueraha Tupâsýme g͂ uarâ.
3. Che akâme aguereko heta mba’e, ndaikatúigui aiko nde rehe’ y͂ .
4. Mombyrýgui ou che machu ha che taitachu, ha’ekuéra ha’e Ka’akupegua.
Ahai ñe´ êjoaju
Utilizo posposiciones monosilábicas (Subrayo en la oración)
1- Che sy oi ikotype. pe
2- Maria oreko yvoty iñakare. re
3- Vito oho tapere isyndi. ndi
Utilizo posposiciones polisilábicas ( Subrayo en la oración)
1- Pe karreta oho upepeve. ve
2- Che roga opyta pe mbo ehao mbyve. mboyve
3- Ko tembi u ha e Kalo guara. guara
11. TEMBIAPORÂ
Amoîmba ñe’êjoaju ahaiguývo oî porâva.
Memby pahague
a) Teju Jagua ha’e Tau ha Kerana *Memby ypykue
Memby mbytegua
jagua
â) Hete mbói
*teju
jogua
ch) Iñakâ * jagua
jegua
itakue
12. e) Oguereko ipoguýpe itavera
*itakua
Ambohovái.
a) Mávaguipa ñañemongeta?
…Ñañomongueta Teju
jaguare…………………………………………………………………………………………..
â) Mba’éichapa ko mymba?
…Ko mymba tuicha há ivale terei, hete Teju há iñaka
jagua.………………………………………………………………………………………………..
ch) Mba’épa oje’e hese?
Oje e hese oguerekoha ipoguype umi itakua há avei oñangarekoha yvakuera rehe, há avei
oikoha yva há eira año rehe.
…………………………………………………………………………………………………..
Mbói Tu’î.
Mbói Tu’î ha’e peteî mymba ivai ha tuichaitereíva. Hete ojona mbóipe, ijuru vatu ha’ete
tu’î.
Oguerekóje ipoguýpe umi karugua guasu, tuju ha yrenda ojepysóva umi ñu rehe. Mbói
Tu’î oiko yva año rehe.
Mbói Tu’î oñangarekóje umi mymba oikóva yvy ári ha ýpe oikokuaáva rehe. Upéicha avei:
ysapy, yvy’aky ha yvotykuéra ñu ombojeguáva rerekua ha’e Mbói Tu’î.
Pedro Moliniers.
TEMBIAPORÂ
Amoîmba ñe’êjoaju.
a) Mbói Tu’î ha’e peteî……mymba……………..ivai ha…tuichaiterei…………………………
â) Hete ojogua......mboipe................................ijuru katu ha’ete........tu i.........................
ch) Oguerekóje ipoguýpe umi........karugua guasu, tuju ha yrenda ojepysova umi ñu
rehe..................................................................
e) Oñangarekóje mymba.......yvyra ari ha ype oikokuaava
rehe............................................................................
13. ê) Upéicha avei......ysapy, yvy aky ha yvotykuera ñu
ombojeguava.............................................................................................
Ambohovái.
a) Mávaguipa ñañemongetañaína?
…Ñañomongueta Mboi Tu
ire………………………………………………………………………………………………..
â) Mba’éichapa hete ha ijuru?
……hete mboi ha ijuru …Tu
ija.…………………………………………………………………………………………..
ch) Mba’épa oguereko ipoguýpe?
Oguereko ipoguype umi karugua guasu, tuju ha yrenda ojepysova umi ñu rehe.
…………………………………………………………………………………………………..
TEMBIAPORÂ
Ambohovái.
a) Mávaguipa oñe’ê ko mombe’upy?
…………………………………………………………………………………………………..
â) Mba’épa ojapose Urutau?
…………………………………………………………………………………………………..
ch) Mba’épa ojapo hese Tupâ?
…………………………………………………………………………………………………..
Pa’i Sume.
Omombe’u umi ñande ypykuéra ymaiténdaje oikova’ekue ijapytepekuéra peteî pa’i, karia’y
yvate ha hendyva pukúva; hérava Pa’i Sume.
Ha’e ouva’ekue mombyrýgui ha hendive ou avei ambue pa’ikuéra oipytyvôva chupe
omyasâi hagua opa rupi Ñandejára ñe’ê.
14. Ombo’e avei heta mba’e porâ umi ñande ypykuéra, umíva apytépe: ka’a jeporu hekópe,
pirakutu ha mymbajuka rehegua, yvakuéra ñemono’ô, mymba ñemongakuaa ha avei
mandi’o ha avati ñemity rehegua.
TEMBIAPORÂ
Amoîmba.
a) Ñande ypykuéra ndive oikóva’ekue peteî…………………, karia`y ……………ha ………
…………, hérava………………………………
â)Ha’e ha ambue pa’ikuéra ou omyasâi
hagua..........................................................................
ch)Ombo’e……………………….., umíva apytépe..................................................................